Razlika između izmjena na stranici "Staroruski jezik"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bez promjene veličine ,  prije 5 godina
m
nema sažetka izmjene
m
 
== Historijski razvoj ==
[[Istočni Slaveni |Istočnim Slavenima]] je u X stoljeću zajedno sa pismenosti i knjigama sa slavenskog juga došao i staroslavenski, odnosno [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenski]] jezik. Kao jezik crkve i duhovne literature, a Istočnim Slavenima strukturno dosta blizak jezik, crkvenoslavenski je brzo bio prihvaćen kao književni jezik, da bi zatim tokom stoljeća bio rusifikovan, odnosno u mnogim elementima ugrađen u staroruski književni jezik, a kasnije i u savremeni ruski književni jezik. Posredovanjem crkvenoslovenskog jezika na Rusiju je od X stoljeću, kao stoljeće ranije na slovenski jug, počela da zrači izuzetno i oblicima i sadržajima bogata bizantijska kultura, odnosno mediteranska kultura. Zahvaljujući toj činjenici najveći dio slavenskog građanstva, prije svega onaj koji je preko crkvenoslavenskog jezika bio u bliskom dodiru sa [[Bizantijsko carstvo|Bizantijom]], imao je početkom drugog milenija naše ere neposrednu vezu sa kulturnim središtem [[EuropaEvropa|Europe]] i mogao je da razvija vlastitu kulturu sa jakim osloncem na bogatstvo bizantijskog duhovnog naslijeđa, čak i onda kada bizantijske države više ne bude.
 
Već u XI stoljeću crkvenoslavenski jezik nije više samo crkveni jezik nego ulazi i u druge kulturne sfere. Neka po sadržaju svijetovna dijela bizantijske kulture pojavljuju se u prijevodu sa [[Grčki jezik|grčkog jezika]] na crkvenoslavenski (npr. ''Aleksandrida, Historija judejskog rata Josipa Flavija'' i dr.). U Rusiji su se tako u relativno kratkom vremenu počeli razvijati mnogi žanrovi bizantijske književnosti i nauke: crkveni tekstovi, žitija, apokrifi, hronike, historijska i prirodno-naučna literatura i dr. U [[Kijevska Rusija|Kijevskoj Rusiji]] stvaraju se i originalna književna dijela, čiji jezik pokazuje sintezu crkvenoslavenskih sa istočnoslavenskim elementima, u odnosu koji se menjao od dijela do dijela (npr. ''Slovo o Igorevom pohodu, Slovo o zakonu i blagodati,''dijela Vladimira Monomaha i dr.). U literaturi administrativno-pravne prirode (npr. ''Russkaя pravda)'' crkvenoslavenskih elemenata bilo je manje, dok je veoma velika unutrašnja jezička različitost karakteristična za [[Ljetopisi|ljetopise]] (zbog toga što su obuhvatali elemente raznih žanrova).
23

izmjene

Navigacija