Razlika između verzija stranice "Plemeniti plinovi"

[pregledana izmjena]

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na dan 16 april 2015 u 01:54

Redni broj	Ime	Simbol
2	Helij	He
10	Neon	Ne
18	Argon	Ar
36	Kripton	Kr
54	Ksenon	Xe
86	Radon	Rd
118	Ununoktij	Uuo

Hemijski elementi 18. grupe nazivaju se još i plemenitim plinovima, dok su se ranije nazivali inertnim plinovima, jer se vjerovalo da su nul-valentni i da ne grade spojeve. Otuda potiče i nekadašnji naziv nulta grupa. U ovu grupu elemenata spadaju: helij (He), neon (Ne), argon (Ar), kripton (Kr), ksenon (Xe) i radon (Rn). Radon je radioaktivan s poluvremenom raspadanja od 3,8 dana. Proizvod je radioaktivnog raspadanja radija. Ovi su se elementi počeli primjenjivati tek 1910. godine, kada je otkriveno da električna struja pri prolasku kroz ove elemente daje obojenu svjetlost. Do 1910. godine plemeniti su plinovi imali samo teoretski značaj. Zajednička je oznaka elektronske konfiguracije ove grupe ns² np⁶ (s izuzetkom helija čija je konfiguracija ns²) s popunjenim valentnim orbitalama.

Osobine elemenata u grupi

Zbog vrlo stabilne konfiguracije, plemeniti plinovi ne mogu primiti nijedan elektron, a da se ne počne popunjavati novi energetski nivo. Popunjene atomske orbitale ne daju mogućnost međusobnog spajanja atoma ovih elemenata, te su u sva tri agregatna stanja monoatomi. Plemeniti plinovi imaju vrlo visoke vrijednosti energije ionizacije tako da teško mogu otpustiti elektron. Među atomima postoje samo Van der Waalsove privlačne sile koje rastu s porastom atomskog broja, a s njima i talište i vrelište. Plemeniti plinovi nemaju miris i okus, a u vodi su slabo topljivi. Helij, koji ima samo dva elektrona, ima najniže talište i vrelište. Helij nije dobiven u čvrstom stanju. Plemeniti plinovi ulaze u sastav atmosfere. Dobivaju se frakcionom destilacijom.

Primjena plemenitih plinova

Helij se koristi za punjenje balona. "Helijev zrak" daje se roniocima, jer se helij manje otapa u krvi od azota te se brže mogu dizati prema površini. Tako se sprječava dubinska bolest. Helij služi za ispitivanje materije pri vrlo niskim temperaturama. Pretpostavlja se da je u tečnom stanju i pri apsolutnoj nuli.

Neon se upotrebljava za punjenje reklamnih svjetlećih cijevi. Ako pri smanjenom pritisku dođe do električnog pražnjenja kroz neon, javlja se narandžasto-ljubičasta svjetlost. Dodavanjem živine pare i argona boja se mijenja do tamnoplave i zelene.

Argon se koristi za punjenje sijalica, kao i za zavarivanje u tehnici jer daje inertnu atmosferu. Koristi se i za punjenje svjetlećih cijevi.

Kripton i ksenon također se koriste za punjenje sijalica.

Plemeniti se plinovi koriste i u laserskoj tehnici.

Spojevi plemenitih plinova

Plemeniti plinovi mogu graditi spojeve iako imaju vrlo stabilnu elektronsku konfiguraciju. Prvi spoj plemenitih plinova je napravljen 1962. godine. Pri sobnoj temperaturi izvršeno je miješanje tamnocrvenih para platina heksafluorida PtF₆ s viškom ksenona čime je nastao čvrsto žuti kompleksni spoj ksenon heksafluoroplatinat, XePtF₆

Do danas je napravljeno više stotina spojeva ksenona: npr. s fluorom XeF₂, XeF₄, XeF₆, s kisikom XeO₃. Sva tri ksenonova fluorida reaguju sa vodom, XeF₄ i XeF₆ reaguju jako burno. Jedan od produkata te reakcije je oksid XeO₃, koji je eksplozivan.^[1] Neki su od njih vrlo stabilni, kao na primjer Rb₂XeF₈ koji se ne razgrađuje ni na 400 °C. Dobiveni su i neki spojevi kriptona i radona.

Spojevi plemenitih plinova nemaju praktičnu primjenu, te njihovo dobijanje ima samo teorijsku vrijednost.

