Razlika između verzija stranice "Komunizam"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
m clean up, replaced: opšt → opć using AWB
Red 1: Red 1:
'''Komunizam''' je teorija revolucionarne promjene uz političku i društveno-ekonomsku organizaciju zasnovanu na zajedničkoj kontroli nad sredstvima za proizvodnju, za razliku od privatnog vlasništva. Komunizam ili marksizam-lenjinizam se zalaže za ekonomsku pravdu, smatrajući socijalnu revoluciju i nasilno rušenje postojećeg društvenog poretka kao bitne komponente u procesu. Po svojim korijenima, marksizam-lenjinizam je [[Ateizam|ateistički]] i [[Materijalizam|materijalistički]]. U svojim temeljima teorija Karla Marksa je zasnovana na ateističkom materijalizmu. Marksizam negira postojanje i realnost jednog božanstva.
'''Komunizam''' je teorija revolucionarne promjene uz političku i društveno-ekonomsku organizaciju zasnovanu na zajedničkoj kontroli nad sredstvima za proizvodnju, za razliku od privatnog vlasništva. Komunizam ili marksizam-lenjinizam se zalaže za ekonomsku pravdu, smatrajući socijalnu revoluciju i nasilno rušenje postojećeg društvenog poretka kao bitne komponente u procesu. Po svojim korijenima, marksizam-lenjinizam je [[Ateizam|ateistički]] i [[Materijalizam|materijalistički]]. U svojim temeljima teorija Karla Marksa je zasnovana na ateističkom materijalizmu. Marksizam negira postojanje i realnost jednog božanstva.
Marx izričito razlikuje njegov komunizam od prethodnih "utopijskih" vjerskih ili etičkih socijalizama. U svojim ranim spisima Marx gleda [[Religija|religiju]] kao namjerno skretanje pažnje potlačenih masa sa izmišljenim neovozemaljskim temama od obraćanja pažnje na eksploataciju koja je proizvedena u [[Kapitalizam|kapitalizmu]] i prethodnim modelima klasno zasnovanog društva, kao što su [[feudalizam]] i [[Robovlasništvo|robovlasničko društvo]].
Marx izričito razlikuje njegov komunizam od prethodnih "utopijskih" vjerskih ili etičkih socijalizama. U svojim ranim spisima Marx gleda [[Religija|religiju]] kao namjerno skretanje pažnje potlačenih masa sa izmišljenim neovozemaljskim temama od obraćanja pažnje na eksploataciju koja je proizvedena u [[Kapitalizam|kapitalizmu]] i prethodnim modelima klasno zasnovanog društva, kao što su [[feudalizam]] i [[Robovlasništvo|robovlasničko društvo]].
[[Datoteka:Hammer and Sickle Red Star with Glow.png|thumb|125px|lijevo|Srp, čekić i crvena zvijezda je opšte poznat simbol komunizma.]]
[[Datoteka:Hammer and Sickle Red Star with Glow.png|thumb|125px|lijevo|Srp, čekić i crvena zvijezda je opće poznat simbol komunizma.]]
Kao glavna pokretačka sila u svjetskoj politici od početka [[20. vijek|20. vijeka]], moderni komunizam je uglavnom povezan s teorijama Karla Marxa i [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]], što je izraženo u njihovim djelima kao što su: [[Komunistički manifest]] iz [[1848]]. godine, [[Dijalektika prirode]] iz [[1883]]. godine, [[Anti-Dühring]] iz [[1877]]. godine, i [[Das Kapital (Karl Marks)|Das Kapital]] iz [[1863]]. godine, kao i glavna djela [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]], kao što su Šta da se radi? iz [[1901]]. godine i [[Imperijalizam-najviši stadij kapitalizma (Vladimir Lenjin)|Imperijalizam-najviši stadij kapitalizma]]. iz [[1916]]. godine. Prema marksističkoj [[Teorija političke ekonomije (marksizam)|Teoriji političke ekonomije]], [[Dijalektički materijalizam (marksizam)|Dijalektičkog materijalizma]] i [[Historijski materijalizam (marksizam)|Historijskog materijalizma]] kapitalističkog sistema dobit zasnovana na privatnom vlasništvu je ukorijenjena u eksploataciji i obiluje unutrašnjim suprotnostima. Prema Marksu, kapitalizam proizvodi otuđenje u radničkoj klasi, jer su sredstva za proizvodnju