Univerzalna decimalna klasifikacija

Jedan od velikih i značajnih bibliotečko-bibliografskih klasifikacijskih sistema je UDK - Univerzalna decimalna klasifikacija. To je univerzalna shema koja nastoji obuhvatiti sva područja znanja. U našoj literaturi, o toj, u nas najrasprostranjenijoj klasifikaciji, nalazimo je najsažetije definiranu kao sveobuhvatan informacijski jezik za indeksiranje i pretraživanje, u obliku klasifikacijskog sistema sa decimalnim oznakama.

Historija i razvoj UDK

Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) je nastala na samom kraju 19. vijeka, kada je 1895. u Bruxellesu odlučeno da se za potrebe izrade svjetskog bibliografskog pregleda literature iz svih oblasti znanja prihvati decimalni sustav Melvil Dewey. Tvorcima ovoga sustava smatraju se dvojica belgijskih pravnika: Paul Otlet (1868-1944) i Henri La Fontaine (1853-1943 ).

Na prvoj međunarodnoj bibliografskoj konferenciji održanoj od 2. do 4. septembra 1895.u Bruxellesu osnovan je Međunarodni institut za bibliografiju, koji 1931.mijenja ime u Međunarodni institut za dokumentaciju-FID.

Prvo izdanje tablica UDK , sa 10.000 podjela i 22.000 pojmova izašlo je 1905. godine. Pri FID-i su formirani revizorni odbori koji prate praktičnu primjenu i eventualne potrebe za revidiranjem. Povremeno se preispituju znanstvena verificiranost i aktualnost podjela u UDK tablicama pa, ako je to potrebno izdaju se nove sheme, ukidaju pojedini brojevi i usvajaju nove oznake. Izmjene i dopune u UDK tablicama neophodne su kako bi cijeli sistem mogao u svakom trenutku da obuhvati sve novine iz domena znanosti, tehnike, umjetnosti i svega ostalog što zovemo ljudskim znanjem.Izmjene, nastale u UDK tablicama, objavljuju se u zasebnim sveskama, "Izmjene i dopune UDK " ("Extetions and Correction to the UDC").

Godine 1992. započinje se sa stvaranjem strojnog čitanja podataka, u međuvremenu nazvanog Master Reference File (MRF). BSI (British Standard Institute) odabrao je osnove za ovu bazu podataka. Tekst je već bio dostupan u digitalnoj formi, i uzimajući u obzir neophodnu modernizaciju, njegova veličina sadržavala je odgovarajućih 60 000 brojeva i simbola preporučenih od strane UDC konzorcija.

Tokom svog, gotovo jednovijekovnog postojanja, UDK se neprekidno granao i usavršavao, pa je danas jedan od najrasprostranjenijih klasifikacijskih sistema. Njegova široka primjena je, prije svega rezultat njegove univerzalnosti i upotrebe decimalnog sistema arapskih brojeva.

Struktura UDK

UDK se sastoji od glavnih i pomoćnih tablica, znakova za povezivanje oznaka, abecednog predmetnog kazala, i pravila za upotrebu klasifikacijskih tablica.

Glavne tablice

Pojmovno sadrže nauke, djelatnosti i umjetnosti. Tablice su označene brojevima od 0 do 9 (gdje se broj smatra decimalnim, a ne cijelim). Principom hijerarhije svaka se od 10 glavnih skupina dijeli na 10 podgrupa, koje se opet dijele na 10 manjih grupa, itd., sve dok se ne dođe do najužih pojmova. Radi preglednosti, stavlja se tačka iza svakog trećeg broja, a svaki decimalni broj se izgovara posebno.

Glavne grupe su:

• 0 općenito, informatika, informacijske znanosti
• 1 filozofija, psihologija
• 2 religija, teologija
• 3 društvene znanosti, statistika, politika, vlada, ekonomija, pravo, vojska
• 4 slobodna
• 5 prirodne nauke, matematika
• 6 primijenjene nauke, medicina, tehnologija
• 7 umjetnost, rekreacija, zabava, glazba, sport
• 8 jezik, lingvistika, književnost
• 9 geografija, historija, bibliografije

Pomoćne tabele

Sadrže elemente koji su zajednički mnogim različitim predmetima. Mogu biti opće ili specijalne. Opće pomoćne tablice se mogu kombinirati sa svim skupinama glavnih tablica, pa se objavljuju kao posebna cjelina, dok su specijalne pomoće tablice vezane isključivo za određene stručne skupine unutar glavnih tablica, pa se tiskaju u okviru istih (oznaka: .0 ili –0/-9).Neke od pomoćnih tablica su:

• Pomoćna tabela za jezik koristi se kako bi se dale informacije na kom jeziku je neko djelo napisano i objavljeno. Razvijene su na osnovu slijeda 820/899 književnosti, tako što je prva cifra u klasifikacijskoj oznaci za neku književnost zamijenjena znakom jednakosti.
• Pomoćna tabela za oblik pobliže određuje kako oblik tako i namjenu, obujam, vrste i sl. pojedinih publikacija.
• Unutar pomoćnih tabela za mjesto predviđene su raznovrsne mogućnosti iskazivanja mjesta i prostora.
• Opće pomoćne tablice za vrijeme u svom sadržaju nude oznake za razne vrste vremenskih kategorija, kao i mogućnost preciznog i jednostavnog označavanja konkretnog vremena.
• Pomoćne tablice za gledište upotrebljava se u slučaju kada se želi istaći određeni aspekt u okviru nekog klasifikacijskog indeksa.
• Pomoćne tablice za lica označavaju razne kategorije lica s obzirom na pol, srodstvo, konstituciju, obrazovanje.

