Razlika između verzija stranice "Čemernica (planina)"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Drugo_značenje|naslov=Čemernica|Čemernica}} |
{{Drugo_značenje|naslov=Čemernica|Čemernica}} |
||
{{Geokutija|Planina |
|||
<!-- *** Gornji dio *** --> |
|||
| ime = Čemernica |
|||
| izvorno_ime = |
|||
| drugo_ime = |
|||
| kategorija = Planina |
|||
<!-- *** Ime **** --> |
|||
| etimologija = |
|||
<!-- *** Slika *** --> |
|||
| slika = |
|||
| opis_slike = |
|||
<!-- *** Države, regije i.t.d *** --> |
|||
| država = Bosna i Hercegovina |
|||
| zastava_države = da |
|||
| pokrajina = |
|||
| regija = |
|||
| distrikt = |
|||
| općina = [[Banja Luka]], [[Kotor-Varoš]], [[Mrkonjić Grad]], [[Skender Vakuf]] |
|||
<!-- *** Planinski sistem *** --> |
|||
| planinski_sistem = [[Dinaridi]] |
|||
<!-- *** Položaj i visina *** --> |
|||
| položaj = |
|||
| nadmorska_visina = 1 338| visina_bilješka = |
|||
| istaknutost = | istaknutost_bilješka = |
|||
| širina_stepeni = 44| širina_minuta = 31| širina_sekundi = 18| širina_SJ =N |
|||
| dužina_stepeni = 17| dužina_minuta = 12| dužina_sekundi = 49| dužina_IZ =E |
|||
<!-- *** Svojstvo *** --> |
|||
| geologija = |
|||
| orogeneza = |
|||
| period = |
|||
| biom = |
|||
| biljka = |
|||
| životinja = |
|||
<!-- *** Pristup (kad se može penjati na planinu) *** --> |
|||
| javnost = |
|||
| pristup = |
|||
| uspon = | uspon_datum = |
|||
<!-- *** Slobodni polji *** --> |
|||
| azno = | prazno_vrsta = |
|||
<!-- *** Karta *** --> |
|||
| karta = Bosnia and Herzegovina location map.svg |
|||
| karta_lokacija = Bosna i Hercegovina |
|||
| karta_lokacija_x = |
|||
| karta_lokacija_y = |
|||
<!-- *** Bilješka *** --> |
|||
| bilješka = |
|||
}} |
|||
'''Čemernica''' (1.338 m) je planina u centralnoj [[Bosna|Bosni]] sa koje potiču vode slivova [[Vrbas]]a, [[Vrbanja|Vrbanje]] i [[Ugar|Ugra]], koji je i geografski omeđuju. Proteže se u pravcu sjver – jug, u području koje spaja teritorije [[općina]] [[Banja Luka]], [[Mrkonjić Grad]], [[Skender Vakuf]] i [[Kotor Varoš]], kao i naselje Bočac (na Vrbasu). Ispod njenih sjevernih obronaka, tj. strmih stijena izgrađena je hidroelektrana „Bočac“, sa odgovarajućoj vodnom akumulacijom.<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref> |
'''Čemernica''' (1.338 m) je planina u centralnoj [[Bosna|Bosni]] sa koje potiču vode slivova [[Vrbas]]a, [[Vrbanja|Vrbanje]] i [[Ugar|Ugra]], koji je i geografski omeđuju. Proteže se u pravcu sjver – jug, u području koje spaja teritorije [[općina]] [[Banja Luka]], [[Mrkonjić Grad]], [[Skender Vakuf]] i [[Kotor Varoš]], kao i naselje Bočac (na Vrbasu). Ispod njenih sjevernih obronaka, tj. strmih stijena izgrađena je hidroelektrana „Bočac“, sa odgovarajućoj vodnom akumulacijom.<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref><ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref> |
||
Verzija na dan 24 novembar 2014 u 19:18
Čemernica | |
Planina | |
Država | Bosna i Hercegovina |
---|---|
Općina | Banja Luka, Kotor-Varoš, Mrkonjić Grad, Skender Vakuf |
Planinski sistem | Dinaridi |
Nadmorska visina | 1 338 m |
Koordinate | 44°31′18″N 17°12′49″E / 44.52167°N 17.21361°E |
Čemernica (1.338 m) je planina u centralnoj Bosni sa koje potiču vode slivova Vrbasa, Vrbanje i Ugra, koji je i geografski omeđuju. Proteže se u pravcu sjver – jug, u području koje spaja teritorije općina Banja Luka, Mrkonjić Grad, Skender Vakuf i Kotor Varoš, kao i naselje Bočac (na Vrbasu). Ispod njenih sjevernih obronaka, tj. strmih stijena izgrađena je hidroelektrana „Bočac“, sa odgovarajućoj vodnom akumulacijom.[1][2]
Duž njenih južnih padina prolazi regionalna cesta Banja Luka – Skender Vakuf – Travnik, kao i njen ogranak Skender Vakuf – Imljani – Korićani – Turbe (preko Ilomske).
Čemernica je izvorište mnogih rijeka, potoka i potočića, a najveće su Cvrcka i Jakotina. Njihovi izvori su na jugozapadnim padinama. Čemernica raspolaže velikim prirodnim šumskim sastojinama, koje se eksploatiraju još iz vremena iz kojih potiču prvi zapisi o ovoj planini. U podnožju su lisopadne, a prema višim zonama slijede pojasi bukove i mješovite listopadno-četinarske šume. Vjeruje se da je imenovana ili po biljci čemerika ili po tegobnim uvjetima života šumskih radnika.