Razlika između verzija stranice "Hej, Slaveni"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m KWiki je premjestio stranicu Hej Slaveni na Hej, Slaveni preko preusmjeravanja
mNo edit summary
Red 8: Red 8:
|država = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px|border]] [[SFR Jugoslavija]]
|država = [[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|20px|border]] [[SFR Jugoslavija]]
|jezik = [[srpsko-hrvatski]], [[slovenski]], [[makedonski]]
|jezik = [[srpsko-hrvatski]], [[slovenski]], [[makedonski]]
|tekstopisac = Samuel Tomášik
|tekstopisac = [[Samuel Tomášik]]
|kompozitor =
|kompozitor =
|ostali_nazivi = Hej, Slovani<br/> Hej, Slovenci
|ostali_nazivi = Hej, Slovani<br/> Hej, Slovenci
Red 16: Red 16:
|bilješke =
|bilješke =
}}
}}
[[Datoteka:Hej Slaveni 1944.png|mini|Početak pjesme na hrvatskom jeziku, slika datirana 1944.]]
[[Datoteka:Hej Slaveni 1944.png|mini|Početak pjesme na hrvatskom jeziku; slika iz 1944.]]
[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg|desno|mini|„Hej Slaveni“]]
[[Datoteka:United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg|desno|mini|"Hej, Slaveni"]]
„'''Hej Slaveni'''“ ili „'''Hej, Slaveni'''“ je pjesma posvećena svim [[Slaveni]]ma i naslov himne bivše [[SFRJ|Socijalističke federativne republike Jugoslavije]]. Prva verzija pjesme bila je napisana [[1834]]. godine pod naslovom „''Hej Slaveni''“ (ili na [[Slovački jezik|slovačkom]] „''Hej, Slováci''“).<ref>Na albanskom jeziku naslov je '''''Hej Sllavët''''', na mađarskom '''''Hej Szlávok''''', a na turskom '''''Hey Slavlar'''''.</ref> Pjesmu je napisao [[Samo Tomašik]].<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej, Slováci“]</ref> Od tada je ova pjesma himna [[Pan-slavizam|pan-slavizma]], nezvanična himna [[Slovaci|Slovaka]], te himna SFRJ. Kompozicija pjesme „''Hej Slaveni''“ je vrlo slična kompoziciji [[Himna Poljske|himne Republike Poljske]].
'''Hej, Slaveni''' ili '''Hej, Sloveni''' je pjesma posvećena svim [[Slaveni]]ma i naslov himne bivše [[SFRJ|Socijalističke federativne republike Jugoslavije]]. Prva verzija pjesme napisana je 1834. pod naslovom ''Hej, Slaveni'' (ili na [[Slovački jezik|slovačkom]] ''Hej, Slováci'').<ref>Na [[albanski jezik|albanskom jeziku]] naslov je '''Hej Sllavët''', na [[mađarski jezik|mađarskom]] '''Hej Szlávok''', a na [[turski jezik|turskom]] '''Hey Slavlar'''.</ref> Pjesmu je napisao [[Samuel Tomášik]].<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o "Hej, Slováci"]</ref> Otad je ova pjesma himna [[Panslavizam|panslavizma]], nezvanična himna [[Slovaci|Slovaka]] te himna SFRJ. Kompozicija pjesme ''Hej Slaveni'' vrlo je slična kompoziciji [[Himna Poljske|himne Republike Poljske]].


== „Hej, Slováci“ – prva verzija ==
== "Hej, Slováci" – prva verzija ==
⚫
Izvorni tekst pjesme komponirao je slovački svećenik Samuel Tomášik za vrijeme svoje posjete [[Prag]]u 1834. Primijetio je da se njemački jezik tamo može češće čuti nego maternji, [[češki jezik]]. Tim povodom je napisao:


⚫
:''"U matici Pragu, biseru zapadnoslavenskog svijeta, koji će biti izgubljen u njemačkom moru, šta čeka moja draga domovina, Slovačka, koja u Pragu vidi svog duhovnog odgajatelja? Uznemiren tom mišlju, sjetio sam se stare poljske pjesme "Poljska nije nestala dok god mi živimo"<ref>''Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy''</ref>. Ta poznata melodija je izazvala da moje srce stvori "Hej, Slovaci, naš slovački jezik još živi"<ref>Hej, Slovaci, ešte naša slovenska reč žije.</ref>... Otrčao sam u svoju sobu, zapalio svijeću i napisao tri verzije u svoj dnevnik. Pjesma je završena u trenu.'' <ref>Dnevnik Samuela Tomášika, nedjelja, 2. novembar 1834.</ref>
⚫
Izvorni tekst pjesme je komponirao slovački svećenik Samo Tomašik za vrijeme svoje posjete [[Prag]]u [[1834]]. Primijetio je da se njemački jezik tamo može češće čuti nego maternji, [[češki jezik]] građana Praga. Tim povodom je napisao:


⚫
Tako je nakon ovog unutrašnjeg nemira Tomášik prvi put zapisao sljedeći tekst na slovačkom jeziku:<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o "Hej, Slováci"]</ref>
⚫
:''"U matici Pragu, biseru zapadnoslavenskog svijeta, koji će biti izgubljen u njemačkom moru, šta čeka moja draga domovina, Slovačka, koja u Pragu vidi svog duhovnog vaspitača? Uznemiren tom mišlju sjetio sam se stare poljske pesme "Poljska nije nestala dok god mi živimo"<ref>''Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy''</ref>. Ta poznata melodija je izazvala da moje srce stvori "Hej, Slovaci, naš slovački jezik još živi"<ref>Hej, Slovaci, ešte naša slovenska reč žije </ref>... Otrčao sam u svoju sobu, zapalio svijeću i napisao tri verzije u svoj dnevnik. Pjesma je završena u trenu.'' <ref>Dnevnik Sama Tomašika, nedjelja, [[2. novembar]] [[1834]].</ref>
⚫
[[Datoteka:Samo Tomasik.PNG|desno|200px|mini|S. Tomášik]]

⚫
Tako je nakon ovog unutarnjeg nemira, Tomašik po prvi put zapisao slijedeći tekst na slovačkom jeziku.<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej, Slováci“]</ref>
⚫
[[Datoteka:Samo Tomasik.PNG|desno|200px|mini|S. Tomašik.]]


{{Citat2|
{{Citat2|
Red 60: Red 59:
kto odstúpi zradne!|}}
kto odstúpi zradne!|}}


== „Hej Slaveni“ u Slovačkoj ==
== "Hej Slaveni" u Slovačkoj ==
⚫
U Slovačkoj se kroz historiju, a i danas, ova pjesma smatrala nezvaničnom himnom Slovaka. Iako nakon stjecanja nezavisnosti [[1993.]] Slovačka dobija [[Nad Tatrou sa blska|drugu himnu]], "Hej, Slaveni" još se smatra ''drugom himnom Slovaka''. Ova pjesma nikad nije bila zvanična na teritoriji Slovačke, ali je favorizirana od strane vladajuće stranke u državi.<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o <3Hej, Slováci"]</ref>


