Razlika između verzija stranice "Hh sistem antigena"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
N-Hh sistem antigena
 
Red 10: Red 10:
==Također pogledajte==
==Također pogledajte==
*[[Krvna grupa]]
*[[Krvna grupa]]
*[[AbO sistem antigena]]
*[[ABO sistem krvnih grupa]]
*[[Antigen]]
*[[Antigen]]
*[[Antitijelo]]
*[[Antitijelo]]

Verzija na dan 7 februar 2015 u 14:03

U imunologiji krvnih antigena, h/h krvna grupa , poznata i kao Oh'[1][2] ili Bombay krvna grupa (Bombay fenotip), veoma je rijetka krvna grupa. Ovaj fenotip je prvo otkriven u Bombayu (danas Mumbai), Indija (Dr. Y. M. Bhende in 1952). Iako je do danas je regisrtirano još samo nekoliko takvih slučajeva, znatno su pomogli objašnjenju glavnih karika u lancu sinteze A, B, H antigena. [3][4]

Struktura i genetika ABO(H) antigena

Antigeni ABO(H) sistema su glikoproteini ili glikolipidi visoke molekulske mase, u kojima se kratke ugljičnohidratne sekvence terminalno vežu za masivne bjelančeinske] komponente. Antigeni ABO(H) sistema mogu, dakle biti i glikoproteini i glikolipidi, ali u obje njihove varijante antigenu aktivnost određuje terminlna šećerna komponenta, odnosno četiri njena vršna monosaharida. Na taj osnovni lanac, aktivni alel H kodira sintezu enzima koji dodaje samo jednu molekulu N-galaktozamina na postojeću fukozu, i to sa bočne stane. Takve osobe imaju krvnu grupu O. Alel IA kodira sintezu enzima koju na supstancu H terminalno dodaje još jedan prosti aminošećer – N-galaktozamin (pa nastaje fenotip A), dok IB, umjesto toga, na istoj poziciji kodira dodavanje D galaktoze. [5]

Dugo se mislilo da krvna grupa O ne posjeduje ni jednu supstancu u lancu sinteze ABO antigena,. Međutim, Morgan i Watkins su 1948., u eritrocitima i pljuvački sekretora , determiniraju antihen H i razvijaju, danas općeprihvaćenu tezu o osnovnim karikama u lancu sinteze ABO(H) antigena, smatrajući pritom H supstancu nposrednim supstratom, tj. prekursorom za djelovanje enzima čiju sintezu kontrolitaju aleli I (aktivni IA i IB, a nealtivni I0). Svi ovi antiheni se pojavljuju u dvije varijante: topivi u alkohol i topivi u vodi. Prva kategorija supstanci se nalazi u svim tkivima (0s0bito u krvi), osim mozga, ali ih nikad nema u sekretima. Oni koji su topivi u vodi, rasprostranjeni su u većini tjelesnih tečnosti (osom krvi!) i sekreta (znoj, suze, mlijeko, želučani sok, gnoj, mokrača, izmet i druge). Nasljedni dimorfizam sekrecija-nesekrecija A, B i H antigena kontrolira genski lokus koji ne netavisan od onih koju kodiraju njihovu sintezu. Bombay fenotip se javlja kao posljedica homozigornosti na lohškusu H, tj. u slučajevima kada e recesivni alel h nađe u homozigotnom stanju: genotip hh. On se ispoljava, bez obzira da li osobe imaju alele za sintezu A ili B antikena, jer oni ostaju nektivni zbog nedostatka prekursora (H) na koji bi mogli djelovati. Prema tome, gen h je amorf u lancu sinteze supstanci H, A i B, kao što je amorf i I0 u nastavku alternativne sinteze A i B antigena.

Reference

  1. ^ Dean L. (2005): Blood Groups and Red Cell Antigens. National Center for Biotechnology Information (US), Bethesda, MD.
  2. ^ http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK2268/
  3. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
  4. ^ Harrison et al. (1977): Human biology – An introduction to human evolution, variation, growth and ecology. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-851164-X; ISBN 0-19-851165-8.
  5. ^ Cavali-Sforza L. L., Bodmer W. F. (1999): The genetics of human populations. Dover PublicTIONS, Inc., Mineola, New York, ISBN 0-486-40693-8.

Također pogledajte