Razlika između verzija stranice "Nebraska"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 143: Red 143:


Međutim, nešto urbaniziranija područja države zabilježila su stalni rast stanovništva. Grad Omaha imao je 2000. godine 390.007 stanovnika, a 2005. stanovništvo je procijenjeno na 414.521 stanovnik (odnosno 427.872 uključujući nedavno pripojenje grada [[Elkhorn (Nebraska)|Elkhorn]]), što iznosi povećanje od 6,3% u toku pet godina. Popis iz 2010. godine pokazao je da stanovništvo Omahe iznosi 408.958 stanovnika. Grad [[Lincoln (Nebraska)|Lincoln]] imao je 2000. godine 225.581 stanovnika, dok je 2010. godine stanovništvo poraslo za 14,5% na 258.379 stanovnika.
Međutim, nešto urbaniziranija područja države zabilježila su stalni rast stanovništva. Grad Omaha imao je 2000. godine 390.007 stanovnika, a 2005. stanovništvo je procijenjeno na 414.521 stanovnik (odnosno 427.872 uključujući nedavno pripojenje grada [[Elkhorn (Nebraska)|Elkhorn]]), što iznosi povećanje od 6,3% u toku pet godina. Popis iz 2010. godine pokazao je da stanovništvo Omahe iznosi 408.958 stanovnika. Grad [[Lincoln (Nebraska)|Lincoln]] imao je 2000. godine 225.581 stanovnika, dok je 2010. godine stanovništvo poraslo za 14,5% na 258.379 stanovnika.

=== Religija ===
Religijska pripadnost stanovništva Nebraske je sljedeća:

*kršćani – 90%
** [[Rimokatolička crkva|katolici]] – 28%
** [[Luteranizam|luterani]] – 16%
** [[Metodizam|metodisti]] – 11%
** [[Baptizam|baptisti]] – 9%
** [[Prezbiterianizam|prezbiterijanci]] – 4%
**drugi [[protestantizam|protestanti]] – 21%
**drugi kršćani – 1%
*ateisti/agnostici – 9%
*druge religije – 1%

Najveće pojedinačnea religijske denominacije po broju pripadnika u 2010. godini bile su [[rimokatolička crkva]] (372.838 vjernika), [[sinod]] Missourija luteranske crkve (112.585), evangelističko-luteranska crkva Amerike (110.110) i ujedinjena metodistička crkva (109.283 pripadnika).<ref name="www.thearda.com" />


== Reference ==
== Reference ==
Red 159: Red 175:
<ref name="elipaul">''The Nebraska Indian Wars reader'', 1865-1877, R. Eli Paul str. 88, University of Nebraska Press (1. april 1998) {{Simboli jezika|en|engleski}}, ISBN 0-8032-8749-6</ref>
<ref name="elipaul">''The Nebraska Indian Wars reader'', 1865-1877, R. Eli Paul str. 88, University of Nebraska Press (1. april 1998) {{Simboli jezika|en|engleski}}, ISBN 0-8032-8749-6</ref>
<ref name="marsha">Marsha Hoffman i Dwight A. Radford, "Nebraska," u: ''Redbook: American State, County, and Town Sources'', 3. izd. (Provo: Ancestry, 2004), 408. ISBN 978-1593311667</ref>
<ref name="marsha">Marsha Hoffman i Dwight A. Radford, "Nebraska," u: ''Redbook: American State, County, and Town Sources'', 3. izd. (Provo: Ancestry, 2004), 408. ISBN 978-1593311667</ref>
<ref name="www.thearda.com">{{cite web|url=http://www.thearda.com/rcms2010/r/s/31/rcms2010_31_state_name_2010.asp |title=The Association of Religion Data Archives; State Membership Report |izdavač=www.thearda.com |pristupdatum=22.11.2013}}</ref>
}}
}}