⚫
== "Hej, Slaveni" u južnoslavenskim zemljama ==
⚫
U [[Slovačka|Slovačkoj]] se kroz historiju, a i danas, ova pjesma smatrala nezvaničnom himnom Slovaka. Iako nakon svoje nezavisnosti, [[1993]]. Slovačka dobija drugu himnu, „Hej Slaveni“ se još smatra kao ''druga himna Slovaka''. Ova pjesma nikada nije bila zvanična na teritoriji Slovačke, ali je favorizirana od strane vladajuće stranke u državi.<ref>[http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej, Slováci“]</ref>
⚫
[[Dragutin Rakovac]] je 1838. napisao<ref>Horvat, Josip. ''Politička povijest Hrvatske'', "August Cesarec", [[Zagreb]], 1989; ISBN 86-393-0151-4, [http://books.google.hr/books?id=KpDiAAAAMAAJ&q=Dragutin+Rakovac+1838 str. 405.]</ref> a [[1842]]. objavio prvi prijevod Tomášikove pjesme pod naslovom [[s:hr:Duh slavjanski|''Duh slavjanski'']].<ref>Bošković, Ivan J: ''Hrvatska književnost neoklasicizma i romantizma (sveučilišni priručnik)'', Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, [[Split]], 2008; ISBN 978-953-7395-13-1, str. 65–66.</ref> Uslijedio je prijevod na [[slovenski jezik]], koji je 1863. uradio [[Radoslav Razlag]]. Prijevod je nosio naslov "Duh slovanski", da bi u sljedećem izdanju bio objavljen pod naslovom [[s:sl:Hej Slovenci!|"Hej Slovenci!"]].<ref>Plevnik, Danko: ''Smisao Bosne (vodič u Haag za autostopere)'', Naklada "Jesenski i Turk", Zagreb, 1997; ISBN 953-6483-04-1, [http://books.google.hr/books?id=SIbiAAAAMAAJ&q=Hej+Slaveni str. 237.]</ref> Pjesma je bila popularna za vrijeme [[Ilirski pokret|Hrvatskog narodnog preporoda]] te za [[revolucije 1848.]] (kad je pjesma bila poznata i u Hrvatskoj i u Sloveniji). Muziku za "Hej, Slaveni" komponirao je [[Vatroslav Lisinski]], a nalazi se u petom izdanju pjesmarice [[Đuro Stjepan Deželić|Đure Stjepana Deželića]] (1903). Pjesma se u hrvatskim zemljama javlja pod različitim nazivima: "Duh slavjanski", "Duh ilirski", "Duh hrvatski" (s prvim stihom "O, Hrvati! Jošte živi"), "Pěsma domorodna" (s prvim stihom "Oj Iliri! Jošte živi rěč naših dědovah"), ali se najčešće javlja pod nazivom "O, Hrvati", odnosno "Oj Hrvati" i pod tim naslovom ostaje u upotrebi do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>Zečević, 1988, 57.</ref>


⚫
== "Hej Slaveni" tokom Drugog svjetskog rata ==
⚫
== „Hej Slaveni“ u južnoslavenskim zemljama ==
⚫
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pjesmu su koristile sve zaraćene strane. [[Jugoslavenski partizani]] koristili su nekoliko verzija. U [[Užička republika|Užičkoj republici]] korišten je tekst [[s:sr:Хеј, Словени|"Hej, Sloveni"]], a na teritoriji pod kontrolom [[ZAVNOBiH]]-a i [[ZAVNOH]]-a [[s:hr:Oj Slaveni|"Oj Slaveni"]]. Pjesmu su u njenoj starijoj verziji "Oj Hrvati" pjevali i pripadnici [[Ustaše|ustaškog pokreta]].
⚫
[[Dragutin Rakovac]] je [[1838]]. ispjevao,<ref>Horvat, Josip. ''Politička povijest Hrvatske'', "August Cesarec", Zagreb, 1989., ISBN 86-393-0151-4, [http://books.google.hr/books?id=KpDiAAAAMAAJ&q=Dragutin+Rakovac+1838 str. 405.]</ref> a [[1842]]. objavio prvi prijevod Tomášikove pjesme pod naslovom [[s:hr:Duh slavjanski|„Duh slavjanski“]].<ref>Bošković, Ivan J. ''Hrvatska književnost neoklasicizma i romantizma : (sveučilišni priručnik)'', Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008., ISBN 978-953-7395-13-1, str. 65. – 66.</ref> Uslijedio je prijevod na [[slovenski jezik]], koji je [[1863]]. uradio [[Radoslav Razlag]]. Prijevod je nosio naslov „Duh slovanski“, da bi u slijedećem izdanju bio objavljen pod naslovom [[s:sl:Hej Slovenci!|„Hej Slovenci!“]].<ref>Plevnik, Danko. ''Smisao Bosne : (vodič u Haag za autostopere)'', Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1997., ISBN 953-6483-04-1, [http://books.google.hr/books?id=SIbiAAAAMAAJ&q=Hej+Slaveni str. 237.]</ref> Pjesma je bila popularna za vrijeme [[Ilirski pokret|Hrvatskog narodnog preporoda]], te za [[Revolucije godine 1848]] (kada je pjesma bila poznata i u Hrvatskoj i u Sloveniji). Muziku za „Hej Slaveni“ je komponovao [[Vatroslav Lisinski]], a nalazi se publikovana u petom izdanju pjesmarice Đure Stjepana Deželića ([[1903]].). Pjesma se u hrvatskim zemljama javlja pod različitim nazivima: „Duh slavjanski“, „Duh ilirski“, „Duh hrvatski“ (s prvim stihom ''»O, Hrvati! jošte živi«''), „Pěsma domorodna“ (s prvim stihom ''»Oj Iliri! jošte živi rěč naših dědovah«''), ali se najčešće javlja pod nazivom „O, Hrvati“ odnosno „Oj Hrvati“ i pod tim naslovom ostaje u upotrebi do kraja Drugog svjetskog rata.<ref>Zečević, 1988, 57</ref>