Znakovi za povezivanje služe za stvaranje složenih UDK oznaka, kod publikacija koje obuhvaćaju nekoliko predmeta. To su :

• Nabrajanje (oznaka +)
• Od/do (oznaka/)
• Odnos (oznaka :)
• Grupisanje

Abecedni predmetni glosar pomaže pri samom klasificiranju nove građe, za provjeriti gdje spada određeni pojam (glavna ili pomoćna tablica, koja skupina…), i osobito je od velike je koristi pri pretraživanju prema sadržaju.

Master reference file (MRF)

Master Reference File (MRF) elektronski je oblik UDC programa koji se čuva u bazama podataka. Sadrži autoriziranu i konačnu verziju UDC i smatra se radnim priborom za konzorcij. Konzorcij je taj koji kreira i sadrži MRF baze podataka i tokom vremena prati promjene vršene u UDC. Svake godine baza podataka se osuvremenjuje i nova verzija MRF-a za tu godinu sadrži promjene koje su izvršili članovi konzorcija koji posjeduju licencu. Sve promjene i izmjene u sklopu UDC objavljuju se u posebnom izdanju pod naslovom «Širenja i ispravke u UDC».

Osnovna svrha zašto je MRF baza podataka originalno kreirana i pravilno modernizirana jeste održavanje UDC i dalja distribucija UDC publikacija od strane članstva koji posjeduju licencu. Svaki UDC broj u MRF-u, uključujući i glavne i pomoćne brojeve, čuvaju se u zasebnim evidencijama. Svaki dio podatka povezan s UDC brojem (značenje, ispoljavanje, izvor ili namjena) odvojen je u zasebna polja koja su ograničena. Svako polje dalje može imati nekoliko potpolja koja su neophodna. Jedan MRF zapis sadrži 30 polja grupiranih u dvije kategorije. Prvih 20 polja su opisni i daju stvarnu sadržinu UDC programa, dok preostalih 10 jesu administrativni podaci i sadrže informacije bitne za održavanje MRF-a.

SISTEM MRF BAZA

Tri su baze podataka koje sadrže MRF izvještaje:

• MRF-Ovo je glavna baza podataka i koristi se u svrhu održavanja tekućih tabela. Pored dodatka klasifikacionom broju, svaki izvještaj sadrži broj polja za administrativne svrhe (uključujući datum, komentare, izmjene, izvore izmjena, istoriju, itd. ). Ova polja se ne distribuiraju sa ostalim korisnič kim verzijama MRF.
• MRFCAN-Jednom poništem klasifikacijski broj u MRF-u prelazi automatski u ovu bazu podataka. Svaki izvještaj sadrži administrativni podatak i izvor poništenja. Ova poništenja objavljena su na UDCC web stranici.
• UMRF (korisnički MRF) i istorijska baza podataka-Distributerska verzija MRF-a nazvana UMRF koja sadrži izvještaje preuzete iz glavnog MRF-a bez administrativnih polja. Ova baza podataka službeno je nastala krajem '93.i tad je nazvana YY12. Sve se čuvaju od strane UDCC za historijske reference.

Reference

1. "Univerzalne decimalne klasifikacija-prvo srpskohrvatsko srednje izdanje", Beograd, Yubin, 1991.
2. Mr.Filaković Ljerka "Univerzalna decimalna klasifikacija-shema za stručni katalog u nacionalnim knjižnicama", Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, 1985., str. 18-120.
3. Mr. Filaković Ljerka "Abecedno predmetno kazalo", "UDK-shema za stručni katalog u nacionalnim knjižnicama", Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, 1985, str. 125-170.
4. Žuljević Emir "Savremeni bibliotečki klasifikacioni sistemi", Sarajevo, Društvo bibliotekara Bosne i Hercegovine, 1988.
5. "Izmjene i dopune u UDC i njihova primjena u BiH bibliotekarstvu", "Bibliotekarstvo" (GODIŠNJAK DRUŠTVA BIBLIOTEKARA BOSNE I HERCEGOVINE), priredila Nevenka Hajdarović, br. 43-46, 1998.-2001., str. 7-16.
6. "Izmjene i dopune UDC od 1992 do 1995", "Bibliotekarstvo" (GODIŠNJAK DRUŠTVA BIBLIOTEKARA BOSNE I HERCEGOVINE), priredila Nevenka Hajdarović, br. 43-46, 1998.-2001., str. 33-102.
7. "Univerzalna decimalna klasifikacija-prvo srpskohrvatsko srednje izdanje, grupe 0-2", Beograd, Jugoslovenski centar za tehničku i naučnu dokumentaciju, 1973.
8. Univerzalna decimalna klasifikacija, Univerzalna decimalna klasifikacija, http://hr.wikipedia.org/wiki/Univerzalna_decimalna_klasifikacija, 12. siječnja 2012.