Razlika između verzija stranice "Atina"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 45: | Red 45: | ||
Atina se smatra [[globalni grad|globalnim gradom]] zbog njenog geostrateškog položaja i njenog značaja u finansijama, medijama, umjetnosti, unutrašnjoj i međunarodnoj trgovini, kulturi, obrazovanju i [[turizam|turizmu]]. Ona je jedan od najvećih ekonomskih središta u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] sa vrlo snažnim i velikim finansijskim sektorom a u njenoj blizini nalazi se i [[Pirej|najveća putnička luka]] u Evropi,<ref name="olpgr" /><ref name="maritime" /> i treća najveća na svijetu.<ref name="anekgr" /> Općina (odnosno Grad) Atina imala je 664.046 stanovnika (po podacima iz 2011,<ref name="census11"/> odnosno 796.442 u 2004.)<ref name="Athens view" /> unutar svojih administrativnih granica, a površina općine iznosi 39 km<sup>2</sup>.<ref name="area" /> Urbano područje Atine (šira Atina i šire područje Pireja) pruža se izvan njenih administrativnih općinskih granica grada, a u tom prostoru od 412 km<sup>2</sup><ref name="area" /> živjelo je 3.090.508 stanovnika (po podacima iz 2011).<ref name="statistics1" /> Prema podacima [[Eurostat]]a iz 2004, Atinina šira urbana zona (''larger urban zone'') bila je 7. najmnogoljudnija takva zona u [[Evropska unija|EU]] (odnosno pet najmnogoljudniji glavni grad u Evropskoj uniji) sa 4.013.368 stanovnika. Atina je i najjužniji glavni grad na evropskom kontinentu (ne računajući ostrva-države Maltu, Kipar i druge). |
Atina se smatra [[globalni grad|globalnim gradom]] zbog njenog geostrateškog položaja i njenog značaja u finansijama, medijama, umjetnosti, unutrašnjoj i međunarodnoj trgovini, kulturi, obrazovanju i [[turizam|turizmu]]. Ona je jedan od najvećih ekonomskih središta u [[Jugoistočna Evropa|Jugoistočnoj Evropi]] sa vrlo snažnim i velikim finansijskim sektorom a u njenoj blizini nalazi se i [[Pirej|najveća putnička luka]] u Evropi,<ref name="olpgr" /><ref name="maritime" /> i treća najveća na svijetu.<ref name="anekgr" /> Općina (odnosno Grad) Atina imala je 664.046 stanovnika (po podacima iz 2011,<ref name="census11"/> odnosno 796.442 u 2004.)<ref name="Athens view" /> unutar svojih administrativnih granica, a površina općine iznosi 39 km<sup>2</sup>.<ref name="area" /> Urbano područje Atine (šira Atina i šire područje Pireja) pruža se izvan njenih administrativnih općinskih granica grada, a u tom prostoru od 412 km<sup>2</sup><ref name="area" /> živjelo je 3.090.508 stanovnika (po podacima iz 2011).<ref name="statistics1" /> Prema podacima [[Eurostat]]a iz 2004, Atinina šira urbana zona (''larger urban zone'') bila je 7. najmnogoljudnija takva zona u [[Evropska unija|EU]] (odnosno pet najmnogoljudniji glavni grad u Evropskoj uniji) sa 4.013.368 stanovnika. Atina je i najjužniji glavni grad na evropskom kontinentu (ne računajući ostrva-države Maltu, Kipar i druge). |
||
Naslijeđe [[Antička Grčka|klasične ere]] i danas je još vidljivo širom grada u vidu antičkih spomenika i umjetničkih djela, među kojima je najpoznatiji [[Partenon]], kojeg mnogi smatraju ključnim obilježjem rane zapadne civilizacije. Grad također sadrži i mnoge rimske i bizantske spomenika kao i manji broj spomenika iz doba [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]]. |
