Razlika između verzija stranice "Zlatko Lagumdžija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 30: Red 30:
| web_stranica =
| web_stranica =
}}
}}
'''Zlatko Lagumdžija''' ([[Sarajevo]], [[26. decembar]] [[1955]].) je [[BiH|bosanskohercegovački]] političar, bivši predsjednik [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] i doktor informatičkih nauka na [[Po%C4%8Dasni_doktori_nauka_Univerziteta_u_Sarajevu|Sarajevskom univerzitetu]].
'''Zlatko Lagumdžija''' je bosanskohercegovački političar, bivši predsjednik [[Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine|Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] i bivši ministar vanjskih poslova BiH. Član Centralnog komiteta Saveza komunista BiH od 1990. godine, koji je učestvovao u transformaciji Saveza komunista BiH u Savez komunista BiH - Stranku demokratskih promjena (SK BiH - SDP) 1991. godine te potom u Socijaldemokratsku partiju BiH 1992. godine.<ref name=CIN1/>


==Život i karijera ==
==Život i karijera ==
Zlatko Lagumdžija rođen je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 26. decembra 1955. godine. Njegov otac [[Salko Lagumdžija|Salko]] bio je [[gradonačelnik]] Sarajeva u periodu od 1965. do 1967. <ref>[http://www.sarajevo.ba/ba/article.php?pid=126 Historija gradske uprave] Sarajevo.ba.</ref> godine i poslanik u [[Narodna skupština SR BiH|Narodnoj skupštini SR BiH]].<ref name=CIN1>[http://database.cin.ba/baza/profil.php?profil=47 Zlatko Lagumdžija] . Centar za istraživačko novinarstvo.</ref> Osnovnu školu Hasan Kikić Lagumdžija je završio 1970. godine u rodnom gradu, potom je maturirao 1973. godine u gimnaziji u [[Detroit|Detroitu]] u [[SAD]]-u. Nakon mature vratio se u Sarajevo gdje je diplomirao 1977. godine, magistrirao 1981. godine i doktorirao 1988. godine na temama s područja [[informatika|informatike]] i [[elektrotehnika|elektrotehnike]] na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]].<ref name=CIN2>[http://database.cin.ba/baza/biography.php?id=47 Biografija Zlatka Lagumdžije] Centar za istraživačko novinarstvo.</ref>


Iduće godine počinje raditi kao profesor na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom]] i [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu]] Univerziteta u Sarajevu. U vrijeme [[Agresija na BiH 1992-1995|agresije na BiH]], od 1992. do 1993. godine bio je potpredsjednik Vlade Republike BiH. Dužnost u Vladi prestao je vršiti 1993. godine, kada je teško ranjen gelerom granate. Nakon operacije u Državnoj bolnici Sarajevo, evakuiran je u [[Švedska|Švedsku]], gdje je bio podvrgnut cijeloj seriji većih i manjih huirurških inretvencija na stomaku. Povratkom u Sarajevo na Ekonomskom fakultetu je 1994. godine postao čelnik Katedre za poslovnu informatiku, a iduće godine imenovan je direktorom Centra za menadžment i informacijsku tehnologiju.<ref name=CIN2/>
Nakon završene gimnazije [[1973]]. u Detroitu (SAD) diplomirao [[1977]]., magistrirao [[1981]]. i doktorirao [[1988]]. temama s područja informatike i elektrotehnike na [[Univerzitet u Sarajevu|Univerzitetu u Sarajevu]].
Profesor je na predmetu Menadžment informacijskih sistema (MIS) i predmetu Informatika na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom fakultetu]] te predmetu Projektiranje informacijskih sistema za podršku odlučivanju na [[Elektrotehnički fakultet u Sarajevu|Elektrotehničkom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], od [[1989]]. godine. Pročelnik je Katedre poslovne informatike na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]], od [[1994]]. godine.
Pored toga, Lagumdžija je redovni profesor na [[Ekonomski fakultet u Sarajevu|Ekonomskom fakultetu]] [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]] i direktor Centra za menadžment i informacijsku tehnologiju (MIT) Sarajevo, od [[1995]]. godine. Član je Svjetske akademije umjetnosti i nauka (WAAS), od [[2006]]. godine.


