Razlika između verzija stranice "Sicilijski Emirat"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 64: Red 64:


Zijadat se složio da osvoji Siciliji, uz obećanje da će je predati Eufemiusu u zamjenu za godišnji danak a ovaj zadatak je povjerio 70godišnjaku [[Asad ibn al-Furat|Asadu ibn al-Furatu]]. Muslimanske snage brojale su 10.000 vojnika - pješadije, 700 konjanika i 100 brodova, uz to pojačana Eufemiusovim brodovima nakon što su stigli u Mazaro del Vallo. Prva bitka protiv lojalnih bizantijskih trupa desila se 15. jula 827. godine, u blizini Mazara, što je rezultiralo Aglabidskom pobjedom.
Zijadat se složio da osvoji Siciliji, uz obećanje da će je predati Eufemiusu u zamjenu za godišnji danak a ovaj zadatak je povjerio 70godišnjaku [[Asad ibn al-Furat|Asadu ibn al-Furatu]]. Muslimanske snage brojale su 10.000 vojnika - pješadije, 700 konjanika i 100 brodova, uz to pojačana Eufemiusovim brodovima nakon što su stigli u Mazaro del Vallo. Prva bitka protiv lojalnih bizantijskih trupa desila se 15. jula 827. godine, u blizini Mazara, što je rezultiralo Aglabidskom pobjedom.

Asad je kasnije osvojio južnuo obalu ostrva i započeo opsadu Sirakuze. Nakon godinu dana opsade, njegove trupe su skoro porazile veliku vojsku upućenu iz Palerma, također podržanu mletačkom flotom predvođenom Giustinianom Participaziom. Ali kada se pojavila kuga koja je desetkovala muslimansku vojsku, od koje je stradao i sam Asad, muslimanska vojska se povukla u dvorac Mineo. Kasnije su se vratili u ofanzivu, ali nisu uspjeli da osvoje Castrogiovanni te su se povukli nazad u Mazaru.


== Reference ==
== Reference ==

Verzija na dan 2 juni 2015 u 20:58

Emirat Sicilija
831. - 1072.
Države prije:
Tema Sicilija
Države poslije:
Okrug Sicilija
Zastava
Položaj na karti
Položaj na karti
Glavni grad Palermo
Službeni jezik Bizantijski grčkilatinski
Sicilijanski arapski
Latinski
Zakonodavstvo  

Emirat Sicilija je bila islamska država (Emirat) koja je u periodu između 831. i 1072. godine [1] obuhvatala današnje italijansko ostrvo Siciliju. Glavni grad je bio Palermo.

Muslimani, koji su po prvi put izvršili invaziju ovog područja 652. godine, su preuzeli kontrolu nad cjelokupnim ostrvom od Bizantijaca tokom dužeg niza sukoba vođenih u periodu između 827. i 902. godine. Arapsko-bizantijska kultura je proizvela multikonfesionalnu i višejezičnu državu. Emirat su pokorili Normanski plaćenici pod vodstvom Rogerija I od Sicilije koji je osnovao Okrug Sicilija 1071. godine.

Nakon pada Emirata, sicilijanski muslimani su ostali građani multietničkog okruga i kasnije Kraljevine Sicilije do perioda 1240-tih, kada su ili pokršteni ili protjerani. Čak i do kasnog 12. vijeka, a vjerojatno do 1220tih, muslimani koji su govorili arapskim jezikom su činili većinu stanovništva ostrva.[2][3][4][5] Njihov utjecaj se i dalje osjeti u nekim elementima sicilijanskog jezika.

Prva invazija Arapa na Siciliju

535. godine, car Justinijan I je vratio Siciliju pod vlast Rimskog carstva. Kako je moć Bizantije oslabila na Zapadu, Sicilija je napadnuta od strane arapskih snaga za vrijeme 3. pravednog halife Osmana 652. godine. Međutim, ova prva invazije ostrva je bila kratkog vijeka i Arapi su se ubrzo nakon toga povukli. Do kraja 7. vijeka, za vrijeme Omejidskog osvajanja Sjeverne Afrike, zauzet je lučki grad Kartaga što je omogućilo Arapima izgradnju brodogradilišta i stalnu bazu iz koje su pokretali održivije napade.[6] Prva prava osvajačka ekspedicija pokrenuta je 740tih kada je uspješno zauzeta Sirakuza, grad na istočnoj obali ostrva. Spremni da osvoje cijelo ostrvo, Arapi su bili prisiljeni vratiti se u Tunis kako bi ugušili pobunu Berbera.

Pobuna Eufemiusa i postepeno muslimansko osvajanja ostrva

826. Eufemius, komandant bizantijske flote Sicilije, je prisilio časnu sestru da se uda za njega. Car Mihael II je naredio da general Konstantin okonča ovaj brak i odsječe Eufemiusov nos. Eufemius se pobunio, ubio Konstantina i zatim zauzeo Sirakuzu. U zamjenu za svoju sigurnost, vladavinu nad Sicilijom ponudio je Zijadatu I od Ifrikije, emiru Tunisa iz aglabidske dinastije.[1]

Zijadat se složio da osvoji Siciliji, uz obećanje da će je predati Eufemiusu u zamjenu za godišnji danak a ovaj zadatak je povjerio 70godišnjaku Asadu ibn al-Furatu. Muslimanske snage brojale su 10.000 vojnika - pješadije, 700 konjanika i 100 brodova, uz to pojačana Eufemiusovim brodovima nakon što su stigli u Mazaro del Vallo. Prva bitka protiv lojalnih bizantijskih trupa desila se 15. jula 827. godine, u blizini Mazara, što je rezultiralo Aglabidskom pobjedom.

Asad je kasnije osvojio južnuo obalu ostrva i započeo opsadu Sirakuze. Nakon godinu dana opsade, njegove trupe su skoro porazile veliku vojsku upućenu iz Palerma, također podržanu mletačkom flotom predvođenom Giustinianom Participaziom. Ali kada se pojavila kuga koja je desetkovala muslimansku vojsku, od koje je stradao i sam Asad, muslimanska vojska se povukla u dvorac Mineo. Kasnije su se vratili u ofanzivu, ali nisu uspjeli da osvoje Castrogiovanni te su se povukli nazad u Mazaru.

Reference

  1. ^ a b Kratka historija Sicilije (PDF) Archaeology.Stanford.edu. 24 November 2008. Pristupljeno 2.6.2015.
  2. ^ Alex Metcalfe (2009). The Muslims of Medieval Italy (illustrated ed.). Edinburgh University Press. str. 142. ISBN 9780748620081.
  3. ^ Roberto Tottoli (19 Sep 2014). Routledge Handbook of Islam in the West. Routledge. str. 56. ISBN 9781317744023.
  4. ^ Graham A. Loud; Alex Metcalfe (1 Jan 2002). The Society of Norman Italy (illustrated ed.). BRILL. p. 289. ISBN 9789004125414.
  5. ^ Jeremy Johns (7 Oct 2002). Arabic Administration in Norman Sicily: The Royal Diwan. Cambridge University Press. p. 284. ISBN 9781139440196.
  6. ^ Mack Smith, Denis (1968). A History of Sicily: Medieval Sicily 800—1713,. Chatto & Windus, London. ISBN 0-7011-1347-2.