Razlika između verzija stranice "Sava"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
| Red 36: | Red 36: | ||
| površina sliva = 97.713,2 |
| površina sliva = 97.713,2 |
||
| riječni_sistem = |
| riječni_sistem = |
||
| lijeve_pritoke = [[Savinja]], [[Sutla]], [[Krapina]], [[Lonja]], [[Ilova-Trebež]], [[Orljava]], [[Bosut]] |
| lijeve_pritoke = [[Savinja]], [[Sutla]], [[Krapina (rijeka)|Krapina]], [[Lonja]], [[Ilova-Trebež]], [[Orljava]], [[Bosut]] |
||
| desne_pritoke = [[Ljubljanica]], [[Krka]], [[Kupa]], [[Una]], [[Vrbas]], [[Ukrina]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Tinja]], [[Drina]], [[Kolubara ]] |
| desne_pritoke = [[Ljubljanica]], [[Krka]], [[Kupa]], [[Una]], [[Vrbas]], [[Ukrina]], [[Bosna (rijeka)|Bosna]], [[Tinja]], [[Drina]], [[Kolubara ]] |
||
| države kroz koje protiče = {{Slovenija}}, {{Hrvatska}}, {{Bosna i Hercegovina}}, {{Srbija}} |
| države kroz koje protiče = {{Slovenija}}, {{Hrvatska}}, {{Bosna i Hercegovina}}, {{Srbija}} |
||
Verzija na dan 20 februar 2015 u 14:04
| Sava | |
|---|---|
 | |
 Karta rijeke Save | |
| Države | Šablon:Slovenija, Šablon:Hrvatska, Šablon:Bosna i Hercegovina, Šablon:Srbija |
| Dužina | 947[1] km |
| Izvor | kod Lancova (Slovenija) 46°29′31″N 13°44′16″E / 46.49194°N 13.73778°E |
| NV izvora | 833 m |
| Ušće | kod Beograda 40°49′27″N 20°26′38″E / 40.82417°N 20.44389°E |
| NV ušća | 68 m |
| Ulijeva se u | Dunav |
| Sliv | Crnomorski sliv |
| Prosječni protok | 1564 |
| Površina sliva | 97.713,2 km2 |
| Lijeve pritoke | Savinja, Sutla, Krapina, Lonja, Ilova-Trebež, Orljava, Bosut |
| Desne pritoke | Ljubljanica, Krka, Kupa, Una, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tinja, Drina, Kolubara |
Sava je rijeka u sjevernoj Bosni i Hercegovini i najveća od svih rijeka u zemlji. Nastaje spajanjem rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji. Iz Slovenije prelazi u Hrvatsku, teče kroz Zagreb i Sisak, a nakon toga čini granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatim malim dijelom ulazi u Bosnu i Hercegovinu, pa onda čini jednim dijelom granicu između BiH i Srbije, da bi na kraju ušla u Srbiju, gdje se u Beogradu ulijeva u Dunav.
Tok rijeke
Sa hidrološkog aspekta, prostor BiH se može označiti kao relativno bogat površinskom i podzemnom hidrološkom mrežom. Svi glavni riječni tokovi hidrološki pripadaju slivu Crnog mora. Okosnica crnomorskog sliva je tok rijeke Save koji je nisko položen, te mu dotiču svi veći riječni tokovi: Una sa Sanom, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina. Sve one imaju kompozitni karakter riječnih dolina sa velikim padovima, te raspolažu značajnim hidroenergetskim potencijalom. U tom pogledu je posebno značajna Drina koja ima najrazvijeniji hidrološki sistem i ogroman hidroenergetski potencijal koji je još uvijek nedovoljno valorizovan. I ostali riječni tokovi imaju veliki privredni značaj, mada uglavnom samo svojim donjim i srednjim tokovima pripadaju BiH.
Luke
U Bosni i Hercegovini i u Srbiji rijeka Sava je većim svojim djelom plovna. Također je plovna u Hrvatskoj do Siska. Zbog ovog na njoj se odvija veoma gust riječni saobraćaj. Najveće luke u Bosni i Hercegovini, na ovoj rijeci se nalaze u Bosanskom Šamcu i Brčkom.
Sava u bosanskoj i stranoj literaturi
U stara vremena rijeka Sava zvala se SAVUS, prema grčkom nazivu SAOVIOS, a danas se jednostavno zove Sava. Nakon što je Panonsko more prije ne mnogo miliona godina presušilo začelo se korito ove rijeke. Sava je bila zajednička rijeka stanovnicima sa obje njene obale. Poslije toga ona je postala granica između dva svijeta (Habsburško i Osmanlijsko carstvo).
Također pogledajte
Reference
- ^ Reke, dolge nad 25 km, in njihova padavinska območja Rivers, longer than 25 km, and their catchment areas" Statistical Office of the Republic of Slovenia. 2002.
 |
Commons ima datoteke na temu: Sava |
