Razlika između verzija stranice "Guam"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte" |
mNo edit summary |
||
| Red 9: | Red 9: | ||
| upravni_oblik = Američka ostrvska teritorija |
| upravni_oblik = Američka ostrvska teritorija |
||
| službeni_jezik = [[engleski]] i [[čamoro jezik|čamoro]] |
| službeni_jezik = [[engleski]] i [[čamoro jezik|čamoro]] |
||
| glavni_grad = [[Hagåtña |
| glavni_grad = [[Hagåtña (Guam)|Hagåtña]] |
||
| vladar = [[Eddie Calvo]] |
| vladar = [[Eddie Calvo]] |
||
| titula_vladara = Guverner |
| titula_vladara = Guverner |
||
| Red 18: | Red 18: | ||
| komentar = |
| komentar = |
||
|}} |
|}} |
||
'''Guam''' (na [[chamorro jezik|chamorru]]: ''Guåhan'') je ostrvo na zapadnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Organizirana je kao [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država|ostrvska teritorija]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Domorodačko stanovništvo su [[Chamorri]]. Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Prema popisu iz 2009. godine država ima oko 178.000 stanovnika. <ref>{{cite web |url=http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2008/ |title = World Population Prospects – Table A.1 |work = UN Department of Economic and Social Affairs |accessdate=2009-07-21 }}</ref> |
'''Guam''' (na [[chamorro jezik|chamorru]]: ''Guåhan'') je ostrvo na zapadnom [[Tihi okean|Tihom okeanu]]. Organizirana je kao [[Ostrvske teritorije Sjedinjenih Američkih Država|ostrvska teritorija]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Domorodačko stanovništvo su [[Chamorri]]. Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Prema popisu iz 2009. godine država ima oko 178.000 stanovnika. <ref>{{cite web |url=http://www.un.org/esa/population/publications/wpp2008/ |title = World Population Prospects – Table A.1 |work = UN Department of Economic and Social Affairs |accessdate=2009-07-21 }}</ref> |
||
Glavni grad je [[Hagåtña |
Glavni grad je [[Hagåtña (Guam)|Hagåtña]], (''Agaña''). Guamova privreda se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na [[turizam]] (gosti iz [[Japan]]a). |
||
Američke vojne baze zauzimaju trećinu cijele površine ostrva. [[Ujedinjeni narodi|UN]]-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ovu listu nesamoupravnih teritorija. |
Američke vojne baze zauzimaju trećinu cijele površine ostrva. [[Ujedinjeni narodi|UN]]-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ovu listu nesamoupravnih teritorija. |
||
Verzija na dan 21 novembar 2014 u 21:50
| Guam Guam |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
 Položaj Guama
|
||||||
| Država | Šablon:ZD-S SAD | |||||
| Glavni grad | Hagåtña |
|||||
| Službeni jezik | engleski i čamoro | |||||
| Upravni oblik | Američka ostrvska teritorija | |||||
• Guverner |
Eddie Calvo | |||||
| Zakonodavstvo | ||||||
| Površina | ||||||
• Ukupno |
541.3 km2 | |||||
| Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
178000 | |||||
| Pozivni broj | +1 671 | |||||
| Veb-sajt | www.guam.gov | |||||
Guam (na chamorru: Guåhan) je ostrvo na zapadnom Tihom okeanu. Organizirana je kao ostrvska teritorija SAD-a. Domorodačko stanovništvo su Chamorri. Chamorri su prvi nastanili Guam prije oko 3.500 godina. Prema popisu iz 2009. godine država ima oko 178.000 stanovnika. [1]
Glavni grad je Hagåtña, (Agaña). Guamova privreda se uglavnom oslanja na vojne baze SAD-a i na turizam (gosti iz Japana).
Američke vojne baze zauzimaju trećinu cijele površine ostrva. UN-ov odbor za dekoloniziranje je uključio Guam na UN-ovu listu nesamoupravnih teritorija.
Historija
Guamova historija kao kolonije je najduža među tihookeanskim ostrvima, počevši od Magellanove posjete 1521., kada je isti putovao oko svijeta. Guam je postao važna odmorišna stanica na španskoj trgovinskoj ruti između Filipina i Meksika. Dok se za kulturu naroda Chamorro može reći da je jedinstvena (čak i u prispodobi sa susjednim Sjevernim Marijanskim ostrvima, kulture Guama i Sjevernih Marijana su pod velikim uticajem španske kulture i tradicije.
SAD su preuzele vlast nad ostrvom 1898. nakon bitke kod Guama u špansko-američkom ratu. Guam je najjužnije ostrvo u Marijanima i ova politička promjena je razdvojila sudbine Guama i Sjevernih Marijana (uključujući i Saipan i Tinian). Guam je postao usputna opslužna baza za američke brodove koji su putovali od i prema Filipinima.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Guam su napale i osvojile japanske snage. Sjeverni Marijani su postali japanski protektorat još prije rata, i kao posljedica, sjevernomarijanski Chamorri su bili saveznici Japancima. Guamski Chamorri su bili tretirani od strane japanske vojske kao neprijatelj kojeg su zauzeli.
SAD su borbom vratile ostrvo (Guamska bitka 1944.) od Japanaca.
Iako su Sjeverni Marijani također oslobođeni od vlasti japanskih militarista i došle su pod SAD-ovu vlasti i status "commonwealtha", određeni kulturološki jaz je ostao između guamskih i sjevernomarijanskih Chamorra.
Kad je donesen "Organic Act of 1950", američko državljanstvo je zajamčeno guamskom stanovništvu, i polako je ostrvo steklo poluautonomni status kao organizirana teritorija.
Guam je pretrpio katastrofalne štete 1997. nakon velikog tajfuna Pake, koji je udario na ostrvo Guam, imajući pri tome skoro kategoriju 5 po Saffir-Simpsonovoj ljestvici.
-
Luka Apra u pomorskoj bazi Guam -
Karta Guama -
Guam, snimak iz zraka
Također pogledajte
Reference
- ^ "World Population Prospects – Table A.1". UN Department of Economic and Social Affairs. Pristupljeno 2009-07-21. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Šablon:Političke podjele Sjedinjenih Američkih Država
Nedovršeni članak Guam koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Commons ima datoteke na temu: Guam |