Verzija na dan 30 oktobar 2014 u 11:01

Koordinate: 40°48′35″N 96°40′31″W / 40.80972°N 96.67528°W / 40.80972; -96.67528
Nebraska
State of Nebraska (en)
Savezna država
Zastava
Grb
Uzrečica: Equality Before the Law
Jednakost pred zakonom
Nadimak: Cornhusker State
Zemlja berača kukuruza
Država  Sjedinjene Američke Države
Graniči sa Script error: The function "formatStatements" does not exist.
Glavni grad Script error: The function "formatStatements" does not exist.
 - Koordinate 40°48′35″N 96°40′31″W / 40.80972°N 96.67528°W / 40.80972; -96.67528
Najviša tačka
 - Položaj Panorama Point
 - Nadmorska visina 1.654 m
Najniža tačka
 - Položaj rijeka MIssouri
 - Nadmorska visina 256 m
Dužina 690 km
Širina 340 km
Površina 200.520 km2
 - Voda 0,7%
Stanovništvo 1.845.525 (2012)
Gustoća 9,25 /km2 
Osnovan 37. savezna država
Datum 1. mart 1867.
Vlada
 - Guverner Dave Heineman (R)
Vremenska zona UTC-6
zapadni dio: UTC-7
 - ljeto DST-5
DST-6
Poštanski broj NE
ISO 3166-2 US-NE
Veb-sajt: www.nebraska.gov

Nebraska (NE) jeste američka savezna država koja se nalazi na srednjem zapadu SAD, i jednim dijelom, u regiji Velike nizije (Great Plains). Njen glavni grad je Lincoln, a najveći Omaha na rijeci Missouri.

Saveznu državu Nebraska sijeku mnogi historijski putevi, a tek je zlatna kalifornijska groznica dovela veliki broj nestarosjedilačkog stanovništa u ovo područje. Postala je savezna država SAD 1867. godine. U pogledu klime, postoje znatne varijacije između ljetnih i zimskih temperatura, a razorne oluje i tornada su uobičajena. Karakteristika Nebraske je prerija bez mnogo šuma, idealna za uzgoj goveda, a također je i veliki proizvođač mesa, svinja, kukuruza i soje.

Etničku, najveća grupa u Nebraski su američki Nijemci. Država također ima jednu od najvećih zajednica američkih Čeha među svim saveznim državama.

Etimologija

Nebraska je dobila ime od arhaičnih riječi iz jezika Otoe Ñí Brásge (na modernom Otoe jeziku: Ñí Bráhge) ili iz jezika Omaha indijanaca Ní Btháska, u značenju plitka voda, po rijeci Platte koja teče kroz ovu saveznu državu.[1]

Historija

Razna plemena i kulture domorodačkih naroda živjele su duž rijeka na području današnje Nebraske hiljadama godina prije nego što su došle evropski doseljenici i istraživačke ekspedicije. Historijska domorodačka indijanska plemena koja su živjela u Nebraskoj, između ostalih, uključuju Omaha, Missouria, Ponca, Pawnee, Otoe, kao i razne ogranke plemena Lakota (Sioux).

Mnogo prije ekspedicije Lewisa i Clarka 1804-1806., francusko-kanadski istraživači (uključujući braću Mallet 1739.) proputovali su preko teritorije današnje Nebraske na svom putu prema Santa Feu, gdje su trgovali, a koji je tada bio pod vlašću Španije.[2] Sjedinjene Američke Države su 1819. osnovale utvrdu Fort Atkinson kao prvu američku utvrdu zapadno od rijeke Missouri, nešto istočnije od današnjeg grada Fort Calhoun. Međutim, vojska je napustila utvrdu 1827. nakon što se većina doseljenika počela seliti još dalje na zapad.

Evroamerička naselja nisu u značajnom broju nastala sve do 1848. godine i početka "zlatne groznice" u Kaliforniji. Dana 30. maja 1854. američki kongres je proglasio Zakon Kansas-Nebraska kojim su formirane teritorije Kansasa i Nebraske, podijeljene 40. paralelom.[3] Teritorija Nebraska uključivala je dijelove današnjih saveznih država Colorado, Sjeverna Dakota, Južna Dakota, Wyoming i Montana.[4] Glavni grad teritorije Nebraske bio je Omaha.

