Razlika između verzija stranice "Nikolaj Rimski-Korsakov"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m +{{Nedostaju izvori}} |
Dodao reference |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Nedostaju izvori}} |
|||
{{Infokutija biografija |
{{Infokutija biografija |
||
|ime =Nikolaj |
|ime =Nikolaj |
||
Red 22: | Red 21: | ||
'''Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov''' ([[ruski jezik|rus]]. '''Николай Андреевич Римский-Корсаков''', [[Tihvin]], [[18. mart]] [[1844]]. - [[Ljubensk]], [[21. juni]] [[1908]].), [[ruski]] kompozitor i dirigent |
'''Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov''' ([[ruski jezik|rus]]. '''Николай Андреевич Римский-Корсаков''', [[Tihvin]], [[18. mart]] [[1844]]. - [[Ljubensk]], [[21. juni]] [[1908]].), [[ruski]] kompozitor i dirigent |
||
Po zanimanju je bio činovnik mornarice, a godine [[1861]]. upoznaje [[Milij Aleksejevič Balakirev|M.A. Balakireva]] i priključuje se njegovom muzičkom kružoku ([[Petorica]]) i na njegov podsticaj komponuje svoju prvu [[simfonija|simfoniju]]. Godine [[1873]]. napušta vojnu službu, a od [[1871]]. do smrti predavao je kompoziciju i instrumentaciju na ''Petrogradskom konzervatoriju''. Bio je i direktor i [[dirigent]] koncerata ''Besplatne muzičke škole'' i dirigent ''Ruskih simfonijski koncerata'' M.P. Beljajeva. Kao dirigent nastupao je u domovini i inostranstvu gdje je propagirao djela ruskih autora. Kao [[kompozitor]], zagovornik ruskog nacionalnog stila [[19. vijek]]a, sjedinio je rusko nasljeđe sa zapadnjačkim uticajima. Inspiraciju je najčešće nalazio u ruskim temama, zatim istočnjačkom te primjenjivao elemente ruske narodne i crkvene muzike. U [[opera]]ma je izgradio čudesan svijet satkan od fantazije, realnosti, humora i romantike. Svojim orkestralnim stilom uticao je ne samo na svoje učenike već na mnogo širi krug koji dopire do [[Claude Debussy|Debussyja]] i [[Maurice Ravel|Ravela]]. Napisao je priručnike ''"Praktični udžbenik harmonije" i "Osnove orkestracije"'', te autobiografsko djelo ''"Hronika mog muzičkog života"''. Dovršio je [[Aleksandar Porfirjevič Borodin|Borodinovu]] operu ''"Knez Igor"'' i ''"Hovanščinu"'', [[Modest Petrovič Musorgski|M. P. Musogorskog]], preradio i instrumentirao ''"Borisa Godunova"'' i mnoge druge tuđe kompozicije. |
Po zanimanju je bio činovnik mornarice, a godine [[1861]]. upoznaje [[Milij Aleksejevič Balakirev|M.A. Balakireva]] i priključuje se njegovom muzičkom kružoku ([[Petorica]]) i na njegov podsticaj komponuje svoju prvu [[simfonija|simfoniju]]. Godine [[1873]]. napušta vojnu službu, a od [[1871]]. do smrti predavao je kompoziciju i instrumentaciju na ''Petrogradskom konzervatoriju''. Bio je i direktor i [[dirigent]] koncerata ''Besplatne muzičke škole'' i dirigent ''Ruskih simfonijski koncerata'' M.P. Beljajeva. Kao dirigent nastupao je u domovini i inostranstvu gdje je propagirao djela ruskih autora. Kao [[kompozitor]], zagovornik ruskog nacionalnog stila [[19. vijek]]a, sjedinio je rusko nasljeđe sa zapadnjačkim uticajima. Inspiraciju je najčešće nalazio u ruskim temama, zatim istočnjačkom te primjenjivao elemente ruske narodne i crkvene muzike. U [[opera]]ma je