Henrik Ibsen

Henrik Ibsen
Rođenje	Skien
Smrt	23. maj 1906(1906-05-23) (78 godina) Kristiania
Zanimanje	Pisac
Jezik	norveški
Nacionalnost	Norvežanin
Poznata djela Peer Gynt (1867.) Lutkina kuća (1879.) Sablasti (1881.) Narodni neprijatelj (1882.) Divlja patka (1884.) Hedda Gabler (1890.)
Potpis
Henrik_Ibsen%27s_signature.png

Henrik Ibsen (20. marta 1828. - 23. maja 1906.) je bio veliki norveški dramski pisac i pjesnik. Često se naziva "otac realizma" i jedan je od osnivača modernizma u pozorištu.

Rani period života

Rođen je 20. marta 1828. godine, u trgovačkoj porodici Knuda Ibsena i Marichene Altenburg, u malom lučkom gradu Skienu. Kada je Henrik imao oko sedam godina porodični posao je propao zbog čega je porodica bila prisiljena prodati većinu glavnih Altenburgovih zgrada u centru Skiena te se preseliti u malu vikendicu u Venstøpu, koja se nalazila izvan grada. Finansijska propast njegovog oca ostavila je jak utjecaj na Ibzenovog kasniji rad. Likovi iz njegovih drama često su ogledalo njegovih roditelja, a njegove teme se često bave pitanjima financijskih poteškoća kao i moralnim sukobima koji proizlaze iz mračnih tajni skrivenih od društva. Centralna tema Ibsenovih predstava je prikaz patnji žena, ponavljajući u tome svoju majku Marichenu Altenburg. Ibsenove simpatije prema ženama se mogu naći u njegovim dramama kao što su Lutkina kuća i Rosmersholm.

U petnaestoj godini života napušta školovanje i preseljava se u mali grad Grimstad gdje radi kao pomoćnik apotekara i počinje pisati drame. Sa 18 godina postaje otac vanbračnog dječaka za čiji odgoj do odrastanje mora plaćati alimentaciju iako nikada nije vidio svog sina. Poslije se seli u Christianiju, današnji Oslo.

Svoju prvu tragediju Catilina iz 1850. godine objavljuje pod pseudonimom "Brynjolf Bjarme", kada je imao samo 22 godine. Glavna Ibzenova inspiracija u ranom periodu stvaralaštva, sve do djela Peer Gynt, očigledno je bio norveški autor Henrik Wergeland i kao teme iz norveških narodnih priča koje se prikupili Peter Christen Asbjørnsen i Jørgen Moe. U doba Ibsenove mladosti, Wergeland je bio najpriznatiji i daleko najčitaniji norveški pjesnik i dramski pisac.

Život i karijera

Nekoliko godina Ibsen provodi u nacionalnom pozorištu u Bergenu gdje je bio uključen u izvođenje više od 145 pozorišnih predstava, u različitom svojstvu, bilo kao autor, režiser ili producent. U tom periodu napisao je 5 novih, širem krugu čitalaca uglavnom nepoznatih drama.

1858. odlazi u Oslo gdje obavlja ulogu direktora pozorišta u Oslu. Tu se ženi sa Suzannah Thoresen 18. juna 1858. godine a 23. decembra 1859. godine dobija sina Sigurda. Porodica živi u vrlo lošim finansijskim okolnostima a Ibsen je vrlo razočaran takvim načinom života u Norveškoj. Stoga, 1864. godine napušta Oslo i odlazi u Sorrento u Italiju. U narednih 27 godina se neće vratiti u svoju rodnu zemlju.

Djela

• Catilina (Catilina, 1850.)
• Norma ili političareva ljubav (Norma eller en Politikers Kjaerlighed, 1851.)
• Gospođa Inger iz Oestraata (Fru Inger til Østeraad, 1854.)
• Olaf Liljekrans (Olaf Liljekrans, 1856.)
• Ratnici na Helgolandu (Hærmændene paa Helgeland, 1858.)
• Komedija ljubavi (Kjærlighedens Komedie, 1862.)
• Pretendenti na prijestolje (Kongs-Emnerne, 1864.)
• Brand (Brand, 1866.)
• Peer Gynt (Peer Gynt, 1867.)
• Savez mladih (De unges Forbund, 1869.)
• Cezar i Galilejci (Kejser og Galilæer, 1873.)
• Stupovi društva (Samfundets Støtter, 1877.)
• Nora ili Lutkina kuća (Et Dukkehjem, 1879.)
• Sablasti (Gengangere, 1881.)
• Narodni neprijatelj (En Folkefiende, 1882.)
• Divlja patka (Vildanden, 1884.)
• Romersholm (Rosmersholm, 1886.)
• Žena s mora (Fruen fra Havet, 1888.)
• Hedda Gabler (1890.)
• Graditelj Solness (Bygmester Solness, 1892.)
• Mala Eyolf (Lille Eyolf, 1894.)
• Jon Gabriel Borkman (1896.)
• Kad se mi mrtvi probudimo (Naar vi døde vågner, 1899.)