Razlika između verzija stranice "Sunčeva energija"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m Uklanjanje Link FA/FL/GA |
m bosnizacija, replaced: ijum → ij |
||
Red 5: | Red 5: | ||
[[Datoteka:SolarGIS-Solar-map-Bosnia-and-Herzegovina-en.png|mini|Karta Sunčevog zračenja u Bosni i Hercegovini]] |
[[Datoteka:SolarGIS-Solar-map-Bosnia-and-Herzegovina-en.png|mini|Karta Sunčevog zračenja u Bosni i Hercegovini]] |
||
[[Sunce]] kao [[Fuzija|fuzioni]] reaktor svake sekunde pretvori oko 600 miliona tona hidrogena u |
[[Sunce]] kao [[Fuzija|fuzioni]] reaktor svake sekunde pretvori oko 600 miliona tona hidrogena u helij pri čemu |
||
oslobodi ogromnu količinu [[Energija|energije]] koju pošalje u [[Svemir]] u vidu elektromagnetnog, svjetlosnog, |
oslobodi ogromnu količinu [[Energija|energije]] koju pošalje u [[Svemir]] u vidu elektromagnetnog, svjetlosnog, |
||
toplotnog, rentgenskog i drugih vidova zračenja. |
toplotnog, rentgenskog i drugih vidova zračenja.<ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL">Linda K. Glover, DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, National Geographic Deutschland, Hamburg 2005 S.123-124 ISBN 3-937606-26-2 [[Njemački jezik|njem.]]</ref> Od ukupno 3,8×10<sup>26</sup> W <ref name="ENZYKLOPÄDIE WELTALL"/> energije koju Sunce zrači u kosmos,Zemlja primi 1,7 ×10<sup>17</sup> W. Oko 30% primljene energije [[Zemlja]] reflektuje nazad u kosmos, oko 47% zadrži kao |
||
u toplotu, oko 23% ide na proces kruženja vode u prirodi dok se ostatak „potroši“ na fotosintezu. |
u toplotu, oko 23% ide na proces kruženja vode u prirodi dok se ostatak „potroši“ na fotosintezu. |
||
Red 23: | Red 23: | ||
# '''direktno''', |
# '''direktno''', |
||
# '''raspršeno''' i |
# '''raspršeno''' i |
||
# '''reflektovano zračenje'''. |
# '''reflektovano zračenje'''. |
||
Kod proračna solarnih kolektora četiri faktora su bitna za proračun: |
Kod proračna solarnih kolektora četiri faktora su bitna za proračun: |
||
Red 46: | Red 46: | ||
== Toplotni solarni kolektori (TSK) == |
== Toplotni solarni kolektori (TSK) == |
||
To su uređaji koji sakupljaju sunčevu energiju i pretvaraju je u toplotnu. Postoje tri vrste TSK: |
To su uređaji koji sakupljaju sunčevu energiju i pretvaraju je u toplotnu. Postoje tri vrste TSK: |
||
=== ravni solarni kolektori === |
=== ravni solarni kolektori === |
||
Red 59: | Red 59: | ||
|[[Datoteka:rtsk.png]] |
|[[Datoteka:rtsk.png]] |
||
|} |
|} |
||
=== selektivni solarni kolektori === |
=== selektivni solarni kolektori === |
||
su posebno konstruisani kolektori koji se rade od hroma ili nikla sa specijalnim crnim premazima koji primaju samo svjetlosne zrake određene talasne dužine a faktor refleksija mu je približno = 0. Ovi kolektori mogu postići temperature fluida i do 500 °C. |
su posebno konstruisani kolektori koji se rade od hroma ili nikla sa specijalnim crnim premazima koji primaju samo svjetlosne zrake određene talasne dužine a faktor refleksija mu je približno = 0. Ovi kolektori mogu postići temperature fluida i do 500 °C. |
||
Red 105: | Red 103: | ||
|5. Sistem za distribuciju električne energije |
|5. Sistem za distribuciju električne energije |
||
|} |
|} |
||
=== Foto naponski paneli === |
=== Foto naponski paneli === |
||
Red 112: | Red 109: | ||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
* |
* [[Solarno grijanje]] |
||
* |
* [[Toplotni solarni kolektor]] |
||
== Reference == |
== Reference == |
||
{{reference}} |
|||
<references /> |
|||
{{Commonscat|Solar energy}} |
{{Commonscat|Solar energy}} |
Verzija na dan 16 april 2015 u 02:18
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Predloženo je da se ovaj članak podijeli na više članaka. |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
O energiji Sunca
Sunce kao fuzioni reaktor svake sekunde pretvori oko 600 miliona tona hidrogena u helij pri čemu oslobodi ogromnu količinu energije koju pošalje u Svemir u vidu elektromagnetnog, svjetlosnog, toplotnog, rentgenskog i drugih vidova zračenja.[1] Od ukupno 3,8×1026 W [1] energije koju Sunce zrači u kosmos,Zemlja primi 1,7 ×1017 W. Oko 30% primljene energije Zemlja reflektuje nazad u kosmos, oko 47% zadrži kao u toplotu, oko 23% ide na proces kruženja vode u prirodi dok se ostatak „potroši“ na fotosintezu.
