Razlika između verzija stranice "Elizabeta Kotromanić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m stari vandalizam
Red 1: Red 1:
{{dobar članak}}{{Infokutija Vladar
{{dobar članak}}
{{Infokutija Vladar
| Ime =Elizabeta Kotromanić
| Ime =Elizabeta Kotromanić
| Titula =Kraljica Ugarske, Poljske i Hrvatske
| Titula =Kraljica Ugarske, Poljske i Hrvatske
| Slika =[[Datoteka:Erzsébet és Mária királynők Nagy Lajos sírjánál.jpg|200px]]
| Slika =[[Datoteka:Erzsébet és Mária királynők Nagy Lajos sírjánál.jpg|200px]]
| Opis slike =Elizabeta sa kćerkom Marijom nad grobom Ludovika I
| Opis slike =Elizabeta sa kćerkom Marijom nad grobom Ludovika I
| Krunidba = nikad krunisana
| Krunidba =
| Supružnik =[[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovik I, kralj Ugarske i Poljske]]
| Supružnik =[[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovik I, kralj Ugarske i Poljske]]
| Djeca =Marija<br>Katarina<br>[[Marija, kraljica Ugarske]]<br />[[Jadviga, kraljica Poljske]]
| Djeca =[[Marija, kraljica Ugarske]]<br />[[Jadviga, kraljica Poljske]]
| Dinastija =[[Kotromanić]]
| Dinastija =[[Kotromanić]]
| Otac =[[Stjepan II Kotromanić]]
| Otac =[[Stjepan II Kotromanić]]
| Majka =[[Elizabeta Pjast|Elizabeta Pjast]]
| Majka =[[Elizabeta Pjast|Elizabeta Pjast]]
| Datum rođenja =[[1340]]
| Datum rođenja =[[1340]]
| Mjesto rođenja = [[Bobovac]] ili [[Srebrenik]]
| Mjesto rođenja =
| Datum smrti =[[16. januar]] [[1387]]
| Datum smrti =[[16. januar]] [[1387]]
| Mjesto smrti =[[Novigrad (Zadar)|Novigrad]], [[Dalmacija]]
| Mjesto smrti =[[Novigrad (Zadar)|Novigrad]], [[Dalmacija]]
| Mjesto sahrane = [[Stolni Beograd]]
| Mjesto sahrane =
|}}
|}}


'''Elizabeta Kotromanić''' ([[Bobovac]] ili [[Srebrenik]] [[1340]] - [[Novigrad (Zadar)|Novigrad]] [[16. januar]] [[1387]].) je bila kćerka [[spisak bosanskih vladara#banovi|bosanskog bana]], te brakom [[ugarska|ugarsko]]-[[hrvatska]] i [[poljska]] [[kraljica]].Bila je jedina sigurna kćerka koja je doživjela punoljetnost iz braka banice [[Elizabeta Pjast|Elizabete Poljske]] i bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana Zadarskog]].
'''Elizabeta Kotromanić''' ([[1340]] - [[1387]]) je bila kćerka [[spisak bosanskih vladara#banovi|bosanskog bana]], te brakom [[ugarska|ugarsko]]-[[hrvatska]] i [[poljska]] [[kraljica]].

[[20]] juna [[1353]]. se udala za hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I Anžuvinca (što je bio njegov drugi brak), čime je postala hrvatsko-ugarska kraljica.
Budući da je poljski kralj [[Kazimir III Lokietek]] odredio Ludovika za nasljednika poljskog prijestolja, postala je i poljskom kraljicom. [[Ludovik I Anžuvinac]] i Elizabeta Kotromanić su imali četiri kćeri, od kojih su dvije preživjele: Marija i Jadviga
Marija, nasljednica hrvatskog i ugarskog prijestolja, udala se za [[Sigismund Luksemburški|Sigismunda od Njemačke i Bosne]], dok je [[Jadviga]] kao kraljica vladala Poljskom, udavši se za za litvanskog kneza Jagela koji je poznat i kao poljski kralj [[Vladislav II Jagelović]].Nakon muževe smrti, postala je kraljica udovica i vladala je [[Hrvatska|Hrvatskim zemljama]], [[Ugarska|Ugarskom]] i[[Poljska|Poljskom]] kao regentica od [[1382]]. u ime svojih kćeri, sve do svoje smrti [[1387]]. godine, za pobune hrvatskih velikaša protiv nje. Hrvatsko-ugarskim posjedima je de facto upravljala Elizabeta, no u Poljskoj su Poljaci prekinuli njeno regentstvo. U Hrvatskoj, odnosno Ugarskoj ju je pomagao palatin [[Nikola I Gorjanski Stariji]] (mađ. Miklós Garai).
== Porijeklo i mladost ==
== Porijeklo i mladost ==


