Razlika između verzija stranice "Hronovrsta"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNo edit summary
(review)
Red 1: Red 1:
'''Hronovrsta''' ili [[hronospecijes]] je grupa od jedne ili više [[vrsta]] izvedenih [[anageneza|anagenezom]] razvoja u nizu oblika, koji uključuje kontinuirane i ravnomjerne promjene iz izumrle predačke forme obliku na evolucijskoj skali, na kojoj je neivjesno povlačenje linija među "vrstama". Ovaj slijed izmjena na kraju proizvodi populaciju koja se [[Fizika|fizički]], [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija| anatomski]] i/ili [[Genetika| genetički]] razlikuje od originalnog pretka. U nizu ovih promjena, postoji samo jedna vrsta u lozi u bilo kojem trenutku u vremenu, za razliku od slučajeva u kojima [[divergentna evolucija]] proizvodi suvremene vrste od zajedničkog pretka.<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.</ref><ref>Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.</ref>
'''Hronovrsta''' ili [[hronospecijes]] je grupa od jedne ili više [[vrsta]] izvedenih kontinuiranom[[anageneza|anagenezom]] niza oblika, koja uključuje ravnomjerne promjene izumrle predačke forme na evolucijskoj skali. U takvom nizo oblika, neivjesno je povlačenje linija među "vrstama". Ovaj slijed izmjena na kraju proizvodi populaciju koja se [[Fizika|fizički]], [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija| anatomski]] i/ili [[Genetika| genetički]] razlikuje od originalnog pretka. U nizu ovih promjena, postoji samo jedna vrsta u pripadajućoj lozi, u bilo kojem vremenu, za razliku od slučajeva u kojima [[divergentna evolucija]] proizvodi suvremene vrste od zajedničkog pretka.<ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.</ref><ref>Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.</ref><ref>Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.</ref><ref>Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.</ref>


Povezani termin '''paleospecies''' (ili ''palaeospecies'') ukazuje da je izumrla vrsta samo identificirana po [[fosil]]nom materijalu. Ova identifikacija se oslanja na različite sličnosti između ranijih fosila i nekih pretpostavljenih potomka, iako pravi srodnički odnos prema kasnijim vrstama nije uvijek definiran. Konkretno, raspon varijacije unutar svih ranih fosila ne prelazi promatrani raspon koji postoji kod kasnijih vrsta.<ref>Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachussets and London, England, ISBN 0-674-69013-3.</ref><ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7 </ref>
Povezani termin '''paleospecies''' (ili ''palaeospecies'') ukazuje da je izumrla vrsta identificirana samo po [[fosil]]nom materijalu. Ova identifikacija se oslanja na različite sličnosti između ranijih fosila i nekih pretpostavljenih potomka, iako pravi srodnički odnos prema kasnijim vrstama nije uvijek definiran. Konkretno, raspon varijacije unutar svih ranijih fosila ne prelazi uočeni raspon varijacije posmatranih svojstava kod kasnijih vrsta.<ref>Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachussets and London, England, ISBN 0-674-69013-3.</ref><ref>Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7 </ref>


Paleosubspecijes identificira izumrle podvrste koje su prerasle u danas postojeće forme. Ova veza sa relativno nedavnim varijacijama, najčešće iz [[Pleistocen|kasnog pleistocena]], često se oslanja na dodatne informacije dostupne u subfosilnom materijalu. Većina današnjih vrsta su se promijenile u obimu [[adaptacija]] na [[klima]]tske promjene u toku [[glacijacija|poslednjeg ledenog doba]].
Termin paleosubspecijes definira izumrle podvrste koje su prerasle u danas postojeće forme. Ova veza sa relativno nedavnim varijacijama, najčešće iz [[Pleistocen|kasnog pleistocena]], često se oslanja na dodatne informacije koje su dostupne u subfosilnom materijalu. Većina današnjih vrsta su se promijenile putem [[adaptacija]] na [[klima]]tske promjene u toku [[glacijacija|poslednjeg ledenog doba]].