Nakon općih izbora 1996. godine, Lagumdžija je izabran za zastupnika u [[Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine|Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH]]. Iduće godine izabran je za predsjednika SDP-a BiH. Na idućim izborima održanim 2000. godine, Lagumdžija se ponovno kandidirao za zastupnički mandat u Zastupničkom domu PS BiH te je dobio 34.212 glasa.<ref name=CIN2/> Međutim, prestao je vršiti zastupničku dužnost kada je 22. februara 2001.godine imenovan ministrom vanjskih poslova BiH u [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara BiH]], čiji je predsjedavajući bio [[Božidar Matić]] iz SDP BiH.<ref name=VM>[http://interoperabilnost.vijeceministara.gov.ba/home_right_docs/info/Default.aspx?id=13961 Sazivi vijeća ministara]. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.</ref>
Bio je potpredsjednik ([[1992]]. – [[1993]].) i premijer Vlade [[Republika Bosna i Hercegovina|Republike Bosne i Hercegovine]] ([[1993]].), ministar vanjskih poslova [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] (u dva navrata [[2001]]. i [[2003]].) te ponovo predsjedavajući Ministarskog vijeća [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] ([[2001]]. – [[2002]].) godine. Izabran je u [[Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine|Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine]] [[2006]]. i [[2010]]. godine. Predsjednik je [[SDP|Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine]] od [[1997]]. do [[2014]]. godine, a od [[2005]]. godine i potpredsjednik Senata [[Bošnjački institut|Bošnjačkog instituta]]. Govori engleski i francuski jezik.


Oženjen je i ima troje djece. Živi u [[Sarajevo|Sarajevu]].


Pet mjeseci kasnije, 18. jula 2001.godine, Lagumdžija je imenovan predsjedavajućim Vijeća ministara i na toj dužnosti ostao je do 15. marta 2002. godine, kada je ponovo imenovan ministrom vanjskih poslova BiH. Lagumdžija je prestao biti član Vijeća ministara 23. decembra 2002. godine, sastavljanjem novog saziva Vijeća ministara nakon općih izbora 2002. <ref name=VM/>godine. Na tim izborima, Lagumdžija je s 12.071 glasom ponovo izabran za zastupnika u Zastupničkom domu PS BiH. Četiri godine kasnije, na izborima 2006. godine ponovo je izabran na zastupničku dužnost s 16.161 glasom.<ref name=CIN2/> Na izborima 2010. godine je izabran na zastupničku dužnost s 28.451 glasom, a formiranjem novog saziva Vijeća ministara 2012. godine ponovo postaje ministar vanjskih poslova BiH, a na toj poziciji se zadržao do marta 2015. godine.
== Vanjski linkovi ==


Na općim izborima 2014. bio je nosilac liste SDP BiH za Parlamentarnu skupštinu BiH, ali nije uspio dobiti mandat.

== Reference ==
{{refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
* [http://www.zlatko-lagumdzija.ba Službena stranica]
* [http://www.zlatko-lagumdzija.ba Službena stranica]
* [http://www.unsa.ba Univerzitet u Sarajevu]
* [http://www.unsa.ba Univerzitet u Sarajevu]
* [http://www.sdp-bih.org.ba SDP BiH]
* [http://www.sdp.ba SDP BiH]


{{DEFAULTSORT:Lagumdžija, Zlatko}}
{{DEFAULTSORT:Lagumdžija, Zlatko}}
{{Commonscat}}


[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]]

Verzija na dan 22 mart 2015 u 14:53

Zlatko Lagumdžija
Premijer Bosne i Hercegovine
Vrijeme na vlasti
18. juli 2001. – 15. mart 2002.
PrethodnikBožidar Matić
NasljednikDragan Mikerević
Ministar vanjskih poslova BiH
Vrijeme na vlasti
12. januar 2012. -
PrethodnikSven Alkalaj
Rođenje (1955-12-26) 26. decembar 1955 (68 godina)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
NacionalnostBosanac
EtnicitetBošnjak
Politička strankaSDP
Porodica
SuprugaAmina Lagumdžija
Djeca3