Naslijeđe [[Antička Grčka|klasične ere]] i danas je još vidljivo širom grada u vidu antičkih spomenika i umjetničkih djela, među kojima je najpoznatiji [[Partenon]], kojeg mnogi smatraju ključnim obilježjem rane zapadne civilizacije. Grad također sadrži i mnoge rimske i bizantske spomenika kao i manji broj spomenika iz doba [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]]. Atina je i mjesto gdje se nalaze dva spomenika sa [[UNESCO]]-ovog [[Spisak_mjesta_Svjetske_baštine_u_Evropi#Grčka|spiska Svjetske baštine]]: [[Akropolis]] i srednjevjekovni manastir Daphni. Spomenici iz modernog doba, koji sežu iz doba proglašenja Atine za glavni grad nezavisne Grčke države 1834. godine, uključuju [[Helenski parlament]] (19. vijek) i Atinsku "trilogiju" koja se sastoji iz Nacionalne biblioteke Grčke, Univerziteta u Atini i Akademiji (moderne) Atine. Grad je bio domaćin i [[I olimpijske igre - Atina 1896.|prvih modernih Olimpijskih igara]] 1896. godine, a 108 godina kasnije ugostila je i [[XXVIII olimpijske igre - Atina 2004.|Ljetne olimpijske igre 2004. godine]].<ref name="oly" /> U Atini se također nalazi i Nacionalni arheološki muzej u kojem je pohranjena najveća svjetska kolekcija antičkih grčkih antikviteta, kao i novi muzej Akropolis. |
||
== Geografija == |
== Geografija == |
||
Red 65: | Red 65: | ||
== Reference == |
== Reference == |
||
{{refspisak|2|refs= |
{{refspisak|2|refs= |
||
<ref name="oly">{{cite news |title=Sentiment a factor as Athens gets 2004 Olympics |url=http://sportsillustrated.cnn.com/olympics/news/1997/09/05/athens_update/ |author=CNN & Sports Illustrated |publisher=sportsillustrated.cnn.com |date=5.9.1997 |accessdate=28.3.2007}}</ref> |
|||
<ref name="statistics1">{{cite web |url=http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE/BUCKET/General/A1602_SAM01_DT_DC_00_2011_01_F_GR.pdf |title=ΕΛΣΤΑΤ Απογραφη 2011 |izdavač=www.statistics.gr |pristupdatum=22.8.2011}}</ref> |
<ref name="statistics1">{{cite web |url=http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE/BUCKET/General/A1602_SAM01_DT_DC_00_2011_01_F_GR.pdf |title=ΕΛΣΤΑΤ Απογραφη 2011 |izdavač=www.statistics.gr |pristupdatum=22.8.2011}}</ref> |
||
<ref name="area">{{cite web |url=http://www.ypes.gr/topiki.htm |title=Characteristics |work=Hellenic Interior Ministry |izdavač=www.ypes.gr |pristupdatum=6.1.2007 |archiveurl=//web.archive.org/web/20070104231706/http://www.ypes.gr/topiki.htm |archivedate=4.1.2007}}</ref> |
<ref name="area">{{cite web |url=http://www.ypes.gr/topiki.htm |title=Characteristics |work=Hellenic Interior Ministry |izdavač=www.ypes.gr |pristupdatum=6.1.2007 |archiveurl=//web.archive.org/web/20070104231706/http://www.ypes.gr/topiki.htm |archivedate=4.1.2007}}</ref> |
Verzija na dan 15 februar 2015 u 22:34
Trenutno se rade izmjene na stranici. |
Atina | ||
Grad | ||
Atena
| ||
|
||
Službeni naziv: Αθήνα (Atína) star.grč. Ἀθῆναι (Atenai) | ||
Država | Šablon:Grčka | |
---|---|---|
Regija | Atika | |
Nadmorska visina | 70–338 m | |
Koordinate | 37°58′0″N 23°43′0″E / 37.96667°N 23.71667°E | |
Površina | ||
- Urbana zona | 412 km2 | |
- Metro | 2.928,7 km2 | |
Stanovništvo | ||
- Urbana zona | 3.090.508 | |
- Metro | 3.753.783 | |
Gustoća | ||
- Urbana zona | 7.501 /km2 | |
Gradonačelnik | Giorgos Kaminis (nezavisni) | |
Vremenska zona | UTC+02 (UTC+2) | |
- ljeto | UTC+3 | |
Poštanski broj | 10x xx, 11x xx, 120 xx | |
Pozivni broj | (+30) 21 | |
