Razlika između verzija stranice "Suđenje Radovanu Karadžiću"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Automatska zamijena teksta (-],[ +], [)
m replaced: opšt → opć using AWB
Red 1: Red 1:
'''Suđenje Radovanu Karadžiću''' počelo je 26. oktobra 2009. godine na [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag]]u, sa pretresnim vijećem u sastavu [[O-Gon Kwon]] (kao predsjedavajući), sudija [[Howard Morrison]], sudija [[Melville Baird]] i sudija [[Flavia Lattanzi]] (kao rezervni sudija). Optužbu vode [[Alan Tieger]] i [[Hildegard Uertz-Retzlaff]]. Zastupnik odbrane je [[Richard Harvey]], jer se [[Radovan Karadžić|Karadžić]] na prvom saslušanju 2008. godine izjasnio, da će se sam braniti.<ref name="Optuznica"></ref> Karadžić je iznio svoju uvodnu riječ prvi put 1. i 2. marta 2010. godine
'''Suđenje Radovanu Karadžiću''' počelo je 26. oktobra 2009. godine na [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]] u [[Den Haag]]u, sa pretresnim vijećem u sastavu [[O-Gon Kwon]] (kao predsjedavajući), sudija [[Howard Morrison]], sudija [[Melville Baird]] i sudija [[Flavia Lattanzi]] (kao rezervni sudija). Optužbu vode [[Alan Tieger]] i [[Hildegard Uertz-Retzlaff]]. Zastupnik odbrane je [[Richard Harvey]], jer se [[Radovan Karadžić|Karadžić]] na prvom saslušanju 2008. godine izjasnio, da će se sam braniti.<ref name="Optuznica" /> Karadžić je iznio svoju uvodnu riječ prvi put 1. i 2. marta 2010. godine


==Optužnica==
==Optužnica==
Prva je optužnica podignuta 25. jula 1995. godine.<ref name="Optuznica">[http://www.icty.org/x/cases/karadzic/cis/bcs/cis_karadzic_bcs.pdf Podaci o predmetu IT-95-5/18 Radovan Karadžić]</ref> Pred sud je izašao prvi put 31. jula 2008. kada je odgodio svoje izjašnjavanje o krivici za 30 dana. U kasnijim terminima tokom 2008. i 2009. godine nije se izjasnio krivim, te je u njegovo ime uneseno u zapisnik da se ne osjeća krivim.<ref name="Optuznica"></ref>
Prva je optužnica podignuta 25. jula 1995. godine.<ref name="Optuznica">[http://www.icty.org/x/cases/karadzic/cis/bcs/cis_karadzic_bcs.pdf Podaci o predmetu IT-95-5/18 Radovan Karadžić]</ref> Pred sud je izašao prvi put 31. jula 2008. kada je odgodio svoje izjašnjavanje o krivici za 30 dana. U kasnijim terminima tokom 2008. i 2009. godine nije se izjasnio krivim, te je u njegovo ime uneseno u zapisnik da se ne osjeća krivim.<ref name="Optuznica" />
Optužen je u slijedećim tačkama:
Optužen je u slijedećim tačkama:


Red 13: Red 13:
'''''Progoni, istrebljenje, ubistvo, deportacija, nehumana djela (zločini protiv čovječnosti):'''''
'''''Progoni, istrebljenje, ubistvo, deportacija, nehumana djela (zločini protiv čovječnosti):'''''


*U dogovoru s drugima počinio je, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao progone bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata na političkoj i/ili vjerskoj osnovi u sljedećim opštinama: [[Banja Luka]], [[Bijeljina]], [[Bosanski Novi]], [[Bratunac]], [[Brčko]], [[Foča]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Ključ]], [[Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale]], [[Prijedor]], [[Rogatica]], [[Sanski Most]], [[Sokolac]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Vogošća]] i [[Zvornik]] (dalje u tekstu:općine), kao i progone bosanskih Muslimana [[Srebrenica|Srebrenice]];
*U dogovoru s drugima počinio je, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao progone bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata na političkoj i/ili vjerskoj osnovi u sljedećim općinama: [[Banja Luka]], [[Bijeljina]], [[Bosanski Novi]], [[Bratunac]], [[Brčko]], [[Foča]], [[Hadžići]], [[Ilidža]], [[Ključ]], [[Novi Grad]], [[Novo Sarajevo]], [[Pale]], [[Prijedor]], [[Rogatica]], [[Sanski Most]], [[Sokolac]], [[Višegrad]], [[Vlasenica]], [[Vogošća]] i [[Zvornik]] (dalje u tekstu:općine), kao i progone bosanskih Muslimana [[Srebrenica|Srebrenice]];
* Odgovoran je za djela istrebljivanja i ubistva, koja su bila dio cilja trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja na koje su bosanski Srbi polagali pravo, a koja su izvršili pripadnici srpskih snaga i politički i državni organi bosanskih Srba u periodu od marta 1992. do 30. novembra 1995, uključujući ubijanja za vrijeme i nakon preuzimanja vlasti u općinama, i ubijanja u vezi sa zatočeničkim objektima u općinama;
* Odgovoran je za djela istrebljivanja i ubistva, koja su bila dio cilja trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja na koje su bosanski Srbi polagali pravo, a koja su izvršili pripadnici srpskih snaga i politički i državni organi bosanskih Srba u periodu od marta 1992. do 30. novembra 1995, uključujući ubijanja za vrijeme i nakon preuzimanja vlasti u općinama, i ubijanja u vezi sa zatočeničkim objektima u općinama;


