Razlika između verzija stranice "Genom"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
Red 93: Red 93:
*[[Hromosomska garnitura]]
*[[Hromosomska garnitura]]
*[[Citogenetika]]
*[[Citogenetika]]
[[Kategorija:Genetičko mapiranje]]
[[Kategorija:Genomika]]


== Reference ==
== Reference ==

Verzija na dan 3 juni 2015 u 13:32

Diploidna hromosomska garnitura (jedarni dio genoma) čovjeka (2n=46). Na slici su hromosomi muškarca. (Mitohondrijska DNK i mitohondrijski hromosom nisu prikazani.)

U modernoj molekularnoj biologiji i genetici genom je genetički materijal organizma. Kodiran je ili u DNK ili, kod RNK virusa, u RNK. Uključuje i gene i nekodirajuću DNK, nekodirajuće sekvence DNK/RNK. Termin genom je formulirao Hans Winkler, profesor botanike na University of Hamburg, Njemačka, 1920. godine.[1]Oxford English Dictionary sugerira da je ovo ime nastalo spajanjem riječi gen i hromosom.[2] Uz ovu, nekoliko srodnih riječi u biologiji (sa sufiksom –om) čine sistematiziranu cjelinu, kao što su: biom, rizom i savremeniji konektom.[3][4][5]

Neki organizmi imaju više kopija hromosoma: diploidni, triploidni, tetraploidni i tako dalje. U klasičnoj genetici takvo stanje je obično kod organizama sa spolnim razmnožavanjem (eukariota, kod kojih gameti imaju upola manji broj hromosoma nego somatske ćelije , a genom je kompletan set hromosoma diploidne ćelije.

Odvajanje genetičkog materijala u gamete se postiže odvajanjem rekombiniranih (crossing overom) homologa tokom mejoze.[6] U haploidnih organizama, uključujući i ćelije bakterija, arhea, a i organele (mitohondrije i hloroplaste) ili viruse, koji na sličan način sadrže gene u jednom ili nizu kružnih ili linearnih lanaca DNK (ili RNK za RNK nekih virusa). Isto tako termin genom može se primijeniti i konkretno, znači – ono što je pohranjeno u kompletnom jedru (nukleusni genom), ali također i za ono što je pohranjeno u organelama koje sadrže vlastitu DNK, kao mitohondrijski genom ili hloroplastni genom. Pored toga, genom se može sastojati i od ne-hromosomskih genetičkih elemenata, kao što su virusi, plazmidi i transpozoni.

Kad se kaže da je genom kod biseksualnih vrsta sekvenciran, to se obično odnosi na utvrđivanje sekvence jednog seta autosoma, a i sve spolne hromosome koji zajedno predstavljaju oba moguća spola. Odnosi se i na jednospolne vrste, kada se opisuje kao genom sekvenca. Kolokvijalni izraz genetička kozmetika se ponekad koristi da označi genom određenog pojedinca ili organizma.

Nauka koja proučava globalna svojstva genoma srodnih organizama naziva se genomika, koja se razlikuje od genetike , koja uglavnom proučava svojstva pojedinačnih gen a ili skupine gena. Obje procjenjuju bazne parove, a broj gena varira od jedne do druge vrste, a postoji samo gruba korelacija između ta dva poznat a kao paradoks C-vrijednosti. Trenutno, najveći poznati broj gena je oko 60.000 (protozoa, koje uzrokuju trihomonijazu) , što je tri puta više nego u ljudskom genomu.

Veličina genoma

Analogiju veličine ljudskog genoma (pohranjene DNK instruktivno je pogledati u komparaciji sa proporcijama hipotetske knjige:

  • Knjiga (genom) će sadržavati 23 poglavlja (hromosoma);
  • Svako poglavlje sadrži 48-250 miliona slova (A, C, G, T), bez razmaka;
  • Knjiga, dakle, ukupno sadrži više od 3,2 milijarde slova;
  • Knjiga se uklapa u ćelijski nukleus veličine sićušne čestice;
  • Barem jedan primjerak knjige (svih 23 poglavlja) sadržan je u većini ćelija našeg tijela. Jedini izuzetak kod ljudi su zreli eritrociti kod kojih se tokom razvoja jedro razgrađuje pa zato i nemaju genom.
  • Veličina genoma odabranih organizama
Organizam Naučno ime Haploidni hromosomski broj Veličina genoma
(kb)
Broj gena Kodirajući dio
(%)
Mikoplazma Mycoplasma genitalium 1 580 483 88
Bakterija Escherichia coli 1 4.639 4.377 88
Kvasac Saccharomyces cerevisiae 16 12.069 6.241 70
Obla glista (Nematoda) Caenorhabditis elegans 6 97.100 19.820 27
Vinska mušica Drosophila melanogaster 4 180.000 13.601 20
Talijin urokljivac Arabidopsis thaliana (Brassicaceae) 5 117.000 25.498 29
Miš Mus musculus 20 3,059.000 ~30,000 < 3 %
Čovjek Homo sapiens 23 3,286.000 ~30.000 < 3 %

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Winkler H. L. (1920): Verbreitung und Ursache der Parthenogenesis im Pflanzen- und Tierreiche. Fischer Verlag, Jena
  2. ^ "definition of Genome in Oxford dictionary". Pristupljeno 25 March 2014. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ Yadav S. P. (2007): The wholeness in suffix -omics, -omes, and the word om". Journal of biomolecular techniques : JBT 18 (5): 277. PMC 2392988.PMID 18166670.
  4. ^ Lederberg J., McCray A. T. (2001): "'Ome Sweet 'Omics -- A Genealogical Treasury of Words" (PDF). The Scientist,15, 7 http://lhncbc.nlm.nih.gov/lhc/docs/published/2001/pub2001047.pdf
  5. ^ Griffiths J. F., Gelbart W. M., Lewontin R. C., Wessler S. R., Suzuki D. T., Miller J. H. (2005): Introduction to Genetic Analysis. W.H. Freeman and Co., New York, ISBN 0-7167-4939-4.
  6. ^ Griffiths J. F., Gelbart W. M., Lewontin R. C., Wessler S. R., Suzuki D. T., Miller J. H. (2005): Introduction to u Genetic Analisis. W. H. Freeman and Co., New York, ISBN 0-7167-4939-4 .