Razlika između verzija stranice "CNC mašina"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Kategorija:Proizvodnja uklonjena; Kategorija:Manufaktura dodana (uz pomoć HotCat-a)
m kategorizacija, replaced: Inženjering → Inženjerstvo
Red 36: Red 36:
Često korištene strane skraćenice:
Često korištene strane skraćenice:


*[[CAD]] - Computer Aided Design - Kompjuterski Pomognut Dizajn
*[[CAD]] - Computer Aided Design - Kompjuterski pomognut dizajn
*[[CAM]] - Computer Aided Manufacturing - Kompjuterski Pomognuta Proizvodnja
*[[CAM]] - Computer Aided Manufacturing - Kompjuterski pomognuta proizvodnja
*[[CAE]] - Computer Aided Engineering - Kompjuterski Pomognut Inženjering
*[[CAE]] - Computer Aided Engineering - Kompjuterski pomognuto inženjerstvo
*CNC - Computer Numerical Control - Kompjutersko Brojčana Kontrola
*CNC - Computer Numerical Control - Kompjuterska brojčana kontrola
== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
* http://www.mmsonline.com/columns/industry-honors-the-inventor-of-nc.aspx
* http://www.mmsonline.com/columns/industry-honors-the-inventor-of-nc.aspx

Verzija na dan 15 april 2015 u 23:58

U današnje vrijeme mašinska industrija je nezamisliva bez savremenih CNC (Computer Numerical Control) mašina. CNC mašine imaju manje-više iste dijelove kao i stare, ručno kontrolisane mašine. Bitna razlika je dodatak kontrolne (CNC) jedinice i servo motora na sve osovine. CNC računa koordinate gdje koja osovina treba da bude i kontroliše servo motore koji kroz kugleni šaraf (Ball screw) pomjeraju alat, (tokarski stroj) ili obrađivani dio, (glodalica). Generalno, većina proizvođača CNC mašina kupuju kontrolne jedinice koje stavljaju u svoje mašine. Neke od kontrola se programiraju veoma slično kao druge (Fanuc, Siemens, Heidenhein, Mitsubishi), dok neke druge su veoma različite (Mazak, Anilam, Prototrak) Jedni od najpoznatijih i najrasprostranjenijih kontrolnih jedinica u svijetu su:

Najpoznatiji proizvođači mašina su:

Programiranje ovih mašina se vrši na više načina:

ISO (slično ili isto kao i DIN) programiranje, tj. preko G-Kodova, M-Kodova, ciklusa, i naravno X, Y, Z i B ili A mjera.

Dijalog programiranje-preko simbola, crteža i mnogih drugih funkcija, zavisno od proizvođača. Loša strana SIEMENS sistema jeste da je nemoguće takav program pretvoriti u ISO program. Kod sistema FANUC naprotiv funkcioniše veoma dobro.

CAM Programiranje 3-D, gdje se kompleksni crtež praktično pretvara u mašinski program uz pomoć specijalnog softvera. Takvi kompleksni crteži-dijelovi za normalno programiranje su teoretski nemogući (mogućnost preko makro programa ili parametarskog programiranja ali nepouzdano).

Često korištene strane skraćenice:

  • CAD - Computer Aided Design - Kompjuterski pomognut dizajn
  • CAM - Computer Aided Manufacturing - Kompjuterski pomognuta proizvodnja
  • CAE - Computer Aided Engineering - Kompjuterski pomognuto inženjerstvo
  • CNC - Computer Numerical Control - Kompjuterska brojčana kontrola

Vanjski linkovi