Doseljenici u centralnoj Nebraski 1888.

Tokom 1860tih, nakon što je američka vlada primorala mnoga domorodačka indijanska plemena da napuste svoju zemlju i presele se u rezervate, otvorio se veliki prostor za poljoprivredni razvoj doseljenih Amerikanaca i Evropljana. U skladu sa Zakonom o naseljavanju (Homestead Act) hiljade novih naseljenika doselilo se u Nebrasku zauzimajući slobodnu zemlju koju im je pružila savezna vlada. Pošto je u prerijama raslo vrlo malo drveća, mnogi od prvih naseljenika i farmera pravilo je kuće prekrivene travom, kao što su to radili i domorodačka plemena poput plemena Omaha. Prvi talas naseljenika dao je teritoriji dovoljan broj stanovnika da zatraži od vlade status savezne države.[5]

Nebraska je postala 37. savezna američka država 1. marta 1867. godine, a glavni grad joj je premješten iz Omahe u naselje Lancaster, kasnije preimenovan u Lincoln po tada nedavno ubijenom predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Abrahamu Lincolnu. Bitka kod Massacre Canyona (u blizini gradića Trenton) 5. augusta 1873. bila je posljednja velika bitka između plemena Pawnee i Sioux.[6]

Geografija

Karta Nebraske

Država graniči sa Sjevernom Dakotom na sjeveru, Iowom na istoku, Missourijem na jugoistoku nasuprot istoimene rijeke, državom Kansas na jugu, Koloradom na jugozapadu i Wyomingom na zapadu. Država ima 93 okruga. Ona zauzima centralni dio takozvanog Frontier stripa (graničnog pojasa država između nekadašnjeg Divljeg zapada i SAD). Nebraska je podijeljena u dvije vremenske zone.

Centralnoamerička vremenska zona (UTC-6) obuhvata istočni dio države, dok se zapadni dio ravna po vremenskoj zoni Stijenjaka (UTC-7). Kroz državu teku tri rijeke u smijeru zapad-istok. Rijeka Platte, koja nastaje od ušća rijeka Sjeverna Platte i Južna Platte, teče kroz centralni dio države. Rijeka Niobrara teče kroz sjeverni dio, dok rijeka Republican teče kroz južni dio Nebraske.

Nacionalni spomenik Scotts Bluff.

Nebraska je sastavljena iz dvije velike kopnene regije: Velike nizije i izbrazdane nizije (Dissected Till). Krajnji istočni dio države je izbrazdan glečerima iz ledenog doba. Nakon što su se glečeri povukli, iza njih je ostala izbrazdana nizija Dissected Till sa brojnim blagim dolinama i uzvišenjima. Gradovi Omaha i Lincoln se nalaze u ovoj regiji. Velika nizija zauzima veći dio zapadne Nebraske. Regija Velike nizije sastoji se iz nekoliko manjih, donekle različitih geoloških regija, uključujući regije Sandhills, Pine Ridge, bazen Rainwater, Visoku niziju i planine Wildcat. Najviša tačka u Nebraskoj je Panorama Point na 1.653 m, a usprkos svog imena i visine, relativno je nisko uzvišenje u blizini granice sa Coloradom i Wyomingom.

Nekadašnji turistički moto u Nebrasci bio je tamo gdje počinje Zapad, a simbolično su navođena mjesta početka Zapada, uključujući rijeku Missouri, ugao 13. i O. ulice u gradu Lincoln (gdje je postaljena crvena cigla u obliku zvijezde), 100. zapadni meridijan ili nacionalni historijski spomenik Chimney Rock. Nebraska je trostruko "zatvorena" kontinentalna zemlja jer nema izlaz na okean, niti ijedna država koja s njom graniči, niti ijedna država koja graniči sa njenim komšijama.[7]

Upravljanje federalnim zemljištem

Područja pod upravom Agencije za nacionalne parkove (National Park Service) uključuju:

Područja koja su pod upravom Agencije za nacionalne šume (National Forest Service) su:

Klima

U Nebraski su prisutne dvije osnovne klimatske zone. Istočni dio države ima vlažnu kontinentalnu klimu (Dfa po Köppenovoj klasifikaciji), dok zapadni dio ima hladnu stepsku klimu (BSk po Köppenu). Cijela savezna država ima vrlo velika sezonska kolebanja temperature i količine padavina. Prosječne temperature su dosta ujednačene u svim područjima Nebraske, uz vruća ljeta i općenito hladne zime.