Autooznaka | Yxx, Zxx, Ixx | |
Veb-sajt: www.cityofathens.gr | ||
Atina (grč. Αθήνα) jeste glavni i najveći grad u Grčkoj. Atina dominira u regiji Atici i jedan je od najstarijih gradova svijeta, čija zapisana historija seže oko 3.400 godina u prošlost, a najranije dokazano prisustvo čovjeka u ovom području bilo je od 11. do 7. milenija p.n.e.[1] Klasična Atina bio je moćni grad-država (polis) koji se razvio na osnovu razvoja pomorstva i obližnje luke Pirej. Ona je bila centar umjetnosti, nauke i filozofije, dom Platonove Akademije i Aristotelovog liceja,[2][3] a općenito je smatraju "kolijevkom" Zapadne civilizacije i rodno mjesto demokratije,[4][5] uglavnom zbog utjecaja njenih kulturnih i političkih dostignuća tokom 5. i 4. vijeka p.n.e na ostatak tada poznatog Evropskog kontinenta.[6] Danas je to kosmopolitiska metropola, a moderna Atina je centar ekonomskog, finansijskog, industrijskog, političkog i kulturnog života Grčke. U jednoj studiji koju je objavio UBS 2012. Atina je svrstana na 39. mjesto najbogatijih svjetskih gradova po BDP-u računato po kupovnoj moći[7] ali i 77. najskuplji grad na svijetu.[8]. Ime je dobila po grčkoj božici mudrosti, Atini.
Atina se smatra globalnim gradom zbog njenog geostrateškog položaja i njenog značaja u finansijama, medijama, umjetnosti, unutrašnjoj i međunarodnoj trgovini, kulturi, obrazovanju i turizmu. Ona je jedan od najvećih ekonomskih središta u Jugoistočnoj Evropi sa vrlo snažnim i velikim finansijskim sektorom a u njenoj blizini nalazi se i najveća putnička luka u Evropi,[9][10] i treća najveća na svijetu.[11] Općina (odnosno Grad) Atina imala je 664.046 stanovnika (po podacima iz 2011,[12] odnosno 796.442 u 2004.)[13] unutar svojih administrativnih granica, a površina općine iznosi 39 km2.[14] Urbano područje Atine (šira Atina i šire područje Pireja) pruža se izvan njenih administrativnih općinskih granica grada, a u tom prostoru od 412 km2[14] živjelo je 3.090.508 stanovnika (po podacima iz 2011).[15] Prema podacima Eurostata iz 2004, Atinina šira urbana zona (larger urban zone) bila je 7. najmnogoljudnija takva zona u EU (odnosno pet najmnogoljudniji glavni grad u Evropskoj uniji) sa 4.013.368 stanovnika. Atina je i najjužniji glavni grad na evropskom kontinentu (ne računajući ostrva-države Maltu, Kipar i druge).
Naslijeđe klasične ere i danas je još vidljivo širom grada u vidu antičkih spomenika i umjetničkih djela, među kojima je najpoznatiji Partenon, kojeg mnogi smatraju ključnim obilježjem rane zapadne civilizacije. Grad također sadrži i mnoge rimske i bizantske spomenika kao i manji broj spomenika iz doba Osmanlija. Atina je i mjesto gdje se nalaze dva spomenika sa UNESCO-ovog spiska Svjetske baštine: Akropolis i srednjevjekovni manastir Daphni. Spomenici iz modernog doba, koji sežu iz doba proglašenja Atine za glavni grad nezavisne Grčke države 1834. godine, uključuju Helenski parlament (19. vijek) i Atinsku "trilogiju" koja se sastoji iz Nacionalne biblioteke Grčke, Univerziteta u Atini i Akademiji (moderne) Atine. Grad je bio domaćin i prvih modernih Olimpijskih igara 1896. godine, a 108 godina kasnije ugostila je i Ljetne olimpijske igre 2004. godine.[16] U Atini se također nalazi i Nacionalni arheološki muzej u kojem je pohranjena najveća svjetska kolekcija antičkih grčkih antikviteta, kao i novi muzej Akropolis.