Reference

^ Brady, J.E., Holum, J.R.: Chemistry , John Wiley & Sons, 1993 ISBN 0-471-59979-4

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Plemeniti plinovi

[1] Brady, J.E., Holum, J.R.: Chemistry , John Wiley & Sons, 1993 ISBN 0-471-59979-4

[1]

@@ Red 5: / Red 5: @@
 ! [[Hemijski simboli|Simbol]]
 |-
-| 2 ||  [[Helijum]]  ||  He
+| 2 ||  [[Helij]]  ||  He
 |-
 | 10 ||  [[Neon]]  ||  Ne
@@ Red 17: / Red 17: @@
 | 86 ||  [[Radon]]  ||  Rd
 |-
-| 118 ||  [[Ununoktijum]]  ||  Uuo
+| 118 ||  [[Ununoktij]]  ||  Uuo
 |}
-[[Hemijski element]]i 18. grupe nazivaju se još i plemenitim plinovima, dok su se ranije nazivali inertnim plinovima, jer se vjerovalo da su nul-valentni i da ne grade spojeve. Otuda potiče i nekadašnji naziv nulta grupa. U ovu grupu elemenata spadaju: [[helijum]] (He), [[neon]] (Ne), [[argon]] (Ar), [[kripton]] (Kr), [[ksenon]] (Xe) i [[radon]] (Rn). Radon je radioaktivan s poluvremenom raspadanja od 3,8 dana. Proizvod je [[radioaktivnost|radioaktivnog]] raspadanja [[radijum]]a. Ovi su se elementi počeli primjenjivati tek [[1910]]. godine, kada je otkriveno da [[električna struja]] pri prolasku kroz ove elemente daje obojenu [[svjetlost]]. Do 1910. godine plemeniti su plinovi imali samo teoretski značaj. Zajednička je oznaka [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] ove grupe ns<sup>2</sup> np<sup>6</sup> (s izuzetkom [[helijum]]a čija je konfiguracija ns<sup>2</sup>) s popunjenim valentnim orbitalama.
+[[Hemijski element]]i 18. grupe nazivaju se još i plemenitim plinovima, dok su se ranije nazivali inertnim plinovima, jer se vjerovalo da su nul-valentni i da ne grade spojeve. Otuda potiče i nekadašnji naziv nulta grupa. U ovu grupu elemenata spadaju: [[helij]] (He), [[neon]] (Ne), [[argon]] (Ar), [[kripton]] (Kr), [[ksenon]] (Xe) i [[radon]] (Rn). Radon je radioaktivan s poluvremenom raspadanja od 3,8 dana. Proizvod je [[radioaktivnost|radioaktivnog]] raspadanja [[radij]]a. Ovi su se elementi počeli primjenjivati tek [[1910]]. godine, kada je otkriveno da [[električna struja]] pri prolasku kroz ove elemente daje obojenu [[svjetlost]]. Do 1910. godine plemeniti su plinovi imali samo teoretski značaj. Zajednička je oznaka [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] ove grupe ns<sup>2</sup> np<sup>6</sup> (s izuzetkom [[helij]]a čija je konfiguracija ns<sup>2</sup>) s popunjenim valentnim orbitalama.
 == Osobine elemenata u grupi ==
-Zbog vrlo stabilne konfiguracije, plemeniti plinovi ne mogu primiti nijedan [[elektron]], a da se ne počne popunjavati novi [[energetski nivo]]. Popunjene [[atomske orbitale]] ne daju mogućnost međusobnog spajanja [[atom]]a ovih elemenata, te su u sva tri [[agregatna stanja]] monoatomi. Plemeniti plinovi imaju vrlo visoke vrijednosti [[Energija ionizacije|energije ionizacije]] tako da teško mogu otpustiti elektron. Među atomima postoje samo [[Van der Waalsove sile|Van der Waalsove]] privlačne sile koje rastu s porastom atomskog broja, a s njima i [[talište]] i [[vrelište]]. Plemeniti plinovi nemaju miris i okus, a u vodi su slabo [[rastvorljivost|topljivi]]. Helijum, koji ima samo dva elektrona, ima najniže talište i vrelište. Helij nije dobiven u čvrstom stanju. Plemeniti plinovi ulaze u sastav [[atmosfera|atmosfere]]. Dobivaju se frakcionom [[destilacija|destilacijom]].
