Razlika između verzija stranice "Arabidopsis thaliana"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Red 24: | Red 24: | ||
==Otkriće i imenovanje == |
==Otkriće i imenovanje == |
||
''Arabidiosis thaliana'' je prvi put opisana [[1577]]. na planini [[Harz]]. To je učinio [[Johannes Thal]], [[1542]].–[[1583]].), ljekar iz [[Nordhausen]]a, [[Thüringen]], [[Njemačka]], pod nazivom '' Pilosella siliquosa ''. U [[1753]]., [[Carolus Linnaeus]] je preimenovso biljku u ''Arabis thaliana '' u čast Thala. U [[1842]]. godini, njemački botaničar [[Gustav Heynhold]] opisao novi [[rod]] ''Arabidopsis'' i u njega svrstao i ovu biljku. Ime roda, '' [[wikt: Arabidopsis | Arabidopsis]] '', dolazi iz [[grčki jezik| grčkog]], što znači nalik ''Arabis''-u (rodu u koji ga je Linnaeus je u početku i stavio). |
''Arabidiosis thaliana'' je prvi put opisana [[1577]]. na planini [[Harz]]. To je učinio [[Johannes Thal]], [[1542]].–[[1583]].), ljekar iz [[Nordhausen]]a, [[Thüringen]], [[Njemačka]], pod nazivom '' Pilosella siliquosa ''. U [[1753]]., [[Carolus Linnaeus]] je preimenovso biljku u ''Arabis thaliana '' u čast Thala. U [[1842]]. godini, njemački botaničar [[Gustav Heynhold]] opisao novi [[rod]] ''Arabidopsis'' i u njega svrstao i ovu biljku. Ime roda, '' [[wikt: Arabidopsis | Arabidopsis]] '', dolazi iz [[grčki jezik| grčkog]], što znači nalik ''Arabis''-u (rodu u koji ga je Linnaeus je u početku i stavio). |
||
==Glavne prednosti== |
|||
''Arabidopsis thaliana'' je mala biljka koja je pogodna za odžavanje i u kontrolirnim uvjetima, sa mogućnošću [[vegetativno razmnožavanje|vegetativnog razmnožavanja]], putem kulture tkiva. |
|||
Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljne biologije. Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na [[molekulska genetika|molekulsku genetiku]] ove jednostavne angiosperme. 120-[[bazni par|megabazni]] [[genom]] arabidopsisa je organiziran u pet [[hromosom]]a i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma formiran je ''GenBank'' konzorcij laboratorija u [[Evropa|Europi]],[[Japan]]u i [[SAD]]. Čitav genom je sekvenciran do kraja [[2000]]. godine. |
|||
==Reference== |
==Reference== |
Verzija na dan 8 maj 2015 u 09:10
Arabidopsis thaliana | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo | Plantae |
Red | Brassicales |
Porodica | Brassicaceae |
Rod | Arabidopsis |
Vrsta | A. thaliana |
Dvojno ime | |
Arabidopsis thaliana sinonim:Arabis thaliana (L.) Heynh. |
Arabidopsis thaliana, Talova grbaštica, mišje uho ili arabidopsis je mala cvjetnica porijeklom iz Evroazije.[1]A. thaliana je jestiva za ljude kao i drugi začini tipa senfa, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste familije Brassicaceae. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. Jednogodišnja je biljka, relativno kratkog životnog ciklusa. Arabidopsis je popularni model organizam u biljnoj biologiji i genetici.
Za složene višećelijske eukariotske organizme, Arabidopsis thaliana ima relativno mali genom od oko 135 megabaznih parova.[2] Dugo se mislio da ima najmanji genom od svih cvjetnica, ali sedanas smatra da da najmanji genom imaju biljke roda Genlisea, Lamiales, sa Genlisea tuberosa, mesoždernom biljkom, čiji je genom veličine oko 61 Mbp. Arabidopsis thaliana je bio prva biljka sa sekvenciranim genomom i je popularan je alat za razumijevanje molekulske biologije mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj cvijeta i fototropizam (usmjeravanje ka svjetlu).
Otkriće i imenovanje
Arabidiosis thaliana je prvi put opisana 1577. na planini Harz. To je učinio Johannes Thal, 1542.–1583.), ljekar iz Nordhausena, Thüringen, Njemačka, pod nazivom Pilosella siliquosa . U 1753., Carolus Linnaeus je preimenovso biljku u Arabis thaliana u čast Thala. U 1842. godini, njemački botaničar Gustav Heynhold opisao novi rod Arabidopsis i u njega svrstao i ovu biljku. Ime roda, Arabidopsis , dolazi iz grčkog, što znači nalik Arabis-u (rodu u koji ga je Linnaeus je u početku i stavio).
Glavne prednosti
Arabidopsis thaliana je mala biljka koja je pogodna za odžavanje i u kontrolirnim uvjetima, sa mogućnošću vegetativnog razmnožavanja, putem kulture tkiva. Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljne biologije. Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na molekulsku genetiku ove jednostavne angiosperme. 120-megabazni genom arabidopsisa je organiziran u pet hromosoma i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma formiran je GenBank konzorcij laboratorija u Europi,Japanu i SAD. Čitav genom je sekvenciran do kraja 2000. godine.
Reference
- ^ Resources Information Network: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?3769 Arabidopsis thaliana ]
- ^ http://www.arabidopsis.org/portals/genAnnotation/gene_structural_annotation/agicomplete.jsp