Geografija
Klima
U Atini vlada vruća stepska klima (Köppenova klasifikacija klime: BSh) s velikim padavinama između polovine oktobra do polovine aprila. Ukoliko postoje padavine tokom ljeta, one su rijetke i u obliku su kratkotrajnog pljuska.
Proljeće i jesen se smatraju idealnim sezonama za razgledavanje grada i za sve druge aktivnosti vani. Ljeta mogu biti izuzetno topla. Prosječna najviša dnevna temperatura u julu je 33,5 °C.
Najviša dnevna temperatura je bila 48 °C u predgrađu Atine, u Elefsina, a najniža je bila -5,8 °C u Nea Philadelphiji. Tokom mećave koja je bila u februaru 2004. godine, najgore mećave koja je zadesila grad, temperatura je spala i na -7,9 °C.
Zanimljivosti
Atina je bila domaćin ljetnih olimpijskih igara od 13. - 29. augusta 2004. godine.
Također pogledajte
Vanjski linkovi
Atina na Wikimedia Commonsu. |
Reference
- ^ "v4.ethnos.gr – Οι πρώτοι... Αθηναίοι – τεχνες , πολιτισμος". Nepoznati parametar
|pristupdatum=
zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar|izdavač=
zanemaren (pomoć) - ^ "Contents and Principles of the Programme of Unification of the Archaeological Sites of Athens". Hellenic Ministry of Culture. Nepoznati parametar
|izdavač=
zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar|pristupdatum=
zanemaren (pomoć) - ^ CNN & Associated Press (16.1.1997). "Greece uncovers 'holy grail' of Greek archeology". CNN. Arhivirano s originala, 6.12.2007. Pristupljeno 28.3.2007. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=
,|date=
, i|archivedate=
(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ "Athens". Nepoznati parametar
|pristupdatum=
zanemaren (pomoć) - ^ BBC History on Greek Democracy – pristupljeno 26. januara 2007.
- ^ Encarta Ancient Greece Pristupljeno 13.2.2015. arhiva 31. oktobar 2009.
- ^ "City Mayors: World's richest cities by purchasing power". Arhivirano s originala, 6.5.2008. Nepoznati parametar
|izdavač=
zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar|godina=
zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar|pristupdatum=
zanemaren (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru:|archivedate=
(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ "City Mayors: Cost of living – The world's most expensive cities". Arhivirano s originala, 24.12.2008. Nepoznati parametar
|izdavač=
zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar|godina=
zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar|pristupdatum=
zanemaren (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru:|archivedate=
(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ "Presentation". Nepoznati parametar
|pristupdatum=
zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar|izdavač=
zanemaren (pomoć) - ^ "Piraeus by Maritime Database". Nepoznati parametar
|pristupdatum=
zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar|izdavač=
zanemaren (pomoć) - ^ "ANEK Lines – Piraeus". Nepoznati parametar
|pristupdatum=
zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar|izdavač=
zanemaren (pomoć) - ^ "Detailed census results 2011", Nacionalni statistički servis Grčke, (gr)
- ^ Athens Facts (2011). "Athens Facts & Figures". aviewoncities.com. Nepoznati parametar
|pristupdatum=
zanemaren (pomoć) - ^ a b "Characteristics". Hellenic Interior Ministry. Arhivirano s originala, 4.1.2007. Nepoznati parametar
|izdavač=
zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar|pristupdatum=
zanemaren (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru:|archivedate=
(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ "ΕΛΣΤΑΤ Απογραφη 2011" (PDF). Nepoznati parametar
|pristupdatum=
zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar|izdavač=
zanemaren (pomoć) - ^ CNN & Sports Illustrated (5.9.1997). "Sentiment a factor as Athens gets 2004 Olympics". sportsillustrated.cnn.com. Pristupljeno 28.3.2007. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|accessdate=
i|date=
(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)