Razlika između verzija stranice "Intermeco (muzika)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte"
No edit summary
Red 1: Red 1:


Intermezzo, (italijanski: "međuigra/interludij") množina intermezzi ili međuigre. U muzici i pozorištu, to je zabavni komad koji se izvodi između dijelova predstave, i također je lagana instrumentalna [[kompozicija]]. U kasnom 15. i [[16. vijek|16. vijeku]], klasične i savremene [[Drama|drame]] su izvođene sa intermezzima napisanim od strane najboljih [[Kompozitor|kompozitora]] tog vremena, a sastojale su se od solo [[Pjesma|pjesme]], [[madrigal|madrigala]] i drugih dijelova pjesme, [[Ples|plesa]] i povremeno govornog dijaloga. Tematski, oni su često [[Alegorija|alegorijski]] ili pastoralni.
'''Intermezzo''', ([[Italijanski jezik|italijanski]]: "međuigra/interludij") množina intermezzi ili međuigre. U [[Muzika|muzici]] i [[Pozorište|pozorištu]], to je zabavni komad koji se izvodio između dijelova predstave, i to je također bila lagana instrumentalna [[kompozicija]]. U kasnom 15. i [[16. vijek|16. vijeku]], klasične i savremene [[Drama|drame]] su izvođene sa intermezzima napisanim od strane najboljih [[Kompozitor|kompozitora]] tog vremena, a sastojale su se od solo [[Pjesma|pjesme]], [[madrigal|madrigala]] i drugih dijelova pjesme, [[Ples|plesa]] i povremeno govornog dijaloga. Tematski, oni su bili često [[Alegorija|alegorijski]] ili pastoralni.


Do [[1600]]. intermezzi su često razrađeni spektakli koji su privlačili više pažnje nego sama opera. U [[Italija|Italiji]], opera se razvijala u okviru intermezza. [[Komedija|Komični]] intermezzi su izvođeni između stavaka ozbiljnih opera u 17. i [[18. vijek|18. vijeku]]. Pjevanje je obično bilo za [[Sopran|soprano]] i [[bas]], a pjevani su u cjelosti i iznjedrili su [[opera buffa|operu buffa]], karakterističnu za italijanski oblik komične opere. Poznata i utjecajna opera buffa od [[Giovanni Battista Pergolesi|Giovannija Battiste Pergolesija]], [[La serva padrona]] (Sluškinja kao gospodarica) iz [[1733]], izvorno je bila niz intermezza izvođenih između dijelova njegove ozbiljne opere [[Il prigionier superbo]] (Oholi zatvorenik).
Do [[1600]]. godine intermezzi su često bili razrađeni spektakli koji su privlačili više pažnje nego sama [[opera]]. U [[Italija|Italiji]], opera se razvijala u okviru intermezza. [[Komedija|Komični]] intermezzi su izvođeni između stavaka ozbiljnih opera u 17. i [[18. vijek|18. vijeku]]. Pjevanje je obično bilo za [[Sopran|soprano]] i [[bas]], a pjevani su u cjelosti i iznjedrili su [[opera buffa|operu buffa]], karakterističnu za italijanski oblik komične opere. Poznata i uticajna opera buffa od [[Giovanni Battista Pergolesi|Giovannija Battiste Pergolesija]], [[La serva padrona]] (Sluškinja kao gospodarica) iz [[1733]]. godine izvorno je bila niz intermezza izvođenih između dijelova njegove ozbiljne opere [[Il prigionier superbo]] (Oholi zatvorenik).


U [[19. vijek|19. vijeku]], intermezzo je često korišten kao naziv za lake instrumentalne pjesme, poput [[Klavir|klavirskih]] intermezza komponovanih od strane [[Franz Schubert|Franza Schuberta]] i [[Johannes Brahms|Johannesa Brahmsa]]. Poznati primjer je orkestralni intermezzo u operi iz jednog čina [[Pietro Mascagni|Pietra Mascagnija]] [[Cavalleria rusticana]](Rustikalno viteštvo) iz [[1889]] , koji je činio međuigru između dva čina u operi.
U [[19. vijek|19. vijeku]], intermezzo je često korišten kao naziv za lahke instrumentalne pjesme, poput [[Klavir|klavirskih]] intermezza komponovanih od strane [[Franz Schubert|Franza Schuberta]] i [[Johannes Brahms|Johannesa Brahmsa]]. Poznati primjer je orkestralni intermezzo u operi iz jednog čina [[Pietro Mascagni|Pietra Mascagnija]] [[Cavalleria rusticana]]
(Rustikalno viteštvo) iz [[1889]]. godine , koji je činio međuigru između dva čina u operi.
<ref> http://www.britannica.com/EBchecked/topic/290433/intermezzo </ref>
<ref> http://www.britannica.com/EBchecked/topic/290433/intermezzo </ref>



Verzija na dan 8 juni 2014 u 05:59

Intermezzo, (italijanski: "međuigra/interludij") množina intermezzi ili međuigre. U muzici i pozorištu, to je zabavni komad koji se izvodio između dijelova predstave, i to je također bila lagana instrumentalna kompozicija. U kasnom 15. i 16. vijeku, klasične i savremene drame su izvođene sa intermezzima napisanim od strane najboljih kompozitora tog vremena, a sastojale su se od solo pjesme, madrigala i drugih dijelova pjesme, plesa i povremeno govornog dijaloga. Tematski, oni su bili često alegorijski ili pastoralni.

Do 1600. godine intermezzi su često bili razrađeni spektakli koji su privlačili više pažnje nego sama opera. U Italiji, opera se razvijala u okviru intermezza. Komični intermezzi su izvođeni između stavaka ozbiljnih opera u 17. i 18. vijeku. Pjevanje je obično bilo za soprano i bas, a pjevani su u cjelosti i iznjedrili su operu buffa, karakterističnu za italijanski oblik komične opere. Poznata i uticajna opera buffa od Giovannija Battiste Pergolesija, La serva padrona (Sluškinja kao gospodarica) iz 1733. godine izvorno je bila niz intermezza izvođenih između dijelova njegove ozbiljne opere Il prigionier superbo (Oholi zatvorenik).

U 19. vijeku, intermezzo je često korišten kao naziv za lahke instrumentalne pjesme, poput klavirskih intermezza komponovanih od strane Franza Schuberta i Johannesa Brahmsa. Poznati primjer je orkestralni intermezzo u operi iz jednog čina Pietra Mascagnija Cavalleria rusticana (Rustikalno viteštvo) iz 1889. godine , koji je činio međuigru između dva čina u operi. [1]

Također pogledajte

Reference

<references>

  1. ^ http://www.britannica.com/EBchecked/topic/290433/intermezzo