Razlika između verzija stranice "Srpska pravoslavna crkva"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Odbijena zadnja izmjena teksta (od strane 92.36.204.62) i vraćena revizija 2284459 od C3r4 |
m (Script) File renamed: File:Der Heilige Sava von Serbien.jpg → File:Saint Sava, fresco from Mileševa.jpg File renaming criterion #3: Correct misleading names into accurate ones. |
||
Red 11: | Red 11: | ||
Na čelu Srpske pravoslavne crkve nalazi se [[patrijarh]], a trenutno tu službu izvršava [[patrijarh Irinej]]. Osobi sa titulom patrijarha se protukolarno obraća sa: ''Njegova svetost patrijarh srpski Gospodin''. Svi pravoslavni episkopi (vladike) su doktrinarno nasljednici [[apostol]]a i prema tome su svi jednaki. Sve značajne odluke za |
Na čelu Srpske pravoslavne crkve nalazi se [[patrijarh]], a trenutno tu službu izvršava [[patrijarh Irinej]]. Osobi sa titulom patrijarha se protukolarno obraća sa: ''Njegova svetost patrijarh srpski Gospodin''. Svi pravoslavni episkopi (vladike) su doktrinarno nasljednici [[apostol]]a i prema tome su svi jednaki. Sve značajne odluke za |
||
život crkve donosi Sveti arhijerejski Sabor kojeg čine svi arhijereji ([[episkop]] i [[mitropolit]]i) Srpske pravoslavne crkve i koji se sastaje dva puta godišnje na proljetnom i jesenskom zasjedanju. Osim toga, postoji i Sveti arhijerejski Sinod koji upravlja Crkvom i čine ga 6 arhijereja i patrijarh. Sinod se sastaje češće nego Sabor. |
život crkve donosi Sveti arhijerejski Sabor kojeg čine svi arhijereji ([[episkop]] i [[mitropolit]]i) Srpske pravoslavne crkve i koji se sastaje dva puta godišnje na proljetnom i jesenskom zasjedanju. Osim toga, postoji i Sveti arhijerejski Sinod koji upravlja Crkvom i čine ga 6 arhijereja i patrijarh. Sinod se sastaje češće nego Sabor. |
||
[[Datoteka: |
[[Datoteka:Saint Sava, fresco from Mileševa.jpg|mini|desno|Sveti Sava]] |
||
== Sveci Srpske pravoslavne crkve == |
== Sveci Srpske pravoslavne crkve == |
Verzija na dan 20 novembar 2014 u 17:40
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Srpska pravoslavna crkva je jedna od upravno samostalnih (autokefalnih) pravoslavnih crkava i zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Upravnu samostalnost Srpska pravoslavna crkva stekla je zalaganjem Svetog Save 1219. godine. Danas, ona je u rangu patrijarhije i ima eparhije i parohije u svim republikama bivše Jugoslavije kao i u drugim zemljama u Evropi, Sjevernoj Americi, Australiji.
Patrijarh
Na čelu Srpske pravoslavne crkve nalazi se patrijarh, a trenutno tu službu izvršava patrijarh Irinej. Osobi sa titulom patrijarha se protukolarno obraća sa: Njegova svetost patrijarh srpski Gospodin. Svi pravoslavni episkopi (vladike) su doktrinarno nasljednici apostola i prema tome su svi jednaki. Sve značajne odluke za život crkve donosi Sveti arhijerejski Sabor kojeg čine svi arhijereji (episkop i mitropoliti) Srpske pravoslavne crkve i koji se sastaje dva puta godišnje na proljetnom i jesenskom zasjedanju. Osim toga, postoji i Sveti arhijerejski Sinod koji upravlja Crkvom i čine ga 6 arhijereja i patrijarh. Sinod se sastaje češće nego Sabor.
Sveci Srpske pravoslavne crkve
Najznačajniji sveci Srpske pravoslavne crkve su:
- sveti Sava, prvi srpski arhiepiskop
- sveti Simeon Mirotočivi (Stefan Nemanja)
- sveti knez Lazar (Lazar Hrebljanović)
- sveti kralj Stefan Dečanski
- sveti Vasilije Ostroški
- sveti Petar Cetinjski
- sveti Joanikije Devički
- sveti vladika Nikolaj Velimirović
Hramovi i manastiri
Hramovi
Među najpoznatije i najznačajnije hramove spadaju:
- Hram Svetog Save na Vračaru,
- Saborna crkva i Crkva svetog Marka u Beogradu,
- Saborna crkva u Sarajevu,
- Hram Hrista Spasitelja u Banjaluci
Manastiri
- Hilandar,
- Studenica,
- Žiča,
- Gračanica,
- Tvrdoš,
- Pećka patrijaršija,
- Devič,
- Mileševa,
- Ravanica,
- Ljubostinja,
- Ćelije,
- Tronoša,
- Ostrog,
- Dečani,
- Cetinjski manastir,
- Hopovo,
- Krušedol,
- Vraćevšnica,
- Manasija,
- Đurđevi Stupovi,
- Lepavina,
- Krka,
- Krupa,
- Dragović,
- Banjska,
- Piva,
- Savina,
- Soko,
- Gornjak,
- Vitovnica,
- Radovašnica,
- Tavna,
- Moštanica,
- Dobrun
Mnogi od ovih manastira i crkava su nastali u vrijeme Nemanjića (12. vijek) i imaju ikone i freske od izuzetnog značaja i vrijednosti za cjelokupnu svjetsku kulturu, a naročito za kršćansku kulturu i civilizaciju. Stoga je UNESCO na spisak svjetske kulturne baštine do sada uvrstio manastire: Visoki Dečani, Studenica i Sopoćani, dok se u postupku za uvrštavanje na taj spisak nalaze i manastiri: Gračanica i Pećka patrijarhija, kao i crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu.
Eparhije u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini je organizovana u pet eparhija:
- Mitropoliju dabrobosansku,
- Eparhiju banjalučku,
- Eparhiju bihaćko-petrovačku,
- Eparhiju zvorničko-tuzlansku i
- Eparhiju zahumsko-hercegovačku.
Pravoslavne patrijarhije
Pravoslavna crkva smatra da je pravoslavlje ostalo vjerno izvornom kršćanstvu nakon 1054. godine. Pored toga Srpska pravoslavna crkva ima i svoje specifične odlike u odnosu na druge pravoslavne crkve, a jedna od njih je i krsna slava koju nemaju ostale pravoslavne crkve.
Druge pravoslavne crkve sa rangom patrijarhije su: Carigradska patrijarhija, Aleksandrijska, Antiohijska, Jerusalemska, Ruska, Bugarska, Rumunska i Gruzijska. Pravoslavna crkva u Grčkoj ima rang arhiepiskopije.
Također pogledajte
- Kršćanstvo
- Pravoslavlje
- Pravoslavna crkva
- Pravoslavna crkva u Bosni i Hercegovini
- Srpska pravoslavna opšta gimnazija Kantakuzina Katarina Branković
Vanjski linkovi
- Patrijaršija Srpske Pravoslavne Crkve
- Manastir Gračanica
- Mitropolija dabrobosanska
- Eparhija banjalučka
- Eparhija bihaćko-petrovačka
- Podaci o Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj
- Manastir Tavna kod Bijeljine
- E-knjiga Mirjane Rakić: "Ikone Bosne i Hercegovine (16-19. vijek)
- Parohije SPC u Holandiji
Commons ima datoteke na temu: Srpska pravoslavna crkva |