Drvo (stablo)

Za druga značenja, pogledajte Drvo.

Drvo mamutske sekvoje (Sequoiadendron giganteum, mamutovac)

Pod pojmom drvo, u svakodnevnom govoru, podrazumijeva se odrvenjelo stablo biljaka, koje uspravno raste iz korijena te koje obično ima razgranatu krošnju.

Definicija i taksonomija

Botanika definira drvo kao dugovječnu, odrvenjelu biljku, koja se razmnožava sjemenom, čija dominantna stabljika rastući povećava svoj obim sekundarnim rastom. Ova osobina odvaja drvo od ostalih odrvenjelih biljaka poput grmova, palmi i paprati. Nasuprot njegovim historijsko-razvojnim osobinama, većina drveća posjeduje vrlo različito diferencirane listove, koji rastu najvećim dijelom na sporednim granama i manjim grančicama. Stablo, grane i grančice svake godine daju pupoljke na svojim vrhovima, te se pri tome lagahno odrvenuju, stalno povećavajući svoj obim. Nasuprot grmovima, jedna od posebnih osobina drveta, jeste da su vršni pupoljci uvijek dominantni nad lateralnim pupoljacima (apikalna dominantnost) te se zbog toga javlja njihov pretežni rast u sredini ogranaka (akrotonija).

Drvenasti životni oblici svrstani su u različite biljne grupe: "pravo" drveće su listopadna drveća među skrivenosjemenicama te drvenaste golosjemenice, kojima pripadaju igličasto drveće poput poznatih borova, smrča i slično, ali također i ginkgo (Ginkgo biloba) (kao jedini još uvijek živi predstavnik ginkgo biljaka), kao i brojni predstavnici golosjemenica sa perjastim složenim listovima (Cycadophytina). Jedno od najčudnovatijih drveća je vrsta Welwitschia mirabilis koja raste u Namibiji, a čije stablo je u zemlji. Međutim, palme i paprati također mogu, na prvi pogled, formirati drvenaste oblike. Ipak, ove grupe nemaju pravo drvo (sekundarni ksilem) i zbog toga se ne ubrajaju u drveće. Posebno mjesto zauzima "zmajevo drvo" (rod Dracaena). Ove biljke spadaju u jednosupnice (monokotiledone), ali imaju netipični sekundarni rast stabla.

Drvenasti oblici javljaju se pretežno kod približno 50 porodica viših biljaka. Nasuprot toga, takvi oblici se ne javljaju kod algi, lišajeva, trava, vrsta iz porodica Amaranthaceae, Primulaceae (jagorčevine), Orchidaceae (orhideje), te većine vrsta iz porodica Convolvulaceae, Campanulaceae, Cucurbitaceae, Apiaceae, Saxifragaceae, Papaveraceae, Ranunculaceae ili Caryophyllaceae.

Drveće se danas javlja unutar golosjemenica (Gymnospermae) s jedne strane u obliku Ginkgoopsida gdje je predstavnik vrsta ginkgo, dok s druge strane postoje igličaste golosjemenice iz reda Coniferopsida (igličasto drveće). Među njima dominiraju vrste, prvenstveno, iz roda Pinales, gdje se nalaze porodice Pinaceae (borovi, smrče, jele, duglazije, ariši), Cupressaceae (smreka), Podocarpaceae, Araucariaceae (araukalije), Taxaceae (tisa) i Cephalotaxaceae.

Mnoge drvenaste vrste također se javljaju i među skrivenosjemenicama (Angiosperme). Tu se razlikuju različite podklase u različitim vrsta listopadnog drveća. U najznačajnije spadaju drveće iz porodice bukvi (Fagaceae), gdje pored obične bukve (Fagus spp.) spadaju i hrastovi (Quercus spp.) i kesteni (Castanea). Također su značajne i drvenaste biljke iz porodice Betulaceae (lijeska, joha, breza i druge) kao i porodice oraha (Juglandaceae), brijestova (Ulmaceae) i dudovki (Moraceae), gdje spada, između ostalih, i smokva.

U klasu rozida ubrajaju se lipe iz porodice sljezovki (Malvaceae), drveće koje daju voće iz porodice ruža (Rosaceae), kao i leguminoze (Fabales) među kojima postoji veoma veliki broj vrsta, najvećim dijelom tropskih. Pored roda Dalbergia (drvo palisander) u ovu grupu spada i rod Robinia. Od ekonomskog značaja su drveće iz porodice kedrova (Meliaceae) sa rodovima Enthandophragma (mahagonije) i Cedrela, kao i porodica Dipterocarpaceae sa rodom Shorea (meranti, sal).

Karakteristike drveća

Morfologija drvenastih živih oblika

Veliko deblo bukve

Detalj poprečnog presjeka debla šećerne breze (Betula lenta) sa rascijepljenom korom

Iz stare kore debla izbija uspavani pupoljak dajući kratki izdanak sa novim lišćem

Drvenasti živi oblici pokazuju izuzetno veliku lepezu varijacija po svojoj građi (morfologiji). Povezano sa pojmom drvo je također i građa krošnje drveta, debla i korijena drveća. Kod drvenastih paprati i većine palmi postoji jednostavno deblo koje se ne grana, već je organizirano u obliku bokora, često sa perjastim listovima. Takvi oblici najčešće ne pokazuju sekundarni rast debla pa stoga nisu niti prava drveća.