Razlika između verzija stranice "Palestina (država)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Datoteka National_Anthem_of_Palestine.ogg je uklonjena i obrisana je na Commonsu od strane Ellin Beltz razlog: Per c:Commons:Deletion requests/File:National Anthem of Palestine.ogg.
No edit summary
Red 7: Red 7:
[[Datoteka:Flag of Palestine - long triangle.svg|mini|]]
[[Datoteka:Flag of Palestine - long triangle.svg|mini|]]
[[Datoteka:Coat of arms of State of Palestine (Official).png|mini|90px]]
[[Datoteka:Coat of arms of State of Palestine (Official).png|mini|90px]]
[[Datoteka:National Anthem of Palestine (Vocal).ogg|mini|[[Himna]]: "[[Fida'i]]"]]

[[Datoteka:Mill_(British_Mandate_for_Palestine_currency,_1927).jpg|mini|]]
[[Datoteka:Mill_(British_Mandate_for_Palestine_currency,_1927).jpg|mini|]]



Verzija na dan 29 april 2015 u 18:23

Palestina (arapski: فلسطين; hebr. פלשתינה) je država na Bliskom Istoku između Jordana i Sredozemnog mora. Nezavisnost je proglašena 1988. godine od strane Palestinske oslobodilačke organizacije u Tunisu i priznata je od 132 države. Palestina je također geografsko područje u istočnom dijelu Sredozemlja.

Geografija

Datoteka:National Anthem of Palestine (Vocal).ogg
Himna: "Fida'i"

Palestina se sastoji iz oblasti Galileja (na sjeveru), Samarija (srjedišnji dio sjeverno od Jerusalima), Judeja (južni dio, uključujući Jerusalim) i primorskih oblasti uz Sredozemno more. U antičko doba, oblasti istočno od rijeke Jordan su najčešće smatrane dijelom Palestine. Oblast uz obalu Mediterana karakteriše mediteranska klima i plodno zemljište. Brdska oblast zapadno od rijeke Jordan je plodnija na sjeveru, gdje nema visokih planina, nego na jugu, gdje planine zaustavljaju vlažne vazdušne mase. U biblijska vrijemena, sjeverna brda su bila pod šumama, dok su danas poljoprivredna oblast. Dolina rijeke Jordan je poljoprivredna regija, dok je okolina Mrtvog mora lišena većine biljnog života uslijed visokog sadržaja soli. Istočno od rijeke Jordan, klima je polupustinjska i pustinjska, gdje postoje samo sezonski vodeni tokovi.

Stanovništvo

Područja koja Palestinci zahtijevaju za sebe tradicionalno su naseljena pretežno arapskim Palestincima, a manjine su Samarijanci i ortodoksni Jevreji koji iz religioznih razloga odbijaju državu Izrael.

Po podacima iz CIA - Fact Book Gaza je 2005. imala 1.376.289, a Zapadna Obala 2.385.615 stanovnika. Zajedno su dakle imali 3 761 904 stanovnika. S obzirom na to da je površina Gaze samo 363 km2 a Zapadne Obale 5 878 km2 gustoća naseljenosti je jako velika. U Zapadnoj Obali je iznosila visokih 400 stanovnika/km2, a u Gazi čak 3 800 stanovnika/km2. Podaci iz 2009. godine ukazuju na ukupan broj od 3.935.249 stanovnika na palestinskim autonomnim područjima [1].

Politička situacija

Poslije Arapsko-Izraelskog rata 1948. godine, 1949-tim ugovorom izmedu Izraela i Arapskih zemalja eliminisana je Palestina kao teritorjalna jedinica. Sa priznanjem Izraela ostale Palestinske teritorije su podijeljene izmedu Egipta, Sirije i Jordana.

Historija

Također pogledajte

Note i reference


Nedovršeni članak Palestina (država) koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.