u vlasništvu vladajuće klase, a ekonomski sistem u kojem je dobit u potpunosti zasnovana na iskorištavanju radničke klase. Unutrašnje suprotnosti u kapitalizmu, posebno vlasništvo nad proizvodima rada od strane kapitalista dovodi do toga da radnici imaju osjećaj otuđenosti od proizvoda svoga rada, otuđenosti od svog vlastitog ​​rada kao bitne komponente ljudskog identiteta kao i otuđenosti od njihovih radnih kolega. Marks je tvrdio da će se ove otuđenosti pogoršati vremenom i da će kapitalistički sistem doživjeti ekonomski slom i socijalne nerede zbog toga što će radnici biti zamijenjeni mašinama. Zbog marksističkog [[Aksiom|aksioma]] da samo rad može proizvesti dobit, to bi dovelo do smanjenja dobiti i povećanja siromaštva što će dovesti do nezadovoljstva radnika i na kraju [[Revolucija|revolucionarnog]] prevrata [[Buržoazija|buržoazije]] od strane proleterijata, što će reći, revolucionarne, prosvijetljene radničke klase. Nakon ove socijalne revolucije, kapitalizam će biti zamijenjen socijalističkim društvom u kojem će sredstava za proizvodnju biti pod kontrolom radnika. [[Socijalizam]] bi predstavljao prelaznu fazu pod diktaturom proleterijata. Zatim bi slijedilo odumiranje [[Država|države]] i pojava komunizma.
Kao glavna pokretačka sila u svjetskoj politici od početka [[20. vijek]]a, moderni komunizam je uglavnom povezan s teorijama Karla Marxa i [[Friedrich Engels|Friedricha Engelsa]], što je izraženo u njihovim djelima kao što su: [[Komunistički manifest]] iz [[1848]]. godine, [[Dijalektika prirode]] iz [[1883]]. godine, [[Anti-Dühring]] iz [[1877]]. godine, i [[Das Kapital (Karl Marks)|Das Kapital]] iz [[1863]]. godine, kao i glavna djela [[Vladimir Lenjin|Vladimira Lenjina]], kao što su Šta da se radi? iz [[1901]]. godine i [[Imperijalizam-najviši stadij kapitalizma (Vladimir Lenjin)|Imperijalizam-najviši stadij kapitalizma]]. iz [[1916]]. godine. Prema marksističkoj [[Teorija političke ekonomije (marksizam)|Teoriji političke ekonomije]], [[Dijalektički materijalizam (marksizam)|Dijalektičkog materijalizma]] i [[Historijski materijalizam (marksizam)|Historijskog materijalizma]] kapitalističkog sistema dobit zasnovana na privatnom vlasništvu je ukorijenjena u eksploataciji i obiluje unutrašnjim suprotnostima. Prema Marksu, kapitalizam proizvodi otuđenje u radničkoj klasi, jer su sredstva za proizvodnju u vlasništvu vladajuće klase, a ekonomski sistem u kojem je dobit u potpunosti zasnovana na iskorištavanju radničke klase. Unutrašnje suprotnosti u kapitalizmu, posebno vlasništvo nad proizvodima rada od strane kapitalista dovodi do toga da radnici imaju osjećaj otuđenosti od proizvoda svoga rada, otuđenosti od svog vlastitog ​​rada kao bitne komponente ljudskog identiteta kao i otuđenosti od njihovih radnih kolega. Marks je tvrdio da će se ove otuđenosti pogoršati vremenom i da će kapitalistički sistem doživjeti ekonomski slom i socijalne nerede zbog toga što će radnici biti zamijenjeni mašinama. Zbog marksističkog [[aksiom]]a da samo rad može proizvesti dobit, to bi dovelo do smanjenja dobiti i povećanja siromaštva što će dovesti do nezadovoljstva radnika i na kraju [[Revolucija|revolucionarnog]] prevrata [[Buržoazija|buržoazije]] od strane proleterijata, što će reći, revolucionarne, prosvijetljene radničke klase. Nakon ove socijalne revolucije, kapitalizam će biti zamijenjen socijalističkim društvom u kojem će sredstava za proizvodnju biti pod kontrolom radnika. [[Socijalizam]] bi predstavljao prelaznu fazu pod diktaturom proleterijata. Zatim bi slijedilo odumiranje [[Država|države]] i pojava komunizma.
<ref> http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Communism </ref>
<ref>http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Communism</ref>


