Razlika između verzija stranice "Kladistika"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
(review)-Dopuna
Red 1: Red 1:
{{Kategorizacija}}

'''Kladistika''' ([[grčki jezik|grč.]] κλαδος - ''klados'' = grana) je [[biologija|biološka]] disciplina koja određivanje veze I odnose između pojedinih [[taksonomija|taksonomskih]] kategorija organizama na bazi izvedenih sličnosti. Ona je danas najprominentnija od nekoliko pristupa [[filogeneza|filogenetske]] [[biosistematika| biosistematike]] jer uvažava evolucijske odnose živih bića.
'''Kladistika''' ([[grčki jezik|grč.]] κλαδος - ''klados'' = grana) je [[biologija|biološka]] disciplina koja određivanje veze I odnose između pojedinih [[taksonomija|taksonomskih]] kategorija organizama na bazi izvedenih sličnosti. Ona je danas najprominentnija od nekoliko pristupa [[filogeneza|filogenetske]] [[biosistematika| biosistematike]] jer uvažava evolucijske odnose živih bića.


Kladistička analiza je osnova za veliki broj pristupa biološkoj klasifikacijii, koji pokušavaju da što vjerodostojnije grupiraju posmatrane kategorije živih bića grupišu na osnovu njihove evolucijske srodnosti. Nasuprot kladistici, [[fenetika]] to čini na osnovu njihove sveukupne sličnosti, a neki klasičniji pristupi se zasnivaju na pojedinim ključnim obilježjima . Osnivačem kladistike se smatra [[Vili Henig]] ([[1913]].-1[[976]].).
Kladistička analiza je osnova za veliki broj pristupa biološkoj klasifikacijii, koji pokušavaju da što vjerodostojnije grupiraju posmatrane kategorije živih bića grupišu na osnovu njihove evolucijske srodnosti. Nasuprot kladistici, [[fenetika]] to čini na osnovu njihove sveukupne sličnosti, a neki klasičniji pristupi se zasnivaju na pojedinim ključnim obilježjima . Osnivačem kladistike se smatra [[Vili Henig]] ([[1913]].-1[[976]].).<ref>Hennig W. (1966): Phylogenetic systematics (tr. D. Dwight Davis and Rainer Zangerl), Urbana, IL: Univ. of Illinois Press (reprinted 1979 and 1999), ISBN 0-252-06814-9.</ref>

[[Datoteka:Kladogram Nymphaeales.PNG|thumb|right|250px|Primjer [[kladogram]]a]]
[[Datoteka:Kladogram Nymphaeales.PNG|thumb|right|250px|Primjer [[kladogram]]a]]


Za prikazivanje i raznorodnih veza I odnose među posmatranim kategorijama, kreiraju se drvodimenzionalni dijagrami (zvani [[kladogram]]i), a na temelju širokog spektra informacija, od [[genetika|genetičkih]] do [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskih]]. Na kladogramu, su predstavljeni na krajevima grana (nalik na lišće), a svaki čvor između njih bi trebalo da bude dihotomni čvor (iz njega izlaze dvije grane). Dva [[takson]]a na granama iz istog čvora nazivaju se '''[[sestrinska vrsta|sestrinskim taksonima]]''', ili '''''sestrinskim grupama'''''. Svako poddrvo, bez obzira da li sadrži jednu ili na stotine taksona grupa, naziva se '''[[kladus]]'''. Informativan kladogram sadrži sve grupe koje imaju zajedničkog pretka unutar jednog kladusa. Svaki kladus je definiran setom obilježja koja posjeduju njegovi članovi, a ne pojavljuju se izvan njega u grupama koje su izvedene iz iste presačke kategorije. Ove identifikacijske [[osobina|osobenosti]] kladusa nazivaju se '''sinapomorfije''', ili '''sinapomorfna obilježja''' (od grčkih prefiksa: συν - ''syn'' = zajedničko + απο - '''apo''' = na, od + μορφη - '''morphon''' = oblik, što označava zajedničku i izvedenu osobinu). Na primjer, tvrda prednja krila su sinapomorfna osobina [[insekt|insekata]] reda ''Coleoptera'' ([[tvrdokrilci|tvrdokrilaca]]).
Za prikazivanje i raznorodnih veza I odnose među posmatranim kategorijama, kreiraju se drvodimenzionalni dijagrami (zvani [[kladogram]]i), a na temelju širokog spektra informacija, od [[genetika|genetičkih]] do [[morfologija|morfološko]]-[[anatomija|anatomskih]]. Na kladogramu, su predstavljeni na krajevima grana (nalik na lišće), a svaki čvor između njih bi trebalo da bude dihotomni čvor (iz njega izlaze dvije grane). Dva [[takson]]a na granama iz istog čvora nazivaju se '''[[sestrinska vrsta|sestrinskim taksonima]]''', ili '''''sestrinskim grupama'''''. Svako poddrvo, bez obzira da li sadrži jednu ili na stotine taksona grupa, naziva se '''[[kladus]]'''. Informativan kladogram sadrži sve grupe koje imaju zajedničkog pretka unutar jednog kladusa. Svaki kladus je definiran setom obilježja koja posjeduju njegovi članovi, a ne pojavljuju se izvan njega u grupama koje su izvedene iz iste presačke kategorije. Ove identifikacijske [[osobina|osobenosti]] kladusa nazivaju se '''sinapomorfije''', ili '''sinapomorfna obilježja''' (od grčkih prefiksa: συν - ''syn'' = zajedničko + απο - '''apo''' = na, od + μορφη - '''morphon''' = oblik, što označava zajedničku i izvedenu osobinu). Na primjer, tvrda prednja krila su sinapomorfna osobina [[insekt|insekata]] reda ''Coleoptera'' ([[tvrdokrilci|tvrdokrilaca]]).<ref>Adrain J. M., Edgecombe, G. D., Lieberman B. S. (2002): Fossils, phylogeny, and form: An analytical approach. Kluwer Academic, New York: ISBN 978-0-306-46721-9.</ref><ref>Benton M. J. (2000): Stems, nodes, crown clades, and rank-free lists: is Linnaeus dead? (PDF), Biological Reviews 75 (4): 633–648, doi:10.1111/j.1469-185X.2000.tb00055.x, PMID 11117201.</ref>
<ref>Benton M. J. (2004): Vertebrate Palaeontology (3rd ed.).: Blackwell Science, Oxford, ISBN 978-0-632-05637-8.</ref><ref>Farris J. S. (1983), "The logical basis of phylogenetic analysis", in Platnick, Norman I.; Funk, Vicki A., Advances in Cladistics, 2: 27–36, Columbia University Press, New York.</ref><ref>Fraix-Burnet D. et al. (2006): Astrocladistics: A phylogenetic analysis of galaxy evolution II. Formation and Diversification of Galaxies. Journal of Classification 23 (1): 57–78, arXiv:astro-ph/0602580, Bibcode:2006JClas..23...57F, doi:10.1007/s00357-006-0004-4.</ref>
==Reference==
==Reference==
{{reference}}
{{reference}}
==Također pogledajte==
==Također pogledajte==
*[[Taksonomija]]
*[[Biosistematika]]
*[[Bioinformatika]]
[[Kategorija:Biološka terminologija]]
[[Kategorija:Filogenetika]]
[[Kategorija:Zoologija]]
[[Kategorija:Filozofija biologije]]

