Razlika između verzija stranice "Otto Hahn"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 49: Red 49:
=== Stav protiv nuklearnog naoružanja <ref name="hdg"/>===
=== Stav protiv nuklearnog naoružanja <ref name="hdg"/>===


Od 1948 do 1960 radi kao predsjednik "Društva Maxa Plancka za podsticanje nauke" (Maks Plank, njem. [[Max-Planck-Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften]]). U ovoj poziciji zahtijeva zabranu atomskog oružja. 1954 je odlikovan "Velikim saveznim krstom zasluge" ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großer [[Bundesverdienstkreuz]]''). Od 1956 radi kao član njemačkog vijeća koje se zauzimalo za upotrebu nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Potpisuje "Deklaraciju 18 atomskih naučnika"(njem. Erklärung der 18 Atomwissenschaftler) u [[Göttingen]]<nowiki/>u protiv nuklearnog naoružavanja njemačke vojske ([[Njemački jezik|njem.]] [[Bundeswehr]]). U 1959. je otvoren [[Hahn-Meitnerov institut]] u Berlinu. 28. jula 1968 Han umire u Göttingenu.
Od 1948 do 1960 radi kao predsjednik "Društva Maksa Planka za podsticanje nauke" ([[Njemački jezik|njem]]. ''Max-Planck-Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften''). U ovoj poziciji zahtijeva zabranu atomskog oružja. 1954 je odlikovan "Velikim saveznim krstom zasluge" ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großer [[Bundesverdienstkreuz]]''). Od 1956 radi kao član njemačkog vijeća koje se zauzimalo za upotrebu nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Potpisuje "Deklaraciju 18 atomskih naučnika" ([[Njemački jezik|njem]]. ''Erklärung der 18 Atomwissenschaftler'') u [[Göttingen]]<nowiki/>u protiv nuklearnog naoružavanja njemačke vojske ([[Njemački jezik|njem.]] [[Bundeswehr]]). U 1959. je otvoren [[Hahn-Meitnerov institut]] u Berlinu. 28. jula 1968 Han umire u Göttingenu.





Verzija na dan 28 juni 2014 u 15:17

Otto

Otto Hahn (Frankfurt am Main, 8. mart 1879. - Göttingen, 28. juni 1968.), njemački hemičar i fizičar.

Zajedno sa Fritzem Strassmannom otkrio je 1939. cijepanje jezgre atoma urana pomoću neutrona, čime je otvorio eru atomskih reaktora, koji rade na osnovi te nuklearne reakcije. Iako "otac atomske bombe", Hahn je protivnik atomskog naoružanja. Godine 1944. dobio je Nobelovu nagradu za hemiju.[1]

Biografija

Otto Hahn (Oto Han) je rođen u Frankfurtu. Otac mu je bio poslovan čovjek.

Obrazovanje [1]

Nakon što je završio studij fizike od 1901. Oto je promovisao za dr. phil. na marburškom univerzitetu gdje radi isprva kao asistent. Od 1904. radi kao istraživač u Londonu, Montrealu (Kanada) i Berlinu. Već tada se usmjerava na radiohemiju.

Otkriće torija [1]

1905. otkriva hemijski element torij, koje je prvobitno poznat pod imenom radiothor. Radi od 1910. kao član međunarodne komisije "Radium-Standard" za standardizaciju u Briselu. Zajedno sa Lisom Meitner (Liza Majtnar) i Ottom von Baeyerom (Oto fon Bejer) uspijeva izdvojiti beta zrake iz spektra radioaktivnog zračenja. Ovaj postupak je značajan u atomskoj fizici. Radi kao profesor hemije u Berlinu.

Element 91 [1]

Ponovo za Lisom Meitner radi gdje 1918. otkrivaju "element 91", danas protaktinij, koje je ključan za objašnjenje poluraspada radioaktivnih elemenata.

Drugi svjetski rat [1]

Od 1928-1945 radi kao direktor Instituta cara Wilhelma (njem. Kaiser-Wilhelm-Institut). U međuvremenu je Hitler na vlasti, Lisa Meitner kao Židovka napušta Njemačku. Novi Hanov saradnik postaje Strassmann (Štrasman) s kojim uspijeva pomoću neutrona cijepati uransko jezgro. Količina oslobođene energije je tolika da je otkriven novi izvor energije ali i mogućnost upotrebe u vojne svrhe. Za vrijeme Drugog svjetskog rata se Han koncentriše na isoliranje i otkrivanje nepoznatih atoma, koji nastaju prilikom cijepanjem urana.

Nobelova nagrada [1]

Nakon kraja rata Han je, kao i mnogi drugi njemački naučnici, bio pod pritvorom u Engleskoj. Još u novembru 1944. je bio kandidat za Nobelovu nagradu, a zvanično mu je dodijenjena krajem 1945.

Stav protiv nuklearnog naoružanja [1]

Od 1948 do 1960 radi kao predsjednik "Društva Maksa Planka za podsticanje nauke" (njem. Max-Planck-Gesellschaft zur Förderung der Wissenschaften). U ovoj poziciji zahtijeva zabranu atomskog oružja. 1954 je odlikovan "Velikim saveznim krstom zasluge" (njem. Großer Bundesverdienstkreuz). Od 1956 radi kao član njemačkog vijeća koje se zauzimalo za upotrebu nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Potpisuje "Deklaraciju 18 atomskih naučnika" (njem. Erklärung der 18 Atomwissenschaftler) u Göttingenu protiv nuklearnog naoružavanja njemačke vojske (njem. Bundeswehr). U 1959. je otvoren Hahn-Meitnerov institut u Berlinu. 28. jula 1968 Han umire u Göttingenu.


Reference

  1. ^ a b c d e f g Biografija na stranici Haus der Geschichte hdg.de pristupljeno 28.6.2014 (de)

Vanjski linkovi