⚫
== „Hej Slaveni“ tokom Drugog svjetskog rata ==
⚫
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pjesmu su koristile sve zaraćene strane. [[Jugoslavenski partizani]] koristili su nekoliko verzija. U [[Užička republika|Užičkoj republici]] korišten je tekst [[s:sr:Хеј, Словени|„Hej, Sloveni“]], a na teritoriju pod kontrolom [[ZAVNOBiH]]-a i [[ZAVNOH]]-a – [[s:hr:Oj Slaveni|„Oj Slaveni“]]. Pjesmu su u njenoj starijoj verziji „Oj Hrvati“ pjevali i pripadnici [[Ustaše|ustaškog pokreta]].


== Zvanična upotreba ==
== Zvanična upotreba ==
„Hej Slaveni“ je bila državna himna SFRJ od [[1943]]. do [[1991]]., i bila je u upotrebi čitavih 48 godina. Nakon raspada SFRJ, „Hej Sloveni“ je bila državna himna [[SRJ|Savezne republike Jugoslavije]] tj. [[SiCG|Srbije i Crne Gore]]. Nakon raspada ''Državne zajednice Srbije i Crne Gore'', Srbija je zakonom iz [[2009]]. usvojila svoju današnju himnu "Bože pravde", a Crna Gora svoju "Oj svijetla majska zoro", te je tako prestala zvanična upotreba ove popularne pjesme. Danas nekadašnje jugoslavenske republike koriste slijedeće himne:
"Hej, Slaveni" bila je državna himna SFRJ od 1943. do 1991 (48 godina). Nakon raspada SFRJ "Hej Sloveni" bila je državna himna [[SRJ|Savezne republike Jugoslavije]], tj. [[SCG|Srbije i Crne Gore]]. Nakon raspada Državne zajednice Srbije i Crne Gore Srbija je zakonom iz 2009. usvojila svoju današnju himnu "Bože pravde", a Crna Gora svoju "Oj, svijetla majska zoro" te je tako prestala zvanična upotreba ove popularne pjesme. Danas nekadašnje jugoslavenske republike koriste sljedeće himne:


* [[Bosna i Hercegovina]]: ''[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]'' (1998-); ''[[Jedna si jedina]]'' (1992-1998)
* [[Bosna i Hercegovina]]: ''[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]'' (1998–danas); ''[[Jedna si jedina]]'' (1992–1998)
* [[Crna Gora]]: ''[[Oj svijetla majska zoro]]''
* [[Crna Gora]]: ''[[Oj, svijetla majska zoro]]''
* [[Hrvatska]]: ''[[Lijepa naša domovino]]''
* [[Hrvatska]]: ''[[Lijepa naša domovino]]''
* [[Makedonija]]: ''[[Denes nad Makedonija]]''
* [[Makedonija]]: ''[[Denes nad Makedonija]]''
Red 81: Red 79:


== Ime i tekst ==
== Ime i tekst ==
⚫
Ova pjesma poznata je u svim slavenskim zemaljama. Ispod slijedi spisak naziva himne:<ref>[http://www.slobodnajugoslavija.com/hej_slaveni.html "Hej, Slaveni" na slobodnajugoslavija.com]</ref> <!-- sam link tako kaže -->