Prosječna godišnja količina padavina se smanjuje od istoka prema zapadu, od oko 800 mm u jugoistočnom uglu države do oko 350 mm u dršci tave (Panhandle). Vlažnost se također znatno smanjuje od istoka prema zapadu. Količina snijega je dosta ujednačena, na veći dio Nebraske godišnje padne od 60 do 90 cm snijega. Najviši temperaturni rekord u Nebraski drži grad Minden gdje je 24. jula 1936. zabilježena temperatura od 48 °C, dok je najniža ikad zabilježena temperatura ona u Camp Clarku 12. februara 1899. kada je izmjereno −44 °C.

Broj stanovnika
Popis Broj
stanovnika
Promjena u odnosu
na prethodni popis ± u %
1860. 28.841
1870. 122.993 326,5 %
1880. 452.402 267,8 %
1890. 1.062.656 134,9 %
1900. 1.066.300 0,3 %
1910. 1.192.214 11,8 %
1920. 1.296.372 8,7 %
1930. 1.377.963 6,3 %
1940. 1.315.834 −4,5 %
1950. 1.325.510 0,7 %
1960. 1.411.330 6,5 %
1970. 1.483.493 5,1 %
1980. 1.569.825 5,8 %
1990. 1.578.385 0,5 %
2000. 1.711.263 8,4 %
2010. 1.826.341 6,7 %
Procjena 2013 1.868.516 9,2 %
Izvor: 1910–2010[8]

Nebraska se nalazi u takozvanoj aleji tornada. Oluje su česte u proljeće i ljeto, a snažne oluje i tornada javljaju se tokom proljeća i ljeta, mada se ponekad mogu javiti i u jesen. Fenski vjetar chinook koji puše sa Stjenjaka povremeno izaziva umjerene efekte na porast temperature u zapadnoj Nebraskoj tokom zimskih mjeseci.[9][10]

Stanovništvo

Popisni biro SAD procjenjuje da je u Nebraskoj 1. jula 2013. godine živjelo 1.868.516 stanovnika, što je rast od 2,3% u odnosu na popis iz 2010. godine.[11] Centar populacije u Nebraski nalazi se u okrugu Polk, u gradu Shelby.[12]

Po podacima iz popisa stanovništva u SAD 2010. 86,1% stanovništva čine bijelci (82,1% su nehispanski bijelci), zatim slijede afroamerikanci sa 4,5%, potomaka američkih indijanaca i domorodaca sa Aljaske ima 1%, Azijata 1,8%, havajskih i drugih pacifičkih domorodaca 0,1%, mješanaca dvije ili više rasa 2,2% te stanovništva hispanskog ili latinoameričkog porijekla 9,2% od ukupnog stanovništva (mogu biti bilo koje rase).[13] Podaci iz 2004. pokazuju da je oko 84.000 stanovnika Nebraske rođeno izvan SAD (4,8% ukupnog stanovništva).

Pet najvećih grupa stanovništva u Nebraskoj po porijeklu su Nijemci (38,6%), Irci (12,4%), Englezi (9,6%), Meksikanci (8,7%) i Česi (5,5%).

Nebraska ima najveću zajednicu Amerikanaca češkog porijekla i Danaca koji nisu mormoni (kao postotak u ukupnom stanovništvu) među svim saveznim državama. Američki Nijemci su najveća grupa u većem dijelu države, naročito u istočnim okruzima. Okrug Thurston, koji je u cijelosti čine rezervati plemena Omaha i Winnebago, ima većinu domorodačkog indijanskog stanovništva, dok je okrug Butler jedan od dva okruga u SAD sa većinskim stanovništvom češkog porijekla.

