Razlika između izmjena na stranici "Atina"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodana 3.283 bajta ,  prije 5 godina
nema sažetka izmjene
|}
|}
 
== Historija ==
Najstariji poznati dokazi ljudskog prisustva u okolini Atine je [[pećina]] [[škrljac]]a, koja je datira između 11. i 7. milenija p.n.e.<ref name="ethnosgr" /> Smatra se da je Atina stalno naseljena najmanje 7.000 godina.<ref name="tung" /><ref name="immerwahr" /> Oko 1400 p.n.e naselje je postalo vrlo važan centar [[Mikenska civilizacija|Mikenske civilizacije]], a Akropolis mjesto gdje se nalazila velika mikenska tvrđava, čiji ostaci se mogu prepoznati u području karakterističnih kiklopskih zidova.<ref name="mykenaike" /> Za razliku od drugih mikenskih centara, poput Mikene i Pilosa, nije poznato da li je Atina pretrpila razaranja oko 1200 p.n.e., tokom događaja koji se obično vežu za invaziju Dorana, a Atinjani su oduvijek tvrdili da su bili ''čisti'' Jonjani bez dorskih elemenata. Međutim, Atina, kao i mnoga druga naselja iz [[bronzano doba|bronzanog doba]] doživjela je ekonomski pad oko 150 godina nakon toga. Iskopani grobovi iz [[željezno doba|željeznog doba]] u Kerameikosu i drugim mjestima, dokazuju da je od 900 p.n.e i kasnije Atina postala jedan od vodećih centara trgovine i prosperiteta u regiji.<ref name="osborner" /> Neki smatraju da je vodeća pozicija Atine proizašla zbog njenog centralnog položaja u grčkom svijetu, njenog teško osvojivog uporišta na Akropolisu te njen lahak pristup moru što joj je dalo prirodnu prednost nad rivalima u unutrašnjosti poput [[Sparta|Sparte]] i Tebe.
 
Do 6. vijeka p.n.e. bile su rašireni socijalni nemiri koji su doveli do [[Solon]]ovih reformi. To je utrlo put za kasnije uvođenje [[demokratija|demokratije]] od strane [[Klisten]]a 508. p.n.e. Atina u to vrijeme je postala značajna pomorska sila sa velikom flotom, a pomogla je pri pobuni jonskih gradova protiv [[Perzija|perzijske vlasti]]. Tokom grčko-perzijskih ratova, Atina, zajedno sa Spartom, bila je na čelu koalicije grčkih država koja će na kraju istjerati Perzijance iz današnje Grčke, pobijedivši je u poznatoj bici na Maratonu 490 p.n.e te kod Salamine 480 p.n.e. Međutim to nije spriječilo Perzijance da dva puta opustoše Atinu tokom jedne godine, nakon herojskog [[Bitka kod Termopila|otpora kod Termopila]] na čelu sa Spartom pod vodstvom kralja [[Leonida I]],<ref name="nothingless" /> a poslije pada Beotije i Atike u ruke Perzijanaca.
 
== Također pogledajte ==
* [[Dora Bakoyannis]]
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="nothingless">{{cite web|url=https://books.google.nl/books?id=BHe0KeXyL_AC&pg=PA34&dq=persians+sack+athens&hl=nl&sa=X&ei=e0GaVI3CBsWzUdykg6gL&ved=0CDgQ6AEwAw#v=onepage&q=persians%20sack%20athens&f=false|title=Nothing Less than Victory: Decisive Wars and the Lessons of History|pristupdatum=24.12.2014}}</ref>
<ref name="osborner">Osborne, R. 1996, 2009. ''Greece in the Making 1200 – 479&nbsp;BC'', Taylor & Francis e-Library, 2009. ISBN 0-203-88017-X</ref>
<ref name="mykenaike">Iakovides, S. 1962. ''E mykenaïke akropolis ton Athenon''. Atina, 1962.</ref>
<ref name="immerwahr">S. Immerwahr, ''The Athenian Agora XII: the Neolithic and Bronze Ages'', Princeton 1971.</ref>
<ref name="ethnosgr">{{cite web|url=http://www.ethnos.gr/article.asp?catid=11380&subid=2&tag=8796&pubid=2530782 |title=v4.ethnos.gr – Οι πρώτοι... Αθηναίοι – τεχνες, πολιτισμος |izdavač=Ethnos.gr |pristupdatum=25.1.2010}}</ref>
<ref name="Kallikratis">[http://www.kedke.gr/uploads2010/FEKB129211082010_kallikratis.pdf Tekst zakona o Kallikratis reformi]</ref>
<ref name="eurohigh">[http://wmo.asu.edu/europe-highest-temperature "Europe's highest temperature"]. Pristupljeno 3. aprila 2009.</ref>
73.705

izmjena

Navigacija