Razlika između verzija stranice "Banovina (regija)"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
mNo edit summary |
||
| Red 5: | Red 5: | ||
== Historija == |
== Historija == |
||
U [[Srednji vijek| |
U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] bila je u sastavu starohrvatske župe [[Gora]] ili Gorske župe. Od značajnijih naselja su se tokom historije na njenom području razvili [[Petrinja]], [[Hrvatska Dubica|Dubica]], [[Hrvatska Kostajnica|Kostajnica]], [[Gora (Petrinja)|Gora]], [[Glina (Hrvatska)|Glina]], Toplica (današnje [[Topusko]]), [[Zrin]], [[Gvozdansko]], [[Hrastovica]], [[Čuntić]], [[Klinac grad]], [[Pecki]], [[Vinodol]], Blinja, Donji i Gornji Gradac, [[Pedalj]], [[Komogovina]] i druga. |
||
Banija kao vojna oblast bila je podjeljena na dvije krajiške regimente: glinsku i petrinjsku. Ove dvije regimente nalazile su se pod vrhovnim zapovjedništvom hrvatskog bana sve od godine [[1704]]. Otud i naziv Banija. |
Banija kao vojna oblast bila je podjeljena na dvije krajiške regimente: glinsku i petrinjsku. Ove dvije regimente nalazile su se pod vrhovnim zapovjedništvom hrvatskog bana sve od godine [[1704]]. Otud i naziv Banija. |
||
Verzija na dan 25 juni 2014 u 18:55
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Banija (stari naziv), odnosno Banovina (novi naziv), je regija u Hrvatskoj. Uglavnom obuhvata predjele između Une i Kupe, i od Petrove gore na jugozapad prema Dvoru na Uni.
Historija
U srednjem vijeku bila je u sastavu starohrvatske župe Gora ili Gorske župe. Od značajnijih naselja su se tokom historije na njenom području razvili Petrinja, Dubica, Kostajnica, Gora, Glina, Toplica (današnje Topusko), Zrin, Gvozdansko, Hrastovica, Čuntić, Klinac grad, Pecki, Vinodol, Blinja, Donji i Gornji Gradac, Pedalj, Komogovina i druga.
Banija kao vojna oblast bila je podjeljena na dvije krajiške regimente: glinsku i petrinjsku. Ove dvije regimente nalazile su se pod vrhovnim zapovjedništvom hrvatskog bana sve od godine 1704. Otud i naziv Banija.
Predio oko Sjeničaka prema Kupi bio je nenaseljen još početkom 17. vijeka. Iako nikada nije bio konačno osvojen od Turaka, blizina granice ulijevala je strah, pa se nije niko mogao rješiti da se tu nastani. U to vrijeme u Perni postoje samo tri kuće.