Razlika između verzija stranice "Arabidopsis thaliana"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
|||
| Red 16: | Red 16: | ||
}} |
}} |
||
[[Datoteka:Arabidopsis thaliana distribution.svg|thumb|300px|Rasprostranjenje ''Arabidopsis thaliana'']] |
[[Datoteka:Arabidopsis thaliana distribution.svg|thumb|300px|Rasprostranjenje ''Arabidopsis thaliana'']] |
||
[[File:Müürlooga (Arabidopsis thaliana) lehekarv (trihhoom) 311 0804.JPG|thumb| |
[[File:Müürlooga (Arabidopsis thaliana) lehekarv (trihhoom) 311 0804.JPG|thumb|200px|[[Trihom]] – lisna dlačica ''Arabidopsis thaliana''<br>Mikrografija pod skenirajućim elektronskim [[mikroskop]]om pokazuje jedinstvenu strukturu načinjenu od jedne ćelije]] |
||
'''''Arabidopsis thaliana''''', Talova grbaštica, mišje uho ili arabidopsis je mala [[biljka|cvjetnica]] porijeklom iz [[Evroazija|Evroazije]].<ref>Resources Information Network: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?3769 '' Arabidopsis thaliana '']</ref>A. thaliana je jestiva za ljude kao i drugi [[začin]]i tipa [[senf]]a, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste familije ''Brassicaceae''. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. |
'''''Arabidopsis thaliana''''', Talova grbaštica, mišje uho ili arabidopsis je mala [[biljka|cvjetnica]] porijeklom iz [[Evroazija|Evroazije]].<ref>Resources Information Network: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?3769 '' Arabidopsis thaliana '']</ref>A. thaliana je jestiva za ljude kao i drugi [[začin]]i tipa [[senf]]a, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste familije ''Brassicaceae''. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. Jednogodišnja je [[biljka]], relativno kratkog životnog ciklusa. Arabidopsis je popularni [[model organizam]] u biljnoj [[biologija|biologiji]] i [[genetika|genetici]]. |
||
Za složene višećelijske [[eukarioti|eukariotske]] organizme, ''Arabidopsis thaliana'' ima relativno mali [[genom]] od oko 135 [[bazni par | megabaznih parova]].<ref>http://www.arabidopsis.org/portals/genAnnotation/gene_structural_annotation/agicomplete.jsp</ref> Dugo se mislio da ima najmanji [[genom]] od svih cvjetnica, ali sedanas smatra da da najmanji genom imaju biljke [[rod]]a ''Genlisea'', ''Lamiales'', sa ''Genlisea tuberosa'', [[mesožder]]nom [[biljka|biljkom]], čiji je genom veličine oko 61 [[bazni par|Mbp]]. ''Arabidopsis thaliana'' je bio prva biljka sa sekvenciranim genomom i je popularan je alat za razumijevanje [[molekulska biologija|molekulske biologije]] mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj [[cvijet]]a i [[fototropizam]] (usmjeravanje ka svjetlu). |
Za složene višećelijske [[eukarioti|eukariotske]] organizme, ''Arabidopsis thaliana'' ima relativno mali [[genom]] od oko 135 [[bazni par | megabaznih parova]].<ref>http://www.arabidopsis.org/portals/genAnnotation/gene_structural_annotation/agicomplete.jsp</ref> Dugo se mislio da ima najmanji [[genom]] od svih cvjetnica, ali sedanas smatra da da najmanji genom imaju biljke [[rod]]a ''Genlisea'', ''Lamiales'', sa ''Genlisea tuberosa'', [[mesožder]]nom [[biljka|biljkom]], čiji je genom veličine oko 61 [[bazni par|Mbp]]. ''Arabidopsis thaliana'' je bio prva biljka sa sekvenciranim genomom i je popularan je alat za razumijevanje [[molekulska biologija|molekulske biologije]] mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj [[cvijet]]a i [[fototropizam]] (usmjeravanje ka svjetlu). |
||
| Red 26: | Red 26: | ||
==Glavne prednosti== |
==Glavne prednosti== |
||
''Arabidopsis thaliana'' je mala biljka koja je pogodna za odžavanje i u kontrolirnim uvjetima, sa mogućnošću [[vegetativno razmnožavanje|vegetativnog razmnožavanja]], putem kulture tkiva. |
''Arabidopsis thaliana'' je mala biljka koja je pogodna za odžavanje i u kontrolirnim uvjetima, sa mogućnošću [[vegetativno razmnožavanje|vegetativnog razmnožavanja]], putem kulture tkiva. |
||
Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljne biologije. Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na [[molekulska genetika|molekulsku genetiku]] ove jednostavne angiosperme. 120-[[bazni par|megabazni]] [[genom]] arabidopsisa je organiziran u pet [[hromosom]]a i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma formiran je ''GenBank'' konzorcij laboratorija u [[Evropa|Europi]],[[Japan]]u i [[SAD]]. Čitav genom je sekvenciran do kraja [[2000]]. godine. |
Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljne biologije. U naučnim krugovima se čeato označava kao biljna [[vinska mušica]]. |
||
Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na [[molekulska genetika|molekulsku genetiku]] ove jednostavne angiosperme. 120-[[bazni par|megabazni]] [[genom]] arabidopsisa je organiziran u pet [[hromosom]]a i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma formiran je ''GenBank'' konzorcij laboratorija u [[Evropa|Europi]],[[Japan]]u i [[SAD]]. Čitav genom je sekvenciran do kraja [[2000]]. godine. |
|||
==Reference== |
==Reference== |
||
Verzija na dan 8 maj 2015 u 09:15
| Arabidopsis thaliana | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Red | Brassicales |
| Porodica | Brassicaceae |
| Rod | Arabidopsis |
| Vrsta | A. thaliana |
| Dvojno ime | |
| Arabidopsis thaliana sinonim:Arabis thaliana (L.) Heynh. | |
_lehekarv_(trihhoom)_311_0804.JPG)
Mikrografija pod skenirajućim elektronskim mikroskopom pokazuje jedinstvenu strukturu načinjenu od jedne ćelije
Arabidopsis thaliana, Talova grbaštica, mišje uho ili arabidopsis je mala cvjetnica porijeklom iz Evroazije.[1]A. thaliana je jestiva za ljude kao i drugi začini tipa senfa, a koristi se u salatama ili sosovima, kao i mnoge vrste familije Brassicaceae. Smatra se za korov i znakom poremećenog zemljišta. Jednogodišnja je biljka, relativno kratkog životnog ciklusa. Arabidopsis je popularni model organizam u biljnoj biologiji i genetici.
Za složene višećelijske eukariotske organizme, Arabidopsis thaliana ima relativno mali genom od oko 135 megabaznih parova.[2] Dugo se mislio da ima najmanji genom od svih cvjetnica, ali sedanas smatra da da najmanji genom imaju biljke roda Genlisea, Lamiales, sa Genlisea tuberosa, mesoždernom biljkom, čiji je genom veličine oko 61 Mbp. Arabidopsis thaliana je bio prva biljka sa sekvenciranim genomom i je popularan je alat za razumijevanje molekulske biologije mnogih biljnih osobina, uključujući i razvoj cvijeta i fototropizam (usmjeravanje ka svjetlu).
Otkriće i imenovanje
Arabidiosis thaliana je prvi put opisana 1577. na planini Harz. To je učinio Johannes Thal, 1542.–1583.), ljekar iz Nordhausena, Thüringen, Njemačka, pod nazivom Pilosella siliquosa . U 1753., Carolus Linnaeus je preimenovso biljku u Arabis thaliana u čast Thala. U 1842. godini, njemački botaničar Gustav Heynhold opisao novi rod Arabidopsis i u njega svrstao i ovu biljku. Ime roda, Arabidopsis , dolazi iz grčkog, što znači nalik Arabis-u (rodu u koji ga je Linnaeus je u početku i stavio).
Glavne prednosti
Arabidopsis thaliana je mala biljka koja je pogodna za odžavanje i u kontrolirnim uvjetima, sa mogućnošću vegetativnog razmnožavanja, putem kulture tkiva. Odavno je postala model sistem za istraživanja u biljne biologije. U naučnim krugovima se čeato označava kao biljna vinska mušica.
Istraživanja ove biljke su ostvarila značajan napredak u razumijevanju procesa rasta i razvoja biljaka, fokusirajući se na molekulsku genetiku ove jednostavne angiosperme. 120-megabazni genom arabidopsisa je organiziran u pet hromosoma i sadrži, kako se procjenjuje, oko 20.000 gena. Za proučavanje ovog organizma formiran je GenBank konzorcij laboratorija u Europi,Japanu i SAD. Čitav genom je sekvenciran do kraja 2000. godine.
Reference
- ^ Resources Information Network: http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?3769 Arabidopsis thaliana ]
- ^ http://www.arabidopsis.org/portals/genAnnotation/gene_structural_annotation/agicomplete.jsp