Dalja identifikacija fosila kao dio "hronospecies"a oslanja se na sličnosti koje snažnije ukazuju na specifičan odnos sa poznatim [[vrsta]]ma. Na primjer, relativno nedavni nalazi – starih stotine hiljada do nekoliko milijuna godina – uz dosljedne varijacije (npr. uvijek manje, ali sa istim proporcijama) kao žive vrste mogu predstavljati završni korak u hronovrsti. Tako je moguće identificirati neposredne pretke živih [[takson]]a, na bazi [[stratigrafija|stratigrafskih]] metoda datiranja starosti uzoraka.
Dalja identifikacija fosila kao dio ''hronospecies''a oslanja se na sličnosti koje snažnije ukazuju na specifičan odnos sa poznatim [[vrsta]]ma. Na primjer, relativno nedavni nalazi, stari stotine hiljada do nekoliko miliona godina, uz dosljednost mijenjanja, današnje vrste mogu potvrditi kao završni, tj. aktuelni korak u trajanju hronovrste. Ta usmjerena dosljednost, npr., može biti u smislu: uvijek manje, ali sa istim proporcijama. Tako je moguće identificirati neposredne pretke živih [[takson]]a, između ostalog i na bazi [[stratigrafija|stratigrafskih]] metoda datiranja starosti uzoraka. (Vidi: [[Relativna geohronologija]])


Koncept ''hronospecies'' se odnosi na model filetske postupnosti [[evolucija|evolucije]], a također se oslanja i na široku bazu fosilnih tragova, jer se morfološke promjene akumuliraju tokom vremena pa dva vrlo različita organizama mogu biti povezani nizom posrednika.
Koncept ''hronospecies'' se odnosi na model filetske postupnosti [[evolucija|evolucije]], a također se oslanja i na široku bazu fosilnih tragova, jer se morfološke promjene akumuliraju tokom vremena pa dva vrlo različita organizama mogu biti povezani nizom posrednika.

Verzija na dan 1 april 2015 u 09:47

Hronovrsta ili hronospecijes je grupa od jedne ili više vrsta izvedenih kontinuiranomanagenezom niza oblika, koja uključuje ravnomjerne promjene izumrle predačke forme na evolucijskoj skali. U takvom nizo oblika, neivjesno je povlačenje linija među "vrstama". Ovaj slijed izmjena na kraju proizvodi populaciju koja se fizički, morfološko- anatomski i/ili genetički razlikuje od originalnog pretka. U nizu ovih promjena, postoji samo jedna vrsta u pripadajućoj lozi, u bilo kojem vremenu, za razliku od slučajeva u kojima divergentna evolucija proizvodi suvremene vrste od zajedničkog pretka.[1][2][3][4][5]

Povezani termin paleospecies (ili palaeospecies) ukazuje da je izumrla vrsta identificirana samo po fosilnom materijalu. Ova identifikacija se oslanja na različite sličnosti između ranijih fosila i nekih pretpostavljenih potomka, iako pravi srodnički odnos prema kasnijim vrstama nije uvijek definiran. Konkretno, raspon varijacije unutar svih ranijih fosila ne prelazi uočeni raspon varijacije posmatranih svojstava kod kasnijih vrsta.[6][7]

Termin paleosubspecijes definira izumrle podvrste koje su prerasle u danas postojeće forme. Ova veza sa relativno nedavnim varijacijama, najčešće iz kasnog pleistocena, često se oslanja na dodatne informacije koje su dostupne u subfosilnom materijalu. Većina današnjih vrsta su se promijenile putem adaptacija na klimatske promjene u toku poslednjeg ledenog doba.

Dalja identifikacija fosila kao dio hronospeciesa oslanja se na sličnosti koje snažnije ukazuju na specifičan odnos sa poznatim vrstama. Na primjer, relativno nedavni nalazi, stari stotine hiljada do nekoliko miliona godina, uz dosljednost mijenjanja, današnje vrste mogu potvrditi kao završni, tj. aktuelni korak u trajanju hronovrste. Ta usmjerena dosljednost, npr., može biti u smislu: uvijek manje, ali sa istim proporcijama. Tako je moguće identificirati neposredne pretke živih taksona, između ostalog i na bazi stratigrafskih metoda datiranja starosti uzoraka. (Vidi: Relativna geohronologija)

Koncept hronospecies se odnosi na model filetske postupnosti evolucije, a također se oslanja i na široku bazu fosilnih tragova, jer se morfološke promjene akumuliraju tokom vremena pa dva vrlo različita organizama mogu biti povezani nizom posrednika.

Reference

  1. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  2. ^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.
  3. ^ Wood B. (2005): Human evolution – A very short introduction. Oxford University Press, Oxford, ISBN 0-19-280360-3.
  4. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  5. ^ Campbell B. G. (2009): Human evolution: An introduction to mans adaptations. British Museum of Natural History, London, ISBN 0-202-02041-X; ISBN 0-202-02042-8.
  6. ^ Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachussets and London, England, ISBN 0-674-69013-3.
  7. ^ Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7

Također pogledajte

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hronovrsta&oldid=2565890"