Razlika između verzija stranice "Nukleinske kiseline"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte"
Dopuna~~~~
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Nedostaju izvori}}
'''Nukleinske kiseline''' su [[makromolekule]] koje učestvuju u pohrani, prijenosu i ekspresiji [[genetika|genetičke]] informacije. To su linearni [[polimeri]] koji se sastoje od različitih [[nukleotidi|nukleotida]], poredanih u genetički predodređenom slijedu koji je nosioc njihove uloge informacijskih makromolekula.
'''Nukleinske kiseline''' su složene organske [[makromolekule]] koje učestvuju u pohrani, prijenosu i ekspresiji [[genetika|genetičke]] informacije. To su linearni [[polimeri]] koji se sastoje od različitih [[nukleotidi|nukleotida]], odnosno monomera. Svaki nukleotid se sastoji od tri komponente:
*[[azotna baza]],
*[[pentoza]] (petougljični šećer) i
*[[fosfatna grupa]] – ostatak [[fosforna kiselina|fosforne kiseline]], nastao njenom ugradnjom u ovaj složeni spoj, dajući mu kiselinski karakter.


Nukleotidi su međusobno povezani preko [[fosfat|fosfatne grupe]]. Do uspostavljanja tzv. ''3', 5' fosfodiesterske veze'' dolazi reakcijom kondenzacije [[hiroksilna grupa|hidroksilnih grupa]] na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva [[energija|energiju]] (nukleotidi u reakciju stupaju kao [[nukleozid-trifosfat]]i) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu sparivanja baza i vežu s obzirom na poredak [[komplement|komplemenata]] u predlošku.
Nukleotidi su međusobno povezani preko [[fosfat|fosfatne grupe]]. Do uspostavljanja tzv. ''3', 5' fosfodiesterske veze'' dolazi reakcijom kondenzacije [[hiroksilna grupa|hidroksilnih grupa]] na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva [[energija|energiju]] (nukleotidi u reakciju stupaju kao [[nukleozid-trifosfat]]i) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu uparivanja baza i vežu s obzirom na poredak [[komplement|komplemenata]] u predlošku.


Prema strukturi nukleotida, odnosno građi i funkciji polimera koje oni tvore, razlikujemo dva osnovna tipa njihovih jedinjenja; to su:
Nukleinske kiseline se razlikuju po hemizmu i ulozi u [[ćelija|ćeliji]]. Dva osnovna tipa su:
* '''[[DNK]]''' (''deoksiribonukleinska kiselina'') – sadrži [[deoksiriboza|deoksiribozu]], spremište je genetičke informacije, uglavnom sadržana u [[jedro (biologija)|jezgri]]
*[[dezoksiribonukleinska (DNK)]]- sadrži petougljični šećer [[deoksiriboza|deoksiribozu]], nosilac je genetičke informacije u [[jedro (biologija)|jedru]] i reproducibilnim citoplazmatskim strukturama; i
* '''[[RNK]]''' (''ribonukleinska kiselina'') sadrži [[riboza|ribozu]], učestvuje u ekspresiji informacija tokom sinteze [[bjelančevine|proteina]], stvara se u jezgri
*[[ribonukleinska (RNK)]] kiselina - sadrži petougljični šećer [[riboza|ribozu]]; učestvuje u [[transkripcija|transkripciji]] i [[translacija|translaciji]] genetičke informacije tokom sinteze [[bjelančevine|proteina]]. Prema specifičnosti svoje funkcije razlikujemo slijedeće tipov RNK molekula:
** [[mRNK]] (''glasnička RNK'') – u jezgri učestvuje u [[transkripcija (biologija)|transkripciji]] genskog koda, potom se kroz jezgrinu ovojnicu premješta u [[citoplazma|citoplazmu]], gdje učestvuje u procesu [[translatacija (biologija)|translatacije]]
** [[iRNK]] (eng. mRNA, ''glasnička RNK'') – učestvuje u transkripciji genetičkog koda u jedru, prolaskom kroz jedrovu membranu u [[citoplazma|citoplazmi]] učestvuje u procesu translatacije;
** [[rRNK]] (''ribosomska RNK'') – uz ribozomske proteine je sastavni dio [[ribosomi|ribosoma]]
** [[rRNK]] (''ribosomska RNK'') – uz ribosomske proteine je sastavni dio [[ribosomi|ribosoma]];
** [[tRNK]] (''transportna RNK'') – ima ulogu prijenosnika [[aminokiseline|aminokiselina]] do ribozoma gdje gradi [[polipeptid]]ni lanac
** [[tRNK]] (''transportna RNK'') – ima ulogu prijenosnika [[aminokiseline|aminokiselina]] do ribosoma gdje učestvuje u sintezi [[polipeptid]]nih lanaca. <ref>Krebs J. E., Goldstein E. S., Kilpatrick S., T. (2014): Lewin's Genes XI. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.</ref> <ref>Hartl D, Jones E (2005). Genetics: Analysis of Genes and Genomes. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.</ref>.

== Reference ==
<references/>


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
* [[Molekularna biologija]]
* [[Molekularna biologija]]




{{Commonscat|Nucleic acids}}
{{Commonscat|Nucleic acids}}

Verzija na dan 5 juni 2014 u 11:49

Nukleinske kiseline su složene organske makromolekule koje učestvuju u pohrani, prijenosu i ekspresiji genetičke informacije. To su linearni polimeri koji se sastoje od različitih nukleotida, odnosno monomera. Svaki nukleotid se sastoji od tri komponente:

Nukleotidi su međusobno povezani preko fosfatne grupe. Do uspostavljanja tzv. 3', 5' fosfodiesterske veze dolazi reakcijom kondenzacije hidroksilnih grupa na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva energiju (nukleotidi u reakciju stupaju kao nukleozid-trifosfati) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu uparivanja baza i vežu s obzirom na poredak komplemenata u predlošku.

Prema strukturi nukleotida, odnosno građi i funkciji polimera koje oni tvore, razlikujemo dva osnovna tipa njihovih jedinjenja; to su:

Reference

  1. ^ Krebs J. E., Goldstein E. S., Kilpatrick S., T. (2014): Lewin's Genes XI. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.
  2. ^ Hartl D, Jones E (2005). Genetics: Analysis of Genes and Genomes. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.

Također pogledajte