Razlika između verzija stranice "Nukleinske kiseline"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte" |
Dopuna~~~~ |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
{{Nedostaju izvori}} |
||
'''Nukleinske kiseline''' su [[makromolekule]] koje učestvuju u pohrani, prijenosu i ekspresiji [[genetika|genetičke]] informacije. To su linearni [[polimeri]] koji se sastoje od različitih [[nukleotidi|nukleotida]], |
'''Nukleinske kiseline''' su složene organske [[makromolekule]] koje učestvuju u pohrani, prijenosu i ekspresiji [[genetika|genetičke]] informacije. To su linearni [[polimeri]] koji se sastoje od različitih [[nukleotidi|nukleotida]], odnosno monomera. Svaki nukleotid se sastoji od tri komponente: |
||
*[[azotna baza]], |
|||
*[[pentoza]] (petougljični šećer) i |
|||
*[[fosfatna grupa]] – ostatak [[fosforna kiselina|fosforne kiseline]], nastao njenom ugradnjom u ovaj složeni spoj, dajući mu kiselinski karakter. |
|||
Nukleotidi su međusobno povezani preko [[fosfat|fosfatne grupe]]. Do uspostavljanja tzv. ''3', 5' fosfodiesterske veze'' dolazi reakcijom kondenzacije [[hiroksilna grupa|hidroksilnih grupa]] na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva [[energija|energiju]] (nukleotidi u reakciju stupaju kao [[nukleozid-trifosfat]]i) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu |
Nukleotidi su međusobno povezani preko [[fosfat|fosfatne grupe]]. Do uspostavljanja tzv. ''3', 5' fosfodiesterske veze'' dolazi reakcijom kondenzacije [[hiroksilna grupa|hidroksilnih grupa]] na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva [[energija|energiju]] (nukleotidi u reakciju stupaju kao [[nukleozid-trifosfat]]i) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu uparivanja baza i vežu s obzirom na poredak [[komplement|komplemenata]] u predlošku. |
||
Prema strukturi nukleotida, odnosno građi i funkciji polimera koje oni tvore, razlikujemo dva osnovna tipa njihovih jedinjenja; to su: |
|||
Nukleinske kiseline se razlikuju po hemizmu i ulozi u [[ćelija|ćeliji]]. Dva osnovna tipa su: |
|||
* |
*[[dezoksiribonukleinska (DNK)]]- sadrži petougljični šećer [[deoksiriboza|deoksiribozu]], nosilac je genetičke informacije u [[jedro (biologija)|jedru]] i reproducibilnim citoplazmatskim strukturama; i |
||
* |
*[[ribonukleinska (RNK)]] kiselina - sadrži petougljični šećer [[riboza|ribozu]]; učestvuje u [[transkripcija|transkripciji]] i [[translacija|translaciji]] genetičke informacije tokom sinteze [[bjelančevine|proteina]]. Prema specifičnosti svoje funkcije razlikujemo slijedeće tipov RNK molekula: |
||
** [[ |
** [[iRNK]] (eng. mRNA, ''glasnička RNK'') – učestvuje u transkripciji genetičkog koda u jedru, prolaskom kroz jedrovu membranu u [[citoplazma|citoplazmi]] učestvuje u procesu translatacije; |
||
** [[rRNK]] (''ribosomska RNK'') – uz |
** [[rRNK]] (''ribosomska RNK'') – uz ribosomske proteine je sastavni dio [[ribosomi|ribosoma]]; |
||
** [[tRNK]] (''transportna RNK'') – ima ulogu prijenosnika [[aminokiseline|aminokiselina]] do |
** [[tRNK]] (''transportna RNK'') – ima ulogu prijenosnika [[aminokiseline|aminokiselina]] do ribosoma gdje učestvuje u sintezi [[polipeptid]]nih lanaca. <ref>Krebs J. E., Goldstein E. S., Kilpatrick S., T. (2014): Lewin's Genes XI. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.</ref> <ref>Hartl D, Jones E (2005). Genetics: Analysis of Genes and Genomes. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.</ref>. |
||
== Reference == |
|||
<references/> |
|||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
* [[Molekularna biologija]] |
* [[Molekularna biologija]] |
||
{{Commonscat|Nucleic acids}} |
{{Commonscat|Nucleic acids}} |
Verzija na dan 5 juni 2014 u 11:49
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Nukleinske kiseline su složene organske makromolekule koje učestvuju u pohrani, prijenosu i ekspresiji genetičke informacije. To su linearni polimeri koji se sastoje od različitih nukleotida, odnosno monomera. Svaki nukleotid se sastoji od tri komponente:
- azotna baza,
- pentoza (petougljični šećer) i
- fosfatna grupa – ostatak fosforne kiseline, nastao njenom ugradnjom u ovaj složeni spoj, dajući mu kiselinski karakter.
Nukleotidi su međusobno povezani preko fosfatne grupe. Do uspostavljanja tzv. 3', 5' fosfodiesterske veze dolazi reakcijom kondenzacije hidroksilnih grupa na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva energiju (nukleotidi u reakciju stupaju kao nukleozid-trifosfati) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu uparivanja baza i vežu s obzirom na poredak komplemenata u predlošku.
Prema strukturi nukleotida, odnosno građi i funkciji polimera koje oni tvore, razlikujemo dva osnovna tipa njihovih jedinjenja; to su:
- dezoksiribonukleinska (DNK)- sadrži petougljični šećer deoksiribozu, nosilac je genetičke informacije u jedru i reproducibilnim citoplazmatskim strukturama; i
- ribonukleinska (RNK) kiselina - sadrži petougljični šećer ribozu; učestvuje u transkripciji i translaciji genetičke informacije tokom sinteze proteina. Prema specifičnosti svoje funkcije razlikujemo slijedeće tipov RNK molekula:
- iRNK (eng. mRNA, glasnička RNK) – učestvuje u transkripciji genetičkog koda u jedru, prolaskom kroz jedrovu membranu u citoplazmi učestvuje u procesu translatacije;
- rRNK (ribosomska RNK) – uz ribosomske proteine je sastavni dio ribosoma;
- tRNK (transportna RNK) – ima ulogu prijenosnika aminokiselina do ribosoma gdje učestvuje u sintezi polipeptidnih lanaca. [1] [2].
Reference
- ^ Krebs J. E., Goldstein E. S., Kilpatrick S., T. (2014): Lewin's Genes XI. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.
- ^ Hartl D, Jones E (2005). Genetics: Analysis of Genes and Genomes. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.
Također pogledajte
Commons ima datoteke na temu: Nukleinske kiseline |