Zlatko Lagumdžija je bosanskohercegovački političar, bivši predsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine i bivši ministar vanjskih poslova BiH. Član Centralnog komiteta Saveza komunista BiH od 1990. godine, koji je učestvovao u transformaciji Saveza komunista BiH u Savez komunista BiH - Stranku demokratskih promjena (SK BiH - SDP) 1991. godine te potom u Socijaldemokratsku partiju BiH 1992. godine.[1]

Život i karijera

Zlatko Lagumdžija rođen je u Sarajevu 26. decembra 1955. godine. Njegov otac Salko bio je gradonačelnik Sarajeva u periodu od 1965. do 1967. [2] godine i poslanik u Narodnoj skupštini SR BiH.[1] Osnovnu školu Hasan Kikić Lagumdžija je završio 1970. godine u rodnom gradu, potom je maturirao 1973. godine u gimnaziji u Detroitu u SAD-u. Nakon mature vratio se u Sarajevo gdje je diplomirao 1977. godine, magistrirao 1981. godine i doktorirao 1988. godine na temama s područja informatike i elektrotehnike na Univerzitetu u Sarajevu.[3]

Iduće godine počinje raditi kao profesor na Ekonomskom i Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U vrijeme agresije na BiH, od 1992. do 1993. godine bio je potpredsjednik Vlade Republike BiH. Dužnost u Vladi prestao je vršiti 1993. godine, kada je teško ranjen gelerom granate. Nakon operacije u Državnoj bolnici Sarajevo, evakuiran je u Švedsku, gdje je bio podvrgnut cijeloj seriji većih i manjih huirurških inretvencija na stomaku. Povratkom u Sarajevo na Ekonomskom fakultetu je 1994. godine postao čelnik Katedre za poslovnu informatiku, a iduće godine imenovan je direktorom Centra za menadžment i informacijsku tehnologiju.[3]

Nakon općih izbora 1996. godine, Lagumdžija je izabran za zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Iduće godine izabran je za predsjednika SDP-a BiH. Na idućim izborima održanim 2000. godine, Lagumdžija se ponovno kandidirao za zastupnički mandat u Zastupničkom domu PS BiH te je dobio 34.212 glasa.[3] Međutim, prestao je vršiti zastupničku dužnost kada je 22. februara 2001.godine imenovan ministrom vanjskih poslova BiH u Vijeću ministara BiH, čiji je predsjedavajući bio Božidar Matić iz SDP BiH.[4]


Pet mjeseci kasnije, 18. jula 2001.godine, Lagumdžija je imenovan predsjedavajućim Vijeća ministara i na toj dužnosti ostao je do 15. marta 2002. godine, kada je ponovo imenovan ministrom vanjskih poslova BiH. Lagumdžija je prestao biti član Vijeća ministara 23. decembra 2002. godine, sastavljanjem novog saziva Vijeća ministara nakon općih izbora 2002. [4]godine. Na tim izborima, Lagumdžija je s 12.071 glasom ponovo izabran za zastupnika u Zastupničkom domu PS BiH. Četiri godine kasnije, na izborima 2006. godine ponovo je izabran na zastupničku dužnost s 16.161 glasom.[3] Na izborima 2010. godine je izabran na zastupničku dužnost s 28.451 glasom, a formiranjem novog saziva Vijeća ministara 2012. godine ponovo postaje ministar vanjskih poslova BiH, a na toj poziciji se zadržao do marta 2015. godine.

Na općim izborima 2014. bio je nosilac liste SDP BiH za Parlamentarnu skupštinu BiH, ali nije uspio dobiti mandat.

Reference

  1. ^ a b Zlatko Lagumdžija . Centar za istraživačko novinarstvo.
  2. ^ Historija gradske uprave Sarajevo.ba.
  3. ^ a b c d Biografija Zlatka Lagumdžije Centar za istraživačko novinarstvo.
  4. ^ a b Sazivi vijeća ministara. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Vanjski linkovi