⚫
Ova pjesma je poznata u svim slavenskim zemaljama. Ispod slijedi spisak naziva himne:<ref>[http://www.slobodnajugoslavija.com/hej_slaveni.html „Hej Slaveni“ na slobodnajugoslavija.com]</ref> <!-- sam link tako kaže -->


{|class="wikitable"
{|class="wikitable"
Red 88: Red 85:
|-
|-
|rowspan=5|[[Zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenski]]
|rowspan=5|[[Zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenski]]
|[[Češki jezik|češki]] ||[[:cs:Hej, Slované|„Hej, Slované“]]
|[[Češki jezik|češki]] ||[[:cs:Hej, Slované|"Hej, Slované"]]
|-
|-
|[[Donjolužičkosrpski jezik|donjolužičkosrpski]]||[[:dsb:Hej, Słowjany|„Hej, Słowjany“]]
|[[Donjolužičkosrpski jezik|donjolužičkosrpski]]||[[:dsb:Hej, Słowjany|"Hej, Słowjany"]]
|-
|-
|[[Gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpski]]||„Hej, [[:hsb:Słowjenjo|Słowjenjo]]“
|[[Gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpski]]|| [[:hsb:Słowjenjo|"Hej, Słowjenjo]]“
|-
|-
|[[Poljski jezik|poljski]] ||[[:pl:Hymn wszechsłowiański#polskie:|„Hej Słowianie“]]
|[[Poljski jezik|poljski]] ||[[:pl:Hymn wszechsłowiański#polskie:|"Hej Słowianie"]]
|-
|-
|[[Slovački jezik|slovački]] ||[[:sk:Hej, Slováci|„Hej, Slovania“]]
|[[Slovački jezik|slovački]] ||[[:sk:Hej, Slováci|"Hej, Slovania"]]
|-
|-
|rowspan=4|[[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenski]]
|rowspan=4|[[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenski]]
|[[Bjeloruski jezik|bjeloruski]] ||[[:be:Гэй, славяне|„Гэй, славяне“]]
|[[Bjeloruski jezik|bjeloruski]] ||[[:be:Гэй, славяне|"Гэй, славяне"]]
|-
|-
|[[Rusinski jezik|rusinski]] ||[[:rue:Гий Славляне|„Гий Славляне“]]
|[[Rusinski jezik|rusinski]] ||[[:rue:Гий Славляне|"Гий Славляне"]]
|-
|-
|[[Ruski jezik|ruski]] ||[[:ru:Гей, славяне|„Гей, славяне“]]
|[[Ruski jezik|ruski]] ||[[:ru:Гей, славяне|"Гей, славяне"]]
|-
|-
|[[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] ||[[:uk:Гей, Слов'яни|„Гей, Слов'яни“]]
|[[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] ||[[:uk:Гей, Слов'яни|"Гей, Слов'яни"]]
|-
|-
|rowspan=7|[[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski]]
|rowspan=7|[[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski]]
|[[Bosanski jezik|bosanski]] ||[[s:bs:Hej Slaveni|„Hej Slaveni“]]
|[[Bosanski jezik|bosanski]] ||[[s:bs:Hej Slaveni|"Hej, Slaveni"]]
|-
|-
|[[Bugarski jezik|bugarski]] ||[[:bg:Химн на Югославия|„Хей, славяни“]]
|[[Bugarski jezik|bugarski]] ||[[:bg:Химн на Югославия|"Хей, славяни"]]
|-
|-
|[[Crnogorski jezik|crnogorski]] ||[[:oldwikisource:Hej Sloveni|„Hej Sloveni“ / „Хеј Словени“]]
|[[Crnogorski jezik|crnogorski]] ||[[:oldwikisource:Hej Sloveni|"Hej Sloveni" / "Хеј Словени"]]
|-
|-
|[[Hrvatski jezik|hrvatski]] ||[[:hr:Hej Slaveni|„Hej Slaveni“]]
|[[Hrvatski jezik|hrvatski]] ||[[:hr:Hej Slaveni|"Hej, Slaveni"]]
|-
|-
|[[Makedonski jezik|makedonski]] ||[[s:mk:Еј, Словени|„Еј, Словени“]]
|[[Makedonski jezik|makedonski]] ||[[s:mk:Еј, Словени|"Еј, Словени"]]
|-
|-
|[[Slovenski jezik|slovenski]] ||[[:sl:Hej Slovani|„Hej Slovani“]]
|[[Slovenski jezik|slovenski]] ||[[:sl:Hej Slovani|"Hej Slovani"]]
|-
|-
|[[Srpski jezik|srpski]] ||[[:sr:Хеј, Словени|„Хеј, Словени“]] („Hej, Sloveni“)
|[[Srpski jezik|srpski]] ||[[:sr:Хеј, Словени|"Хеј, Словени"]] ("Hej, Sloveni")
|-
|-
|}
|}