Elizabeta je rođena krajem [[1339]] ili početkom [[1340]]. godine .Bila je kćerka bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] i poljske princeze [[Elizabeta Pjast|Elizabete Pjast]]. Prema nekim historičarima, Elizabeta je bila jedino preživjelo dijete svojih roditelja, dok drugi vjeruju da je celjska grofica [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina]] bila Elizabetina sestra.Pored moguće sestre Katarine Elizabeta je imala još jednu moguću polusestru i dva brata :
Bila je kćerka bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]] i poljske princeze [[Elizabeta Pjast|Elizabete Pjast]]. Prema nekim historičarima, Elizabeta je bila jedino preživjelo dijete svojih roditelja, dok drugi vjeruju da je celjska grofica [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina]] bila Elizabetina sestra. Stjepan II je odbio ponudu srpskog cara [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]], koji je želio oženiti svoga sina Elizabetom, koja bi u miraz donijela bosansku teritoriju oko Huma.
* [[Marija Kotromanić|Marija od Bosne]]
* Vuk
* ?
Elizabeta je kao malo djete doživjela smrt svoje majke Elizabete , koja je umrla u junu ili [[23]]. augusta [[1345]]. godine . Stjepan II je odbio ponudu srpskog cara [[Stefan Uroš IV Dušan|Dušana]], koji je želio oženiti svoga sina Elizabetom, koja bi u miraz donijela bosansku teritoriju oko Huma.


Poslana je na ugarski dvor kod kraljice [[Elizabeta Pjast (1305–1380))|Elizabete]], majke ugarskog kralja, a nakon smrti kraljeve prve supruge [[Margareta Luksemburška|Margarete]], kraljica majka i Stjepan II aranžirali su brak između [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovika I]] i Elizabete.
Poslana je na ugarski dvor kod kraljice [[Elizabeta Pjast (1305–1380))|Elizabete]], majke ugarskog kralja, a nakon smrti kraljeve prve supruge [[Margareta Luksemburška|Margarete]], kraljica majka i Stjepan II aranžirali su brak između [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovika I]] i Elizabete.
Red 37: Red 32:
Elizabeta nikada nije bila okrunjena, kao što je bio običaj u Ugarskoj i Poljskoj. Potpuno se potčinila svojoj dominantnoj svekrvi i vjerovatno nije imala ni vlastite dvorjane sve dok Ludovik nije poslao svoju majku da upravlja Poljskom u njegovo ime.
Elizabeta nikada nije bila okrunjena, kao što je bio običaj u Ugarskoj i Poljskoj. Potpuno se potčinila svojoj dominantnoj svekrvi i vjerovatno nije imala ni vlastite dvorjane sve dok Ludovik nije poslao svoju majku da upravlja Poljskom u njegovo ime.