Po podacima iz 2011. godine, 31% stanovništva Nebraske mlađeg od godinu dana su pripadnici manjina.[14]

Ruralni razvoj

Oko 89% svih gradova u Nebraskoj ima manje od 3.000 stanovnika. Nebraska dijeli osobine sa pet drugih saveznih država Srednjeg zapada: Kansasom, Oklahomom, Sjevernom i Južnom Dakotom te Iowom. Postoje stotine malih gradova sa stanovništvom manjim od 1.000 osoba. Smanjenje regionalnog stanovništva prisililo je mnoge seoske škole na konsolidaciju.

Od 93 okruga u Nebraskoj, 53 okruga je imalo smanjenje broja stanovnika između 1990. i 2000., počev od smanjenja od 0,06% koliko je zabilježeno u okrugu Frontier do smanjenja od 17,04% u okrugu Hitchcock.

Međutim, nešto urbaniziranija područja države zabilježila su stalni rast stanovništva. Grad Omaha imao je 2000. godine 390.007 stanovnika, a 2005. stanovništvo je procijenjeno na 414.521 stanovnik (odnosno 427.872 uključujući nedavno pripojenje grada Elkhorn), što iznosi povećanje od 6,3% u toku pet godina. Popis iz 2010. godine pokazao je da stanovništvo Omahe iznosi 408.958 stanovnika. Grad Lincoln imao je 2000. godine 225.581 stanovnika, dok je 2010. godine stanovništvo poraslo za 14,5% na 258.379 stanovnika.

Religija

Religijska pripadnost stanovništva Nebraske je sljedeća:

Najveće pojedinačnea religijske denominacije po broju pripadnika u 2010. godini bile su rimokatolička crkva (372.838 vjernika), sinod Missourija luteranske crkve (112.585), evangelističko-luteranska crkva Amerike (110.110) i ujedinjena metodistička crkva (109.283 pripadnika).[15]

Reference

  1. ^ "Etymology, Siouan Languages". Nepoznati parametar |autor= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć); Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć)
  2. ^ "Nebraska", Catholic Encyclopedia, 1910
  3. ^ Interactive Media Group – Nebraska Educational Telecommunications. "1854 Kansas-Nebraska Act signed". Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć)
  4. ^ The Handybook for Genealogists: United States of America, 10. izd. (Draper Utah: Everton Publishers, decembar 2002), ISBN 978-1932088007
  5. ^ Marsha Hoffman i Dwight A. Radford, "Nebraska," u: Redbook: American State, County, and Town Sources, 3. izd. (Provo: Ancestry, 2004), 408. ISBN 978-1593311667
  6. ^ The Nebraska Indian Wars reader, 1865-1877, R. Eli Paul str. 88, University of Nebraska Press (1. april 1998) (en), ISBN 0-8032-8749-6
  7. ^ Navedena činjenica o Nebrasci kao trostruko zatvorenoj kontinentalnoj državi ne uključuje podatak da države Minnesota, Wisconsin i Illinois imaju luke na obalama Velikih jezera, koja su spojena sa okeanom.
  8. ^ "Resident Population Data – 2010 Census". Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |autor= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć)
  9. ^ "Nebraska Climate Office; Applied Climate Science; SNR; UNL". Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |datum= zanemaren (prijedlog zamjene: |date=) (pomoć)
  10. ^ "Climate – Twin Cities Development Association, Inc. – Nebraska: Scottsbluff, Gering, TerryTown, Mitchell, Bayard". Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć)
  11. ^ "Annual Estimates of the Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2013" (CSV). Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |datum= zanemaren (prijedlog zamjene: |date=) (pomoć)
  12. ^ "Population and Population Centers by State: 2000". Popisni biro SAD. Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć)
  13. ^ "Nebraska QuickFacts from the US Census Bureau". Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć)
  14. ^ "Americans under age 1 now mostly minorities, but not in Ohio: Statistical Snapshot". The Plain Dealer. 3. juni 2012.
  15. ^ "The Association of Religion Data Archives; State Membership Report". Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć)


Šablon:Političke podjele Sjedinjenih Američkih Država