== Literatura ==
== Literatura ==
*Zečević, Divna. ''Hrvatske pučke pjesmarice 19. stoljeća : (svjetovne i nabožne)'', Radničko sveučilište »Božidar Maslarić«, Izdavački centar »Revija«, Osijek, 1988., ISBN 86-7209-031-4, {{COBISS|ID=86793}}
*Zečević, Divna: ''Hrvatske pučke pjesmarice 19. stoljeća: (svjetovne i nabožne)'', Radničko sveučilište "Božidar Maslarić", Izdavački centar "Revija", [[Osijek]], 1988; ISBN 86-7209-031-4, {{COBISS|ID=86793}}
{{Citat|(…) i »Hej, Slaveni« kao jugoslavenska himna, koja se u pučkim pjesmaricama najčešće javlja, sve do II svjetskog rata, u varijanti: »O, Hrvati«.|Zečević, 1988, 57}}
{{Citat|(...) i 'Hej, Slaveni' kao jugoslavenska himna, koja se u pučkim pjesmaricama najčešće javlja, sve do II svjetskog rata, u varijanti: 'O, Hrvati'.|Zečević 1988: 57}}
*Pavlović, Milivoje. ''Knjiga o himni : jugoslovenski narodi u himni i himna među narodima'', 3. prerađeno i dopunjeno izd., Dečje novine, Gornji Milanovac, 1990., ISBN 86-7335-009-3, {{COBISS|ID=1377292}}
*Pavlović, Milivoje: ''Knjiga o himni: jugoslovenski narodi u himni i himna među narodima'', 3. prerađeno i dopunjeno izdanje, "Dečje novine", [[Gornji Milanovac]], 1990; ISBN 86-7335-009-3; {{COBISS|ID=1377292}}


== Reference ==
== Reference ==
Red 138: Red 135:


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
⚫
* [http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o „Hej, Slováci“ sa originalnim tekstom.]
⚫
* [http://www.slobodnajugoslavija.com/hej_slaveni.html Dostupne audio sminke himne].
{{Commonscat|Hey, Slavs}}
{{Commonscat|Hey, Slavs}}
⚫
* [http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o "Hej, Slováci" s originalnim tekstom]
⚫
* [http://www.slobodnajugoslavija.com/hej_slaveni.html Dostupne audiosnimke himne]

{{Himne Evrope}}


[[Kategorija:Bivše državne himne]]
[[Kategorija:Bivše državne himne]]

Verzija na dan 28 februar 2015 u 04:23

Hej Slaveni
Hej, Sloveni
Hej, Slovani
Еј, Словени
Država SFR Jugoslavija
Jeziksrpsko-hrvatski, slovenski, makedonski
TekstopisacSamuel Tomášik
Ostali naziviHej, Slovani
Hej, Slovenci
Zvučna datoteka
Hej Slaveni
Početak pjesme na hrvatskom jeziku; slika iz 1944.
"Hej, Slaveni"

Hej, Slaveni ili Hej, Sloveni je pjesma posvećena svim Slavenima i naslov himne bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Prva verzija pjesme napisana je 1834. pod naslovom Hej, Slaveni (ili na slovačkom Hej, Slováci).[1] Pjesmu je napisao Samuel Tomášik.[2] Otad je ova pjesma himna panslavizma, nezvanična himna Slovaka te himna SFRJ. Kompozicija pjesme Hej Slaveni vrlo je slična kompoziciji himne Republike Poljske.