Ludovik i Elizabeta nisu imali djece prvih sedamnaest godina svoga braka, te se vjerovalo da je Elizabeta neplodna. Međutim, Elizabeta je 1370-ih rodila tri kćerke zaredom, od kojih je najstarija, Katarina (rođena [[1370]]. godine), umrla s osam godina. Dvije mlađe kćerke koje su nadživjele roditelje bile su [[Marija, kraljica Ugarske|Marija]] (rođena [[1371]]. godine) i [[Jadviga, kraljica Poljske|Jadviga]] (rođena [[1373]]. godine) , ali treba spomenuti i kćer po imenu Marija koja joj je bila prvo dijete i koju je rodila [[1365]]. godine i koja je umrla sljedeće godine . Elizabeta i njene kćeri su predstavljene na [[škrinja svetog Šimuna|škrinji svetog Šimuna]], čiju je izradu naredila i finansirala sama Elizabeta. Kako nije uspjela mužu roditi muškog nasljednika, u to doba neophodnog, Ludovik se morao potruditi da osigura svojim kćerima nasljeđivanje njegovih kruna.
Ludovik i Elizabeta nisu imali djece prvih sedamnaest godina svoga braka, te se vjerovalo da je Elizabeta neplodna. Međutim, Elizabeta je 1370-ih rodila tri kćerke zaredom, od kojih je najstarija, Katarina (rođena [[1370]]. godine), umrla s osam godina. Dvije mlađe kćerke koje su nadživjele roditelje bile su [[Marija, kraljica Ugarske|Marija]] (rođena [[1371]]. godine) i [[Jadviga, kraljica Poljske|Jadviga]] (rođena [[1373]]. godine). Elizabeta i njene kćeri su predstavljene na [[škrinja svetog Šimuna|škrinji svetog Šimuna]], čiju je izradu naredila i finansirala sama Elizabeta. Kako nije uspjela mužu roditi muškog nasljednika, u to doba neophodnog, Ludovik se morao potruditi da osigura svojim kćerima nasljeđivanje njegovih kruna.


== Regent Ugarske ==
== Regent Ugarske ==
Red 72: Red 67:
|6= 6. [[Kazimir II, vojvoda Kujavske]]
|6= 6. [[Kazimir II, vojvoda Kujavske]]
|8= 8. [[Prijezda I, ban Bosne]]
|8= 8. [[Prijezda I, ban Bosne]]
|9= 9. [[Banica Elizabeta]]
|10= 10. [[Stefan Dragutin, kralj Srbije]]
|10= 10. [[Stefan Dragutin, kralj Srbije]]
|11= 11. [[Katarina od Ugarske (srpska kraljica)|Katarina od Ugarske]]
|11= 11. [[Katarina od Ugarske (srpska kraljica)|Katarina od Ugarske]]
|12= 12. [[Ziemomysl, knez Inowrocława]]
|12= 12. [[Ziemomysl, knez Inowrocława]]
|13= 13. Saloma od Pomorja
|13= 13. Saloma od Pomorja
|16= 16. [[Radivoj , otac Mateja Ninoslava]] ?
|20= 20. [[Stefan Uroš I, kralj Srbije]]
|20= 20. [[Stefan Uroš I, kralj Srbije]]
|21= 21. [[Jelena Anžujska]]
|21= 21. [[Jelena Anžujska]]

Verzija na dan 8 septembar 2014 u 13:03

Elizabeta Kotromanić
Elizabeta sa kćerkom Marijom nad grobom Ludovika I
SupružnikLudovik I, kralj Ugarske i Poljske
DjecaMarija, kraljica Ugarske
Jadviga, kraljica Poljske
DinastijaKotromanić
OtacStjepan II Kotromanić
MajkaElizabeta Pjast
Rođenje1340
Smrt16. januar 1387
Novigrad, Dalmacija

Elizabeta Kotromanić (1340 - 1387) je bila kćerka bosanskog bana, te brakom ugarsko-hrvatska i poljska kraljica.

Porijeklo i mladost

Bila je kćerka bosanskog bana Stjepana II Kotromanića i poljske princeze Elizabete Pjast. Prema nekim historičarima, Elizabeta je bila jedino preživjelo dijete svojih roditelja, dok drugi vjeruju da je celjska grofica Katarina bila Elizabetina sestra. Stjepan II je odbio ponudu srpskog cara Dušana, koji je želio oženiti svoga sina Elizabetom, koja bi u miraz donijela bosansku teritoriju oko Huma.

Poslana je na ugarski dvor kod kraljice Elizabete, majke ugarskog kralja, a nakon smrti kraljeve prve supruge Margarete, kraljica majka i Stjepan II aranžirali su brak između Ludovika I i Elizabete.

Ugarska i poljska kraljica

Kraljica Elizabeta na replici škrinje sv. Šimuna, čije je stvaranje naručila.

Brak je sklopljen 20. juna 1353. godine i Stjepanu se pokazao kao koristan politički potez koji mu je povećao ugled među evropskim vladarima. Nakon sklapanja braka, međutim, otkriveno je da su kralj i kraljica rođaci u četvrtom koljenu preko jednog poljskog vojvode, zbog čega je papino odobrenje braka bilo neophodno za njegovu valjanost. Papa je izdao nalog za odobrenje braka i time priznao njegovu valjanost, uprkos tome što se protivio crkvenom zakonu.

