Razlika između verzija stranice "Rt dobre nade"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
mNo edit summary
Red 4: Red 4:


== Historija ==
== Historija ==
Prvi Evropljanin koji je došao do Rta dobre nade bio je [[portugal]]ski istraživač [[Bartholomeu Dias]] 1488. Dias ga je najprije imenovao Olujni rt, ali [[Spisak portugalskih kraljeva|portugalski kralj]] [[Ivan II, kralj Portugala|Ivan II]] preimenovao ga je u Rt dobre nade, jer je pružao nadu da se otvara pomorski put za [[Indija|Indiju]]. U zemlji oko rta živjeli su [[Hotentoti]]. Prvi [[Holanđani]] naselili su se 1652. Holandski [[kolonija (politika)|kolonijalni]] upravitelj [[Jan van Riebeeck]] oko 50 km od rta uspostavio je logor za snabdijevanje [[Holandska istočnoindijska kompanija|Holandske istočnoindijske kompanije]]. Tu se kasnije razvio grad [[Cape Town]]. Snabdijevanje svježom hranom bilo je od najveće važnosti za duga putovanja oko Afrike, pa je Cape Town postao značajna stanica i luka za brodove. [[Hugenoti]] su 31. decembra 1687. stigli u Cape Town. Oni su pobjegli od vjerskih progona iz [[Francuska|Francuske]] u [[Holandija|Holandiju]]. Holandiji su bili potrebni vješti farmeri na Rtu dobre nade, pa su tu preselili hugenote. Kolonija je polahko rasla i za 150 godina protezala se nekoliko stotina kilometara sjeverno i sjeveroistočno. [[UK|Velika Britanija]] je 1795. zauzela koloniju Cape, ali se povukla 1803. Ponovo su zauzeli koloniju 1806. Teritorija je postala dio Velike Britanije po [[Englesko kolandski sporazum 1814.|Englesko-holandskom sporazumu]] iz [[1814.]] i otad je to bila kolonija Cape. Ostala je britanska kolonija sve do stjecanja nezavisnosti [[Južnoafrička unija|Južnoafričke unije]] [[1910.]]
Prvi Evropljanin koji je došao do Rta dobre nade bio je [[portugal]]ski istraživač [[Bartolomeu Dias]] 1488. Dias ga je najprije imenovao Olujni rt, ali [[Spisak portugalskih kraljeva|portugalski kralj]] [[Ivan II, kralj Portugala|Ivan II]] preimenovao ga je u Rt dobre nade, jer je pružao nadu da se otvara pomorski put za [[Indija|Indiju]]. U zemlji oko rta živjeli su [[Hotentoti]]. Prvi [[Holanđani]] naselili su se 1652. Holandski [[kolonija (politika)|kolonijalni]] upravitelj [[Jan van Riebeeck]] oko 50 km od rta uspostavio je logor za snabdijevanje [[Holandska istočnoindijska kompanija|Holandske istočnoindijske kompanije]]. Tu se kasnije razvio grad [[Cape Town]]. Snabdijevanje svježom hranom bilo je od najveće važnosti za duga putovanja oko Afrike, pa je Cape Town postao značajna stanica i luka za brodove. [[Hugenoti]] su 31. decembra 1687. stigli u Cape Town. Oni su pobjegli od vjerskih progona iz [[Francuska|Francuske]] u [[Holandija|Holandiju]]. Holandiji su bili potrebni vješti farmeri na Rtu dobre nade, pa su tu preselili hugenote. Kolonija je polahko rasla i za 150 godina protezala se nekoliko stotina kilometara sjeverno i sjeveroistočno. [[UK|Velika Britanija]] je 1795. zauzela koloniju Cape, ali se povukla 1803. Ponovo su zauzeli koloniju 1806. Teritorija je postala dio Velike Britanije po [[Englesko kolandski sporazum 1814.|Englesko-holandskom sporazumu]] iz [[1814.]] i otad je to bila kolonija Cape. Ostala je britanska kolonija sve do stjecanja nezavisnosti [[Južnoafrička unija|Južnoafričke unije]] [[1910.]]


== Flora i fauna ==
== Flora i fauna ==

Verzija na dan 23 februar 2015 u 13:14

Rt Dobre Nade

Rt dobre nade (afr. Kaap die Goeie Hoop) jeste kameniti rt na atlantskoj obali Južnoafričke Republike. Postoji veoma česta zabluda da je ovaj rt najjužnija tačka Afrike, ali to nije tačno. Najjužnija tačka Afrike je Igleni rt, udaljen oko 150 km jugoistočno. Kao jedan od najpoznatijih rtova u južnom Atlantiku, Rt dobre nade bio je od posebnog značaja mornarima dugo godina i često se spominje samo kao "Rt".

Historija

Prvi Evropljanin koji je došao do Rta dobre nade bio je portugalski istraživač Bartolomeu Dias 1488. Dias ga je najprije imenovao Olujni rt, ali portugalski kralj Ivan II preimenovao ga je u Rt dobre nade, jer je pružao nadu da se otvara pomorski put za Indiju. U zemlji oko rta živjeli su Hotentoti. Prvi Holanđani naselili su se 1652. Holandski kolonijalni upravitelj Jan van Riebeeck oko 50 km od rta uspostavio je logor za snabdijevanje Holandske istočnoindijske kompanije. Tu se kasnije razvio grad Cape Town. Snabdijevanje svježom hranom bilo je od najveće važnosti za duga putovanja oko Afrike, pa je Cape Town postao značajna stanica i luka za brodove. Hugenoti su 31. decembra 1687. stigli u Cape Town. Oni su pobjegli od vjerskih progona iz Francuske u Holandiju. Holandiji su bili potrebni vješti farmeri na Rtu dobre nade, pa su tu preselili hugenote. Kolonija je polahko rasla i za 150 godina protezala se nekoliko stotina kilometara sjeverno i sjeveroistočno. Velika Britanija je 1795. zauzela koloniju Cape, ali se povukla 1803. Ponovo su zauzeli koloniju 1806. Teritorija je postala dio Velike Britanije po Englesko-holandskom sporazumu iz 1814. i otad je to bila kolonija Cape. Ostala je britanska kolonija sve do stjecanja nezavisnosti Južnoafričke unije 1910.

Flora i fauna

Rt dobre nade je raznovrstan habitat, od stijena, plaža do otvorenog mora i tu živi najmanje 250 vrsta ptica. Strateški položaj rta između dvaju okeana osigurava raznolik i bogat život u moru. Tu se mogu vidjeti kitovi, foke i delfini.

Veliko je bogatstvo biljnog svijeta u okolini rta. Ima oko 1100 vrsta biljaka, od kojih su mnoge endemske.

Također pogledajte