Razlika između verzija stranice "Čemernica (planina)"

Koordinate: 44°31′18″N 17°12′49″E / 44.52167°N 17.21361°E / 44.52167; 17.21361
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{Drugo_značenje|naslov=Čemernica|Čemernica}}
{{Drugo_značenje|naslov=Čemernica|Čemernica}}
{{Geokutija|Planina
<!-- *** Gornji dio *** -->
| ime = Čemernica
| izvorno_ime =
| drugo_ime =
| kategorija = Planina
<!-- *** Ime **** -->
| etimologija =
<!-- *** Slika *** -->
| slika =
| opis_slike =
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
| država = Bosna i Hercegovina
| zastava_države = da
| pokrajina =
| regija =
| distrikt =
| općina = [[Banja Luka]], [[Kotor-Varoš]], [[Mrkonjić Grad]], [[Skender Vakuf]]
<!-- *** Planinski sistem *** -->
| planinski_sistem = [[Dinaridi]]
<!-- *** Položaj i visina *** -->
| položaj =
| nadmorska_visina = 1 338| visina_bilješka =
| istaknutost = | istaknutost_bilješka =
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 31| širina_sekundi = 18| širina_SJ =N
| dužina_stepeni = 17| dužina_minuta = 12| dužina_sekundi = 49| dužina_IZ =E
<!-- *** Svojstvo *** -->
| geologija =
| orogeneza =
| period =
| biom =
| biljka =
| životinja =
<!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** -->
| javnost =
| pristup =
| uspon = | uspon_datum =
<!-- *** Slobodni polji *** -->
| azno = | prazno_vrsta =
<!-- *** Karta *** -->
| karta = Bosnia and Herzegovina location map.svg
| karta_lokacija = Bosna i Hercegovina
| karta_lokacija_x =
| karta_lokacija_y =
<!-- *** Bilješka *** -->
| bilješka =
}}
'''Čemernica''' (1.338 m) je planina u centralnoj [[Bosna|Bosni]] sa koje potiču vode slivova [[Vrbas]]a, [[Vrbanja|Vrbanje]] i [[Ugar|Ugra]], koji je i geografski omeđuju. Proteže se u pravcu sjver – jug, u području koje spaja teritorije [[općina]] [[Banja Luka]], [[Mrkonjić Grad]], [[Skender Vakuf]] i [[Kotor Varoš]], kao i naselje Bočac (na Vrbasu). Ispod njenih sjevernih obronaka, tj. strmih stijena izgrađena je hidroelektrana „Bočac“, sa odgovarajućoj vodnom akumulacijom.<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref>
'''Čemernica''' (1.338 m) je planina u centralnoj [[Bosna|Bosni]] sa koje potiču vode slivova [[Vrbas]]a, [[Vrbanja|Vrbanje]] i [[Ugar|Ugra]], koji je i geografski omeđuju. Proteže se u pravcu sjver – jug, u području koje spaja teritorije [[općina]] [[Banja Luka]], [[Mrkonjić Grad]], [[Skender Vakuf]] i [[Kotor Varoš]], kao i naselje Bočac (na Vrbasu). Ispod njenih sjevernih obronaka, tj. strmih stijena izgrađena je hidroelektrana „Bočac“, sa odgovarajućoj vodnom akumulacijom.<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref>



Verzija na dan 24 novembar 2014 u 19:18

44°31′18″N 17°12′49″E / 44.52167°N 17.21361°E / 44.52167; 17.21361
Čemernica
Planina
Država  Bosna i Hercegovina
Općina Banja Luka, Kotor-Varoš, Mrkonjić Grad, Skender Vakuf
Planinski sistem Dinaridi
Nadmorska visina 1 338 m
Koordinate 44°31′18″N 17°12′49″E / 44.52167°N 17.21361°E / 44.52167; 17.21361

Čemernica (1.338 m) je planina u centralnoj Bosni sa koje potiču vode slivova Vrbasa, Vrbanje i Ugra, koji je i geografski omeđuju. Proteže se u pravcu sjver – jug, u području koje spaja teritorije općina Banja Luka, Mrkonjić Grad, Skender Vakuf i Kotor Varoš, kao i naselje Bočac (na Vrbasu). Ispod njenih sjevernih obronaka, tj. strmih stijena izgrađena je hidroelektrana „Bočac“, sa odgovarajućoj vodnom akumulacijom.[1][2]

Duž njenih južnih padina prolazi regionalna cesta Banja Luka – Skender Vakuf – Travnik, kao i njen ogranak Skender Vakuf – ImljaniKorićaniTurbe (preko Ilomske).

Čemernica je izvorište mnogih rijeka, potoka i potočića, a najveće su Cvrcka i Jakotina. Njihovi izvori su na jugozapadnim padinama. Čemernica raspolaže velikim prirodnim šumskim sastojinama, koje se eksploatiraju još iz vremena iz kojih potiču prvi zapisi o ovoj planini. U podnožju su lisopadne, a prema višim zonama slijede pojasi bukove i mješovite listopadno-četinarske šume. Vjeruje se da je imenovana ili po biljci čemerika ili po tegobnim uvjetima života šumskih radnika.

Reference

  1. ^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  2. ^ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.

Također pogledajte