Verzija na dan 28 maj 2015 u 15:39

Kladistika (grč. κλαδος - klados = grana) je biološka disciplina koja određivanje veze I odnose između pojedinih taksonomskih kategorija organizama na bazi izvedenih sličnosti. Ona je danas najprominentnija od nekoliko pristupa filogenetske biosistematike jer uvažava evolucijske odnose živih bića.

Kladistička analiza je osnova za veliki broj pristupa biološkoj klasifikacijii, koji pokušavaju da što vjerodostojnije grupiraju posmatrane kategorije živih bića grupišu na osnovu njihove evolucijske srodnosti. Nasuprot kladistici, fenetika to čini na osnovu njihove sveukupne sličnosti, a neki klasičniji pristupi se zasnivaju na pojedinim ključnim obilježjima . Osnivačem kladistike se smatra Vili Henig (1913.-1976.).[1]

Primjer kladograma

Za prikazivanje i raznorodnih veza I odnose među posmatranim kategorijama, kreiraju se drvodimenzionalni dijagrami (zvani kladogrami), a na temelju širokog spektra informacija, od genetičkih do morfološko-anatomskih. Na kladogramu, su predstavljeni na krajevima grana (nalik na lišće), a svaki čvor između njih bi trebalo da bude dihotomni čvor (iz njega izlaze dvije grane). Dva taksona na granama iz istog čvora nazivaju se sestrinskim taksonima, ili sestrinskim grupama. Svako poddrvo, bez obzira da li sadrži jednu ili na stotine taksona grupa, naziva se kladus. Informativan kladogram sadrži sve grupe koje imaju zajedničkog pretka unutar jednog kladusa. Svaki kladus je definiran setom obilježja koja posjeduju njegovi članovi, a ne pojavljuju se izvan njega u grupama koje su izvedene iz iste presačke kategorije. Ove identifikacijske osobenosti kladusa nazivaju se sinapomorfije, ili sinapomorfna obilježja (od grčkih prefiksa: συν - syn = zajedničko + απο - apo = na, od + μορφη - morphon = oblik, što označava zajedničku i izvedenu osobinu). Na primjer, tvrda prednja krila su sinapomorfna osobina insekata reda Coleoptera (tvrdokrilaca).[2][3] [4][5][6]

Reference

  1. ^ Hennig W. (1966): Phylogenetic systematics (tr. D. Dwight Davis and Rainer Zangerl), Urbana, IL: Univ. of Illinois Press (reprinted 1979 and 1999), ISBN 0-252-06814-9.
  2. ^ Adrain J. M., Edgecombe, G. D., Lieberman B. S. (2002): Fossils, phylogeny, and form: An analytical approach. Kluwer Academic, New York: ISBN 978-0-306-46721-9.
  3. ^ Benton M. J. (2000): Stems, nodes, crown clades, and rank-free lists: is Linnaeus dead? (PDF), Biological Reviews 75 (4): 633–648, doi:10.1111/j.1469-185X.2000.tb00055.x, PMID 11117201.
  4. ^ Benton M. J. (2004): Vertebrate Palaeontology (3rd ed.).: Blackwell Science, Oxford, ISBN 978-0-632-05637-8.
  5. ^ Farris J. S. (1983), "The logical basis of phylogenetic analysis", in Platnick, Norman I.; Funk, Vicki A., Advances in Cladistics, 2: 27–36, Columbia University Press, New York.
  6. ^ Fraix-Burnet D. et al. (2006): Astrocladistics: A phylogenetic analysis of galaxy evolution II. Formation and Diversification of Galaxies. Journal of Classification 23 (1): 57–78, arXiv:astro-ph/0602580, Bibcode:2006JClas..23...57F, doi:10.1007/s00357-006-0004-4.

Također pogledajte