"Hej, Slováci" – prva verzija

Izvorni tekst pjesme komponirao je slovački svećenik Samuel Tomášik za vrijeme svoje posjete Pragu 1834. Primijetio je da se njemački jezik tamo može češće čuti nego maternji, češki jezik. Tim povodom je napisao:

"U matici Pragu, biseru zapadnoslavenskog svijeta, koji će biti izgubljen u njemačkom moru, šta čeka moja draga domovina, Slovačka, koja u Pragu vidi svog duhovnog odgajatelja? Uznemiren tom mišlju, sjetio sam se stare poljske pjesme "Poljska nije nestala dok god mi živimo"[3]. Ta poznata melodija je izazvala da moje srce stvori "Hej, Slovaci, naš slovački jezik još živi"[4]... Otrčao sam u svoju sobu, zapalio svijeću i napisao tri verzije u svoj dnevnik. Pjesma je završena u trenu. [5]

Tako je nakon ovog unutrašnjeg nemira Tomášik prvi put zapisao sljedeći tekst na slovačkom jeziku:[6]

S. Tomášik
“

Hej, Slováci, ešte naša
slovenská reč žije,
Dokiaľ naše verné srdce
za náš národ bije.

Žije, žije, duch slovenský,
bude žiť na veky,
Hrom a peklo, márne vaše
proti nám sú vzteky!

Jazyka dar sveril nám Boh,
Boh náš hromovládny,
Nesmie nám ho teda vyrvať
na tom svete žiadny;

I nechže je koľko ľudí,
toľko čertov v svete;
Boh je s nami: kto proti nám,
toho parom zmetie.

I nechže sa aj nad nami
hrozná búrka vznesie,
Skala puká, dub sa láme
a zem nech sa trasie;

My stojíme stále pevne,
ako múry hradné
Čierna zem pohltí toho,
kto odstúpi zradne!

”

"Hej Slaveni" u Slovačkoj

U Slovačkoj se kroz historiju, a i danas, ova pjesma smatrala nezvaničnom himnom Slovaka. Iako nakon stjecanja nezavisnosti 1993. Slovačka dobija drugu himnu, "Hej, Slaveni" još se smatra drugom himnom Slovaka. Ova pjesma nikad nije bila zvanična na teritoriji Slovačke, ali je favorizirana od strane vladajuće stranke u državi.[7]

"Hej, Slaveni" u južnoslavenskim zemljama

Dragutin Rakovac je 1838. napisao[8] a 1842. objavio prvi prijevod Tomášikove pjesme pod naslovom Duh slavjanski.[9] Uslijedio je prijevod na slovenski jezik, koji je 1863. uradio Radoslav Razlag. Prijevod je nosio naslov "Duh slovanski", da bi u sljedećem izdanju bio objavljen pod naslovom "Hej Slovenci!".[10] Pjesma je bila popularna za vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda te za revolucije 1848. (kad je pjesma bila poznata i u Hrvatskoj i u Sloveniji). Muziku za "Hej, Slaveni" komponirao je Vatroslav Lisinski, a nalazi se u petom izdanju pjesmarice Đure Stjepana Deželića (1903). Pjesma se u hrvatskim zemljama javlja pod različitim nazivima: "Duh slavjanski", "Duh ilirski", "Duh hrvatski" (s prvim stihom "O, Hrvati! Jošte živi"), "Pěsma domorodna" (s prvim stihom "Oj Iliri! Jošte živi rěč naših dědovah"), ali se najčešće javlja pod nazivom "O, Hrvati", odnosno "Oj Hrvati" i pod tim naslovom ostaje u upotrebi do kraja Drugog svjetskog rata.[11]

"Hej Slaveni" tokom Drugog svjetskog rata

Tokom Drugog svjetskog rata pjesmu su koristile sve zaraćene strane. Jugoslavenski partizani koristili su nekoliko verzija. U Užičkoj republici korišten je tekst "Hej, Sloveni", a na teritoriji pod kontrolom ZAVNOBiH-a i ZAVNOH-a "Oj Slaveni". Pjesmu su u njenoj starijoj verziji "Oj Hrvati" pjevali i pripadnici ustaškog pokreta.