izgradio čudesan svijet satkan od fantazije, realnosti, humora i romantike. Svojim orkestralnim stilom uticao je ne samo na svoje učenike već na mnogo širi krug koji dopire do [[Claude Debussy|Debussyja]] i [[Maurice Ravel|Ravela]]. Napisao je priručnike ''"Praktični udžbenik harmonije" i "Osnove orkestracije"'', te autobiografsko djelo ''"Hronika mog muzičkog života"''. Dovršio je [[Aleksandar Porfirjevič Borodin|Borodinovu]] operu ''"Knez Igor"'' i ''"Hovanščinu"'', [[Modest Petrovič Musorgski|M. P. Musogorskog]], preradio i instrumentirao ''"Borisa Godunova"'' i mnoge druge tuđe kompozicije.<ref>[http://www.bayerische.staatsoper.de/309-aWQ9Mjg3MSZsPWRl-~popups~k_biographie.html Biografija ] sa stranice ''bayerische.staatsoper.de'' pristupljeno 21.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> <ref>[http://www.rettmann.de/html/rimsky-korsakow.html Biografija ] sa stranice ''rettmann.de'' pristupljeno 21.6.2014 {{Simboli jezika|de|Njemački}}</ref> |
||
== Djela == |
== Djela == |
||
Red 40: | Red 39: | ||
{{Commonscat|Nikolai Rimsky-Korsakov}} |
{{Commonscat|Nikolai Rimsky-Korsakov}} |
||
== Reference == |
|||
<references/> |
|||
[[Kategorija:Ruski kompozitori]] |
[[Kategorija:Ruski kompozitori]] |
Verzija na dan 21 juni 2014 u 17:45
Nikolaj | |
---|---|
Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov (rus. Николай Андреевич Римский-Корсаков, Tihvin, 18. mart 1844. - Ljubensk, 21. juni 1908.), ruski kompozitor i dirigent
Po zanimanju je bio činovnik mornarice, a godine 1861. upoznaje M.A. Balakireva i priključuje se njegovom muzičkom kružoku (Petorica) i na njegov podsticaj komponuje svoju prvu simfoniju. Godine 1873. napušta vojnu službu, a od 1871. do smrti predavao je kompoziciju i instrumentaciju na Petrogradskom konzervatoriju. Bio je i direktor i dirigent koncerata Besplatne muzičke škole i dirigent Ruskih simfonijski koncerata M.P. Beljajeva. Kao dirigent nastupao je u domovini i inostranstvu gdje je propagirao djela ruskih autora. Kao kompozitor, zagovornik ruskog nacionalnog stila 19. vijeka, sjedinio je rusko nasljeđe sa zapadnjačkim uticajima. Inspiraciju je najčešće nalazio u ruskim temama, zatim istočnjačkom te primjenjivao elemente ruske narodne i crkvene muzike. U operama je izgradio čudesan svijet satkan od fantazije, realnosti, humora i romantike. Svojim orkestralnim stilom uticao je ne samo na svoje učenike već na mnogo širi krug koji dopire do Debussyja i Ravela. Napisao je priručnike "Praktični udžbenik harmonije" i "Osnove orkestracije", te autobiografsko djelo "Hronika mog muzičkog života". Dovršio je Borodinovu operu "Knez Igor" i "Hovanščinu", M. P. Musogorskog, preradio i instrumentirao "Borisa Godunova" i mnoge druge tuđe kompozicije.[1] [2]
Djela
- opere:
- "Pskovičanka",
- "Majska noć",
- "Snjeguročka",
- "Carska nevjesta",
- "Zlatni pjetlić",
- "Uvertira na ruske teme",
- "Španski capriccio".
- simfonijska suita:
- "Šeherezada",
- "Uskršnja uvertira".
- "Bumbarov let"
Commons ima datoteke na temu: Nikolaj Rimski-Korsakov |
Reference
- ^ Biografija sa stranice bayerische.staatsoper.de pristupljeno 21.6.2014 (de)
- ^ Biografija sa stranice rettmann.de pristupljeno 21.6.2014 (de)