Razlika između verzija stranice "Kvarner"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
rješavanje čvora
Red 1: Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Srednja vrata 07.jpg|mini|250px|Srednja vrata prema Kvarneriću]]
[[Datoteka:Srednja vrata 07.jpg|mini|250px|Srednja vrata prema Kvarneriću]]
'''Kvarner''' ili '''Kvarnerski zaljev''' je zaljev u sjeveroistočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]] između [[Istra|Istre]] i Hrvatskog primorja. Najveća [[ostrvo|ostrvca]] u Kvarnerskom zaljevu su: [[Krk]], [[Cres]], [[Lošinj]], [[Rab]] i [[Pag]]. Drugi manji otoci još su [[Unije]], [[Susak]], [[Ilovik]], [[Plavnik]], [[Prvić (Krk)|Prvić]], [[Sv. Grgur]], [[Goli otok]] itd.
'''Kvarner''' ili '''Kvarnerski zaljev''' je zaljev u sjeveroistočnom dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]] između [[Istra|Istre]] i Hrvatskog primorja. Najveća [[ostrvo|ostrvca]] u Kvarnerskom zaljevu su: [[Krk]], [[Cres]], [[Lošinj]]<ref name="tz-malilosinj">http://www.tz-malilosinj.hr/Losinj.aspx?IzbornikId=17&lang=hr-HR</ref>, [[Rab]] i [[Pag]]. Drugi manji otoci još su [[Unije]], [[Susak]], [[Ilovik]], [[Plavnik]], [[Prvić (Krk)|Prvić]], [[Sv. Grgur]], [[Goli otok]] itd.


More u Kvarnerskom zaljevu je razmjerno dublje od otvorenog gornjeg Jadrana (30-60m) koji zasipaju obilnim muljem [[Po]] i druge [[Italija|italijanske]] rijeke. Naprotiv oko Kvarnera nema većih rijeka, a dna su dijelom strmija i kamenita i zato je najveća dubina sjevernog Jadrana '''-128m''' u kanalu Krušija između Plavnika i Cresa. Druge dubine preko 100m tu se još nalaze i uz otoke Rab ''(-112 m),'' Prvić '''(-109 m),''' Goli otok ''(-103 m)'' itd.
More u Kvarnerskom zaljevu je razmjerno dublje od otvorenog gornjeg Jadrana (30-60m) koji zasipaju obilnim muljem [[Po]] i druge [[Italija|italijanske]] rijeke. Naprotiv oko Kvarnera nema većih rijeka, a dna su dijelom strmija i kamenita i zato je najveća dubina sjevernog Jadrana '''-128m''' u kanalu Krušija između Plavnika i Cresa. Druge dubine preko 100m tu se još nalaze i uz otoke Rab ''(-112 m),'' Prvić '''(-109 m),''' Goli otok ''(-103 m)'' itd.


Na obali Kvarnera se nalazi najveća hrvatska [[luka]] [[Rijeka]], pa kroz Kvarnerski zaljev vode značajni pomorski putovi: najviše kroz prolaze Srednja Vrata između Krka i Cresa, te Vela Vrata između Cresa i Istre. Tolika količina pomorskog prometa ima negativno [[Ekologija|ekološko]] značenje.
Na obali Kvarnera se nalazi najveća [[luka]] u Hrvatskoj, [[Rijeka (luka)|Rijeka]], pa kroz Kvarnerski zaljev vode značajni pomorski putevi: najviše kroz prolaze Srednja Vrata između Krka i Cresa, te Vela Vrata između Cresa i Istre. Tolika količina pomorskog prometa ima negativno [[Ekologija|ekološko]] značenje.


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
* [[Bakarski zaliv]]
* [[Bakarski zaliv]]
== Reference ==

{{reference}}
== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
* http://istrapedia.hr/hrv/1461/kvarner-kvarnerski-zaljev/istra-a-z/
* http://istrapedia.hr/hrv/1461/kvarner-kvarnerski-zaljev/istra-a-z/

Verzija na dan 26 septembar 2014 u 00:06

Srednja vrata prema Kvarneriću

Kvarner ili Kvarnerski zaljev je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja. Najveća ostrvca u Kvarnerskom zaljevu su: Krk, Cres, Lošinj[1], Rab i Pag. Drugi manji otoci još su Unije, Susak, Ilovik, Plavnik, Prvić, Sv. Grgur, Goli otok itd.

More u Kvarnerskom zaljevu je razmjerno dublje od otvorenog gornjeg Jadrana (30-60m) koji zasipaju obilnim muljem Po i druge italijanske rijeke. Naprotiv oko Kvarnera nema većih rijeka, a dna su dijelom strmija i kamenita i zato je najveća dubina sjevernog Jadrana -128m u kanalu Krušija između Plavnika i Cresa. Druge dubine preko 100m tu se još nalaze i uz otoke Rab (-112 m), Prvić (-109 m), Goli otok (-103 m) itd.

Na obali Kvarnera se nalazi najveća luka u Hrvatskoj, Rijeka, pa kroz Kvarnerski zaljev vode značajni pomorski putevi: najviše kroz prolaze Srednja Vrata između Krka i Cresa, te Vela Vrata između Cresa i Istre. Tolika količina pomorskog prometa ima negativno ekološko značenje.

Također pogledajte

Reference

Vanjski linkovi