Elizabeta nikada nije bila okrunjena, kao što je bio običaj u Ugarskoj i Poljskoj. Potpuno se potčinila svojoj dominantnoj svekrvi i vjerovatno nije imala ni vlastite dvorjane sve dok Ludovik nije poslao svoju majku da upravlja Poljskom u njegovo ime.

Ludovik i Elizabeta nisu imali djece prvih sedamnaest godina svoga braka, te se vjerovalo da je Elizabeta neplodna. Međutim, Elizabeta je 1370-ih rodila tri kćerke zaredom, od kojih je najstarija, Katarina (rođena 1370. godine), umrla s osam godina. Dvije mlađe kćerke koje su nadživjele roditelje bile su Marija (rođena 1371. godine) i Jadviga (rođena 1373. godine). Elizabeta i njene kćeri su predstavljene na škrinji svetog Šimuna, čiju je izradu naredila i finansirala sama Elizabeta. Kako nije uspjela mužu roditi muškog nasljednika, u to doba neophodnog, Ludovik se morao potruditi da osigura svojim kćerima nasljeđivanje njegovih kruna.

Regent Ugarske

Otmica kraljice Marije i kraljice majke Elizabete.

Nakon Ludovikove smrti 1382. godine Marija je postala kraljica Ugarske. Elizabeta je igrala ulogu regenta od trenutka ustoličenja njene desetogodišnje kćerke Marije pa do trenutka njene udaje.[1] Kada su Poljaci izrazili želju da prekinu personalnu uniju s Ugarima, Elizabeta je za poljskog monarha predložila svoju kćerku Jadvigu. Jadviga je bila izabrana, ali ju je majka zadržavala na svom dvoru dvije godine prije nego što je konačno bila primorana poslati je u Poljsku. Pregovarala je o Jadviginom braku, te posvojila njenog muža kako bi on imao nasljedna prava na poljsko prijestolje u slučaju Jadvigine smrti.

Elizabetina starija kćerka se trebala udati za Sigismunda Luksemburškog. Elizabeta je znala da bi je Marijin brak sa Sigismundom koštao moći, pa je 1384. pokušala prekinuti njihove zaruke i kćer zaručiti za mlađeg sina francuskog kralja Karla V koji je prethodno bio zaručen za njenu najstariju kćer Katarinu. Njene planove je osujetio sam Sigismund, koji je 1385. godine došao u Ugarsku i oženio Mariju.

Elizabeta i Marija u zatvoreništvu.

Nakon Sigismundovog odlaska iz Ugarske, 1386. godine, Elizabetina kćerka Marija je zbačena s prijestolja u korist napuljskog kralja Karla III. Elizabeta i Marija su bile prisiljene prisustvovati njegovoj krunidbi.[1] Međutim, samo sedam sedmica kasnije, Elizabeta je naručila ubistvo kralja Karla.[1]

Iste godine, Elizabeta je s kćerkom odlučila krenuti u Hrvatsku, gdje su bile otete od strane moćnih plemića koji su željeli osvetiti smrt kralja Karla. Dvije kraljice su bile odvedene na obalu Jadrana, u Novigrad) blizu Zadra. Elizabeta je uspjela prokrijumčariti planove za oslobađanje sebe i svoje kćerke, ali oni su otkriveni i Elizabeta je 16. januara 1387. godine, na zahtjev Karlove udovice Margarete zadavljena pred očima svoje kćerke. Bila je tajno sahranjena u Crkvi svetog Krševana. Na treću godišnjicu smrti, njeno tijelo je prevezeno u Székesfehérvár.

Nijedna od Elizabetinih kćeri nije iza sebe ostavila djecu, pa je njena linija izumrla smrću mlađe kćerke Jadvige. Nakon Elizabete, nijedna žena nije bila de facto vladar Ugarske sve do Marije Terezije.

Genealogija

Reference

  1. ^ a b c John Carmi Parsons, Medieval Queenship, Palgrave Macmillan, 1997. godine


Šablon:Link GA