Zvanična upotreba

"Hej, Slaveni" bila je državna himna SFRJ od 1943. do 1991 (48 godina). Nakon raspada SFRJ "Hej Sloveni" bila je državna himna Savezne republike Jugoslavije, tj. Srbije i Crne Gore. Nakon raspada Državne zajednice Srbije i Crne Gore Srbija je zakonom iz 2009. usvojila svoju današnju himnu "Bože pravde", a Crna Gora svoju "Oj, svijetla majska zoro" te je tako prestala zvanična upotreba ove popularne pjesme. Danas nekadašnje jugoslavenske republike koriste sljedeće himne:

Ime i tekst

Ova pjesma poznata je u svim slavenskim zemaljama. Ispod slijedi spisak naziva himne:[12]

Jezična grupa Ime jezika Naziv pjesme
zapadnoslavenski češki "Hej, Slované"
donjolužičkosrpski "Hej, Słowjany"
gornjolužičkosrpski "Hej, Słowjenjo“
poljski "Hej Słowianie"
slovački "Hej, Slovania"
istočnoslavenski bjeloruski "Гэй, славяне"
rusinski "Гий Славляне"
ruski "Гей, славяне"
ukrajinski "Гей, Слов'яни"
južnoslavenski bosanski "Hej, Slaveni"
bugarski "Хей, славяни"
crnogorski "Hej Sloveni" / "Хеј Словени"
hrvatski "Hej, Slaveni"
makedonski "Еј, Словени"
slovenski "Hej Slovani"
srpski "Хеј, Словени" ("Hej, Sloveni")

Literatura

  • Zečević, Divna: Hrvatske pučke pjesmarice 19. stoljeća: (svjetovne i nabožne), Radničko sveučilište "Božidar Maslarić", Izdavački centar "Revija", Osijek, 1988; ISBN 86-7209-031-4, Koristite šablon odgovarajuće zemlje. Pročitajte dokumentaciju za više informacija.

(...) i 'Hej, Slaveni' kao jugoslavenska himna, koja se u pučkim pjesmaricama najčešće javlja, sve do II svjetskog rata, u varijanti: 'O, Hrvati'.

– Zečević 1988: 57
  • Pavlović, Milivoje: Knjiga o himni: jugoslovenski narodi u himni i himna među narodima, 3. prerađeno i dopunjeno izdanje, "Dečje novine", Gornji Milanovac, 1990; ISBN 86-7335-009-3; Koristite šablon odgovarajuće zemlje. Pročitajte dokumentaciju za više informacija.

Reference

  1. ^ Na albanskom jeziku naslov je Hej Sllavët, na mađarskom Hej Szlávok, a na turskom Hey Slavlar.
  2. ^ Priča o "Hej, Slováci"
  3. ^ Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy
  4. ^ Hej, Slovaci, ešte naša slovenska reč žije.
  5. ^ Dnevnik Samuela Tomášika, nedjelja, 2. novembar 1834.
  6. ^ Priča o "Hej, Slováci"
  7. ^ Priča o <3Hej, Slováci"
  8. ^ Horvat, Josip. Politička povijest Hrvatske, "August Cesarec", Zagreb, 1989; ISBN 86-393-0151-4, str. 405.
  9. ^ Bošković, Ivan J: Hrvatska književnost neoklasicizma i romantizma (sveučilišni priručnik), Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2008; ISBN 978-953-7395-13-1, str. 65–66.
  10. ^ Plevnik, Danko: Smisao Bosne (vodič u Haag za autostopere), Naklada "Jesenski i Turk", Zagreb, 1997; ISBN 953-6483-04-1, str. 237.
  11. ^ Zečević, 1988, 57.
  12. ^ "Hej, Slaveni" na slobodnajugoslavija.com

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hej,_Slaveni&oldid=2552906"