Razlika između verzija stranice "Nukleinske kiseline"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m replaced: <references/> → {{reference}} using AWB
No edit summary
Red 3: Red 3:
*[[azotna baza]],
*[[azotna baza]],
*[[pentoza]] (petougljični šećer) i
*[[pentoza]] (petougljični šećer) i
*[[fosfatna grupa]] – ostatak [[fosforna kiselina|fosforne kiseline]], nastao njenom ugradnjom u ovaj složeni spoj, dajući mu kiselinski karakter.
*[[fosfatna grupa]] – ostatak [[fosforna kiselina|fosforne kiseline]], nastao njenom ugradnjom u ovaj složeni spoj, dajući mu kiselinski karakter.<ref>King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-50944-1-7; ISBN 0-19-509442-5.</ref><ref>Alberts B. et al. (1983): Molecular biology of the cell. Garland Publishing, Inc., New York & London, ISBN 0-8240-7283-9.</ref><ref>Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 30551-9.</ref>


Nukleotidi su međusobno povezani preko [[fosfat|fosfatne grupe]]. Do uspostavljanja tzv. ''3', 5' fosfodiesterske veze'' dolazi reakcijom kondenzacije [[hiroksilna grupa|hidroksilnih grupa]] na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva [[energija|energiju]] (nukleotidi u reakciju stupaju kao [[nukleozid-trifosfat]]i) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu uparivanja baza i vežu s obzirom na poredak [[komplement|komplemenata]] u predlošku.
Nukleotidi su međusobno povezani preko [[fosfat|fosfatne grupe]]. Do uspostavljanja tzv. ''3', 5' fosfodiesterske veze'' dolazi reakcijom kondenzacije [[hiroksilna grupa|hidroksilnih grupa]] na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva [[energija|energiju]] (nukleotidi u reakciju stupaju kao [[nukleozid-trifosfat]]i) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu uparivanja baza i vežu s obzirom na poredak [[komplement|komplemenata]] u predlošku.

Verzija na dan 31 oktobar 2014 u 21:27

Nukleinske kiseline su složene organske makromolekule koje učestvuju u pohrani, prijenosu i ekspresiji genetičke informacije. To su linearni polimeri koji se sastoje od različitih nukleotida, odnosno monomera. Svaki nukleotid se sastoji od tri komponente:

Nukleotidi su međusobno povezani preko fosfatne grupe. Do uspostavljanja tzv. 3', 5' fosfodiesterske veze dolazi reakcijom kondenzacije hidroksilnih grupa na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva energiju (nukleotidi u reakciju stupaju kao nukleozid-trifosfati) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu uparivanja baza i vežu s obzirom na poredak komplemenata u predlošku.

Prema strukturi nukleotida, odnosno građi i funkciji polimera koje oni tvore, razlikujemo dva osnovna tipa njihovih jedinjenja; to su:

  • dezoksiribonukleinska DNK- sadrži petougljični šećer deoksiribozu, nosilac je genetičke informacije u jedru i reproducibilnim citoplazmatskim strukturama, može da sadrži i do 250 miliona nukleotidnih parova [4]; i
  • ribonukleinska RNK kiselina - sadrži petougljični šećer ribozu; učestvuje u transkripciji i translaciji genetičke informacije tokom sinteze proteina; ne sadrži više od nekoliko hiljada nukleotida [4]. Prema specifičnosti svoje funkcije razlikujemo slijedeće tipov RNK molekula:

Reference

  1. ^ King R. C., Stransfield W. D. (1998): Dictionary of genetics. Oxford niversity Press, New York, Oxford, ISBN 0-19-50944-1-7; ISBN 0-19-509442-5.
  2. ^ Alberts B. et al. (1983): Molecular biology of the cell. Garland Publishing, Inc., New York & London, ISBN 0-8240-7283-9.
  3. ^ Lincoln R. J., Boxshall G. A. (1990): Natural history - The Cambridge illustrated dictionary. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 30551-9.
  4. ^ a b c Alberts B., Johnson A., Lewis J., Raff M., Roberts K., Walter P. (2008): Molecular Biology of the Cell, Garland Science, Taylor & Francis Group NY, USA
  5. ^ Krebs J. E., Goldstein E. S., Kilpatrick S., T. (2014): Lewin's Genes XI. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.
  6. ^ Hartl D, Jones E (2005). Genetics: Analysis of Genes and Genomes. Jones & Bartlett Publishing, Burlington, MA, USA.

Također pogledajte