== Korijeni ==
== Korijeni ==

Verzija na dan 11 oktobar 2014 u 21:30

Komunizam je teorija revolucionarne promjene uz političku i društveno-ekonomsku organizaciju zasnovanu na zajedničkoj kontroli nad sredstvima za proizvodnju, za razliku od privatnog vlasništva. Komunizam ili marksizam-lenjinizam se zalaže za ekonomsku pravdu, smatrajući socijalnu revoluciju i nasilno rušenje postojećeg društvenog poretka kao bitne komponente u procesu. Po svojim korijenima, marksizam-lenjinizam je ateistički i materijalistički. U svojim temeljima teorija Karla Marksa je zasnovana na ateističkom materijalizmu. Marksizam negira postojanje i realnost jednog božanstva. Marx izričito razlikuje njegov komunizam od prethodnih "utopijskih" vjerskih ili etičkih socijalizama. U svojim ranim spisima Marx gleda religiju kao namjerno skretanje pažnje potlačenih masa sa izmišljenim neovozemaljskim temama od obraćanja pažnje na eksploataciju koja je proizvedena u kapitalizmu i prethodnim modelima klasno zasnovanog društva, kao što su feudalizam i robovlasničko društvo.

Srp, čekić i crvena zvijezda je opće poznat simbol komunizma.

Kao glavna pokretačka sila u svjetskoj politici od početka 20. vijeka, moderni komunizam je uglavnom povezan s teorijama Karla Marxa i Friedricha Engelsa, što je izraženo u njihovim djelima kao što su: Komunistički manifest iz 1848. godine, Dijalektika prirode iz 1883. godine, Anti-Dühring iz 1877. godine, i Das Kapital iz 1863. godine, kao i glavna djela Vladimira Lenjina, kao što su Šta da se radi? iz 1901. godine i Imperijalizam-najviši stadij kapitalizma. iz 1916. godine. Prema marksističkoj Teoriji političke ekonomije, Dijalektičkog materijalizma i Historijskog materijalizma kapitalističkog sistema dobit zasnovana na privatnom vlasništvu je ukorijenjena u eksploataciji i obiluje unutrašnjim suprotnostima. Prema Marksu, kapitalizam proizvodi otuđenje u radničkoj klasi, jer su sredstva za proizvodnju u vlasništvu vladajuće klase, a ekonomski sistem u kojem je dobit u potpunosti zasnovana na iskorištavanju radničke klase. Unutrašnje suprotnosti u kapitalizmu, posebno vlasništvo nad proizvodima rada od strane kapitalista dovodi do toga da radnici imaju osjećaj otuđenosti od proizvoda svoga rada, otuđenosti od svog vlastitog ​​rada kao bitne komponente ljudskog identiteta kao i otuđenosti od njihovih radnih kolega. Marks je tvrdio da će se ove otuđenosti pogoršati vremenom i da će kapitalistički sistem doživjeti ekonomski slom i socijalne nerede zbog toga što će radnici biti zamijenjeni mašinama. Zbog marksističkog aksioma da samo rad može proizvesti dobit, to bi dovelo do smanjenja dobiti i povećanja siromaštva što će dovesti do nezadovoljstva radnika i na kraju revolucionarnog prevrata buržoazije od strane proleterijata, što će reći, revolucionarne, prosvijetljene radničke klase. Nakon ove socijalne revolucije, kapitalizam će biti zamijenjen socijalističkim društvom u kojem će sredstava za proizvodnju biti pod kontrolom radnika. Socijalizam bi predstavljao prelaznu fazu pod diktaturom proleterijata. Zatim bi slijedilo odumiranje države i pojava komunizma. [1]

Korijeni

Komunizam od latinskog communis („zajednički", „opći", „javni") je društveno uređenje u kojem se sve stvari smatraju zajedničkim. Prema Aristotelu, ideju komunizma su prvi zastupali Faleja iz Halkedona i Hipodam iz Mileta. Prvi sistematski izraz komunizma, međutim, nalazimo u Platonovoj državi gdje se tvrdi da komunizam treba da odlikuje barem vladajuću klasu, a prema jednoj interpretaciji mjesta na kojem Platon raspravlja o začecima društva, on bi trebalo da karakterizira i čitavo društvo. Tokom Francuske revolucije za komunizam se zalagao Fransoa Babef (1760-1797), pa je doktrina u to vrijeme nosila ime „babefizam". Danas se termin prevashodno povezuje s djelom Karla Marxa, koji je komunizam smatrao konačnim stadijem društvenog razvitka, stanjem koje će se dostići nakon što se ostvari socijalizam. Prema kanonima marksističke doktrine (Marksizam), društvo počinje „primitivnim komunizmom", a završava se „odumiranjem države". Da bi se dostigao taj cilj, potrebno je proći kroz stadije revolucije i „diktature proletarijata". (domatrios)

Najpoznatiji vid komunizma je Marksizam.

Vanjski linkovi

Slobodna Jugoslavija - Marksizam Komunizam

Reference

  1. ^ http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Communism


Nedovršeni članak Komunizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link GA