+Zbog vrlo stabilne konfiguracije, plemeniti plinovi ne mogu primiti nijedan [[elektron]], a da se ne počne popunjavati novi [[energetski nivo]]. Popunjene [[atomske orbitale]] ne daju mogućnost međusobnog spajanja [[atom]]a ovih elemenata, te su u sva tri [[agregatna stanja]] monoatomi. Plemeniti plinovi imaju vrlo visoke vrijednosti [[Energija ionizacije|energije ionizacije]] tako da teško mogu otpustiti elektron. Među atomima postoje samo [[Van der Waalsove sile|Van der Waalsove]] privlačne sile koje rastu s porastom atomskog broja, a s njima i [[talište]] i [[vrelište]]. Plemeniti plinovi nemaju miris i okus, a u vodi su slabo [[rastvorljivost|topljivi]]. Helij, koji ima samo dva elektrona, ima najniže talište i vrelište. Helij nije dobiven u čvrstom stanju. Plemeniti plinovi ulaze u sastav [[atmosfera|atmosfere]]. Dobivaju se frakcionom [[destilacija|destilacijom]].
 == Primjena plemenitih plinova ==
-[[Helijum]] se koristi za punjenje [[balon]]a. "Helijumov zrak" daje se roniocima, jer se helijum manje otapa u krvi od azota te se brže mogu dizati prema površini. Tako se sprječava dubinska bolest. Helijum služi za ispitivanje materije pri vrlo niskim temperaturama. Pretpostavlja se da je u tečnom stanju i pri [[apsolutna nula|apsolutnoj nuli]].
+[[Helij]] se koristi za punjenje [[balon]]a. "Helijev zrak" daje se roniocima, jer se helij manje otapa u krvi od azota te se brže mogu dizati prema površini. Tako se sprječava dubinska bolest. Helij služi za ispitivanje materije pri vrlo niskim temperaturama. Pretpostavlja se da je u tečnom stanju i pri [[apsolutna nula|apsolutnoj nuli]].
 [[Neon]] se upotrebljava za punjenje [[neonska cijev|reklamnih svjetlećih cijevi]]. Ako pri smanjenom [[pritisak|pritisku]] dođe do električnog pražnjenja kroz neon, javlja se narandžasto-ljubičasta svjetlost. Dodavanjem [[živa|živine]] pare i argona boja se mijenja do tamnoplave i zelene.
@@ Red 41: / Red 41: @@
 Plemeniti plinovi mogu graditi spojeve iako imaju vrlo stabilnu elektronsku konfiguraciju. Prvi spoj plemenitih plinova je napravljen [[1962]]. godine. Pri sobnoj temperaturi izvršeno je miješanje tamnocrvenih para [[platina heksafluorid]]a PtF<sub>6</sub> s viškom ksenona čime je nastao čvrsto žuti kompleksni spoj [[ksenon heksafluoroplatinat]], XePtF<sub>6</sub>
-Do danas je napravljeno više stotina spojeva [[ksenon]]a: npr. s [[fluor]]om XeF<sub>2</sub>, XeF<sub>4</sub>, XeF<sub>6</sub>, s [[kisik]]om XeO<sub>3</sub>. Sva tri [[ksenon]]ova fluorida reaguju sa [[voda|vodom]], XeF<sub>4</sub> i XeF<sub>6</sub> reaguju jako burno. Jedan od produkata te reakcije je [[oksidi|oksid]] XeO<sub>3</sub>, koji je eksplozivan. <ref>Brady, J.E., Holum, J.R.: Chemistry , John Wiley & Sons, 1993 ISBN 0-471-59979-4</ref> Neki su od njih vrlo stabilni, kao na primjer Rb<sub>2</sub>XeF<sub>8</sub> koji se ne razgrađuje ni na 400 [[°C]]. Dobiveni su i neki spojevi [[kripton]]a i [[radon]]a.
+Do danas je napravljeno više stotina spojeva [[ksenon]]a: npr. s [[fluor]]om XeF<sub>2</sub>, XeF<sub>4</sub>, XeF<sub>6</sub>, s [[kisik]]om XeO<sub>3</sub>. Sva tri [[ksenon]]ova fluorida reaguju sa [[voda|vodom]], XeF<sub>4</sub> i XeF<sub>6</sub> reaguju jako burno. Jedan od produkata te reakcije je [[oksidi|oksid]] XeO<sub>3</sub>, koji je eksplozivan.<ref>Brady, J.E., Holum, J.R.: Chemistry , John Wiley & Sons, 1993 ISBN 0-471-59979-4</ref> Neki su od njih vrlo stabilni, kao na primjer Rb<sub>2</sub>XeF<sub>8</sub> koji se ne razgrađuje ni na 400 [[°C]]. Dobiveni su i neki spojevi [[kripton]]a i [[radon]]a.
 Spojevi plemenitih plinova nemaju praktičnu primjenu, te njihovo dobijanje ima samo teorijsku vrijednost.