'''''Ubistvo, djela nasilja s primarnim ciljem širenja terora meñu civilnim stanovništvom, protivpravni napadi na civile, uzimanje talaca (kršenja zakona i običaja ratovanja):'''''
'''''Ubistvo, djela nasilja s primarnim ciljem širenja terora meñu civilnim stanovništvom, protivpravni napadi na civile, uzimanje talaca (kršenja zakona i običaja ratovanja):'''''


* U periodu od aprila 1992. do novembra 1995, Karadžić je u dogovoru s drugim učesnicima ovog udruženog zločinačkog poduhvata formulisao i proveo vojnu strategiju granatiranja i snajperskog djelovanja radi ubijanja, sakaćenja, ranjavanja i terorisanja civilnog stanovništva Sarajeva. Granatiranjem i snajperskim djelovanjem ubijeno je i ranjeno na hiljade civila oba pola i svih uzrasta, uključujući djecu i starije osobe.<ref name="Optuznica"></ref>
* U periodu od aprila 1992. do novembra 1995, Karadžić je u dogovoru s drugim učesnicima ovog udruženog zločinačkog poduhvata formulisao i proveo vojnu strategiju granatiranja i snajperskog djelovanja radi ubijanja, sakaćenja, ranjavanja i terorisanja civilnog stanovništva Sarajeva. Granatiranjem i snajperskim djelovanjem ubijeno je i ranjeno na hiljade civila oba pola i svih uzrasta, uključujući djecu i starije osobe.<ref name="Optuznica" />


== Reference ==
== Reference ==

Verzija na dan 12 oktobar 2014 u 21:41

Suđenje Radovanu Karadžiću počelo je 26. oktobra 2009. godine na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, sa pretresnim vijećem u sastavu O-Gon Kwon (kao predsjedavajući), sudija Howard Morrison, sudija Melville Baird i sudija Flavia Lattanzi (kao rezervni sudija). Optužbu vode Alan Tieger i Hildegard Uertz-Retzlaff. Zastupnik odbrane je Richard Harvey, jer se Karadžić na prvom saslušanju 2008. godine izjasnio, da će se sam braniti.[1] Karadžić je iznio svoju uvodnu riječ prvi put 1. i 2. marta 2010. godine

Optužnica

Prva je optužnica podignuta 25. jula 1995. godine.[1] Pred sud je izašao prvi put 31. jula 2008. kada je odgodio svoje izjašnjavanje o krivici za 30 dana. U kasnijim terminima tokom 2008. i 2009. godine nije se izjasnio krivim, te je u njegovo ime uneseno u zapisnik da se ne osjeća krivim.[1] Optužen je u slijedećim tačkama:

Genocid:

  • U dogovoru s drugima je počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, kao takvih.
  • Učestvovao je u udruženom zločinačkom poduhvatu da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo;
  • Učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se bosanski Muslimani u Srebrenici eliminišu ubijanjem srebreničkih muškaraca i dječaka, kao i prisilnim odvođenjem žena, djece i dijela starijih muškaraca iz Srebrenice.

Progoni, istrebljenje, ubistvo, deportacija, nehumana djela (zločini protiv čovječnosti):

  • U dogovoru s drugima počinio je, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao progone bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata na političkoj i/ili vjerskoj osnovi u sljedećim općinama: Banja Luka, Bijeljina, Bosanski Novi, Bratunac, Brčko, Foča, Hadžići, Ilidža, Ključ, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac, Višegrad, Vlasenica, Vogošća i Zvornik (dalje u tekstu:općine), kao i progone bosanskih Muslimana Srebrenice;
  • Odgovoran je za djela istrebljivanja i ubistva, koja su bila dio cilja trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja na koje su bosanski Srbi polagali pravo, a koja su izvršili pripadnici srpskih snaga i politički i državni organi bosanskih Srba u periodu od marta 1992. do 30. novembra 1995, uključujući ubijanja za vrijeme i nakon preuzimanja vlasti u općinama, i ubijanja u vezi sa zatočeničkim objektima u općinama;

Ubistvo, djela nasilja s primarnim ciljem širenja terora meñu civilnim stanovništvom, protivpravni napadi na civile, uzimanje talaca (kršenja zakona i običaja ratovanja):

  • U periodu od aprila 1992. do novembra 1995, Karadžić je u dogovoru s drugim učesnicima ovog udruženog zločinačkog poduhvata formulisao i proveo vojnu strategiju granatiranja i snajperskog djelovanja radi ubijanja, sakaćenja, ranjavanja i terorisanja civilnog stanovništva Sarajeva. Granatiranjem i snajperskim djelovanjem ubijeno je i ranjeno na hiljade civila oba pola i svih uzrasta, uključujući djecu i starije osobe.[1]

Reference