Različiti su interesi za eksploataciju sunčeve energije. U hladnijim krajevima ona se koristi za grijanje prostora i dobijanje tople vode te dobijanje električne energije a u toplijim krajevima (osunčanim) za rashlađivanje prostorija, dobijanje električne energije, hidrogena.
Elementi zračenja Sunca
- Tok zračenja , ,
- Gustina toka (tzv. Iradijacija) ,
- Sveukupna radijacija u određenom vremenskom razdoblju ,
Kod svih proračuna, Sunčeva energija, se mora posmatrati kroz tri njene komponente zračenja i to:
- direktno,
- raspršeno i
- reflektovano zračenje.
Kod proračna solarnih kolektora četiri faktora su bitna za proračun:
- faktor apsorpcije Datoteka:Oifa.png
- faktor refleksije (albedo) Datoteka:Oifr.png
- faktor transmisije (provođenja)Datoteka:Oift.png
- emisijski faktor Datoteka:Oief.png
Proračun energije dobivene sunčevim zračenjem
Bitan podatak je tok Sunčeva zračenja po jediničnoj površini okomitoj na smjer sunčevih zraka na srednjoj udaljenosti Zemlje od Sunca (1,5×1011 m ) tzv. Sunčeva konstanta ili Ekstraterestička iradijacija, koji iznosi EI = SK =1353±21W/m2 [1].Sledeći bitan podatak je geografska širina koju posmatramo (φ), deklinacija δ = (-23,45°÷23,45°), ugao izlaska i zalaska sunca ωs= arc cos(-tgφ×tgδ) visina Sunca (ugao između sunčevih zraka i horizontalne površine sinα = sinφsinδ+cosφcosδcosω.Na osnovu ωs računa se trajanje „sunčeva dana“ D =2/15ωs. Kada izračunamo sve navedene elemente moguće je izračunati dnevnu iradijaciju ravne plohe okomite na sunčeve zrake:
Ipak za proračun praktičnog primjera kolektora kose površine, kako smo ranije rekli, moramo uzeti sve tri komponente zračenja: DIK=DIKdir + DIKras + DIKref gdje su:
Toplotni solarni kolektori (TSK)
To su uređaji koji sakupljaju sunčevu energiju i pretvaraju je u toplotnu. Postoje tri vrste TSK:
ravni solarni kolektori
Ravnim TSK mogu se dobiti temperature fluida do 100 °C, jednostavne su konstrukcije i veoma su često u upotrebi. Elementi ovog kolektora su:
selektivni solarni kolektori
su posebno konstruisani kolektori koji se rade od hroma ili nikla sa specijalnim crnim premazima koji primaju samo svjetlosne zrake određene talasne dužine a faktor refleksija mu je približno = 0. Ovi kolektori mogu postići temperature fluida i do 500 °C. Najčešće se koriste kod Solarnih elektrana za dobijanje suhe vodene pare.
koncentrirajući solarni kolektori
Rade se u dvije varijante. Princip je da se veća površina sunčevih zraka prihvati i usmjeri na male površine prijemnika sa fluidom.
Solarni sistemi za proizvodnju električne energije
Solarne elektrane
Tehnološki sistem koji koristi energiju sunca i u nekoliko faza je pretvara u električnu energiju zove se solarna elektrana Datoteka:Tske.png
U principu ovaj sistem čine: |
---|
1. Koncentrirajući solarni kolektori sa selektivnim apsorberom |
2. Rezervoar (spremnik) energije koji može biti: |
* čisto toplotni ( skladištenje na račun latentne toplote) Q = VcρΔt = mcΔt ..(voda, glauberova so, kamen...) |
* hemijski ( reverzibilne hemijske reakcije) |
* termo-hemijski (izolirani kapaciteti vode i kristala) |
* mehanički ( zamajci velikih inercija) |
3. Turbina sa kondenzatorom i isparivačem |
4. Generator sa regulacijom napona |
5. Sistem za distribuciju električne energije |
Foto naponski paneli
Kada na dva sloja poluprovodničkih kristala (N i P) postavljenih tako da je N tip okrenut prema izvoru svjetlosti te jačina svjetlosti većeg intenziteta od kritične hf >Ez doći će do pojave EMS. Količina energije koja se dobije iz FNP direktno zavisi od površine panela, Iradijacije, kvaliteta konstrukcije panela (proizvod τ×η koji je <13%). Karakteristične vrijednosti FNP su: Unutrašnji otpor Rs = 0.95Ω, EMS = 0.58 V, stepen iskorištenja η = 10%. Esp = A×τ×η×DIKdnpr (najčešće se koriste kristali silicija sa primjesama zbog dobrog stepena iskorištenja i termičke postojanosti-teoretski od -50 °C do 200 °C)
Također pogledajte
Reference
- ^ a b c Linda K. Glover, DIE GROSSE NATIONAL GEOGRAPHIC ENZYKLOPÄDIE WELTALL, National Geographic Deutschland, Hamburg 2005 S.123-124 ISBN 3-937606-26-2 njem.
Commons ima datoteke na temu: Sunčeva energija |