Razlika između verzija stranice "Agresija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Automatsko dodavanje sekcije "Također pogledajte" |
m dekroatizacija, replaced: tko → ko |
||
| Red 2: | Red 2: | ||
'''Agresija''' je ponašanje ([[Emocije|emocionalna]] reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se neko fizički ili [[psiha|psihički]] povrijedi. |
'''Agresija''' je ponašanje ([[Emocije|emocionalna]] reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se neko fizički ili [[psiha|psihički]] povrijedi. |
||
Postoje aktivna i pasivna agresija: |
Postoje aktivna i pasivna agresija: |
||
* aktivna agresija su fizički i verbalni napadi |
* aktivna agresija su fizički i verbalni napadi |
||
| Red 9: | Red 9: | ||
Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz [[Osjećaji|osjećaj]] srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajučim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom). |
Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz [[Osjećaji|osjećaj]] srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajučim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom). |
||
Agresija može biti: |
Agresija može biti: |
||
* direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala [[Frustracija|frustraciju]]; |
* direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala [[Frustracija|frustraciju]]; |
||
* indirektna - „pomaknuta agresija“ - usmjerena prema nekom |
* indirektna - „pomaknuta agresija“ - usmjerena prema nekom ko je slabiji pa je lahka meta. |
||
U razvoju psihoanalize posvečivalo joj se malo pažnje, ali nakon teorije libida [[Sigmund Freud|Freud]] se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je kao težnju za [[samouništenje]]m inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje u [[nastranost]]ima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom. |
U razvoju psihoanalize posvečivalo joj se malo pažnje, ali nakon teorije libida [[Sigmund Freud|Freud]] se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je kao težnju za [[samouništenje]]m inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje u [[nastranost]]ima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom. |
||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
Verzija na dan 17 februar 2015 u 01:39
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Agresija je ponašanje (emocionalna reakcija) kojemu je u osnovi namjera da se nanese šteta, da se neko fizički ili psihički povrijedi.
Postoje aktivna i pasivna agresija:
- aktivna agresija su fizički i verbalni napadi
- pasivna agresija uzrokuje štetne posljedice namjernim ne poduzimanjem akcije (ne pomoći nekome zbog osjećaja mržnje i neprijateljstva).
Izvori agresije: osnova agresivnog poriva je unutrašnje tjelesno i psihičko stanje; pojavljuje se uz osjećaj srdžbe i neprijateljstva; u frustrirajučim situacijama (u kojima je agresija samo jedan oblik reagiranja); kad osjećamo fizičku ili verbalnu prijetnju ili mogući napad (u ovakvim slučajevima agresija je izazvana agresijom).
Agresija može biti:
- direktna - usmjerena prema osobi koja je izazvala frustraciju;
- indirektna - „pomaknuta agresija“ - usmjerena prema nekom ko je slabiji pa je lahka meta.
U razvoju psihoanalize posvečivalo joj se malo pažnje, ali nakon teorije libida Freud se usmjerio da je postavi, u svojim djelima, kao cjelovit i nezavisan instinktni poriv. Putem dualne teorije nagona smjestio ju je u postojeću psihoanalitičku teoriju. Objašnjava je kao težnju za samouništenjem inspirisan depresivnim stanjima i samoubistvima, koja se kasnije usmjerava prema drugim ljudima.Pojavljuje u nastranostima, ne može se pratiti kroz uzastopne faze, ulazi u super ego, tjera čovjeka da kontroliše svoju prirodu, nekad se sjedinjuje sa libidom.
Također pogledajte
 |
Commons ima datoteke na temu: Agresija |