Razlika između verzija stranice "Dijalekt"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
m šablonizacija |
No edit summary |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Dijalekt''' se definiše kao nestandardni narodni [[govor]]. Obično ga govore ljudi određenog područja u okviru jedne [[jezik|jezičke]] [[teritorija|teritorije]] (na svim nivoima).<ref name="coljle">[[Milorad Radovanović]], Sociolingvistika. Sarajevo, 1997.</ref> |
'''Dijalekt''' se definiše kao nestandardni narodni [[govor]]. Obično ga govore ljudi određenog područja u okviru jedne [[jezik|jezičke]] [[teritorija|teritorije]] (na svim nivoima).<ref name="coljle">[[Milorad Radovanović]], Sociolingvistika. Sarajevo, 1997.</ref> |
||
Dijalekt se razlikuje od [[standardni jezik|standardnog govora]], a može ispoljavati i u usmenom i u pismenom obliku. Koliko će dijalekti biti slični zavisi prvenstveno od broja kontakata koje dvije dvije jezičke zajednice ostvaruju kroz historiju, tako da se dijalekti stapaju ili dalje udaljavaju. Dijalektske razlike mogu nastati ili se uvećati zahvaljujući fizičkim, državnim, ekonomskim, kulturnim, vjerskim, političkim, ideološkim, etničkim, nacionalnim i drugim razgraničenjima. Na njihovo smanjivanje, ili čak uklanjanje, djeluju nejezičke pojave i procesi poput razvijenosti saobraćaja, migracije, organizovanost školskog sistema, njegovanje standardnog jezika i sl.<ref name="coljle"/> Dijalket je vezan za grupu govornika koja može da bude |
Dijalekt se razlikuje od [[standardni jezik|standardnog govora]], a može ispoljavati i u usmenom i u pismenom obliku. Koliko će dijalekti biti slični zavisi prvenstveno od broja kontakata koje dvije dvije jezičke zajednice ostvaruju kroz historiju, tako da se dijalekti stapaju ili dalje udaljavaju. Dijalektske razlike mogu nastati ili se uvećati zahvaljujući fizičkim, državnim, ekonomskim, kulturnim, vjerskim, političkim, ideološkim, etničkim, nacionalnim i drugim razgraničenjima. Na njihovo smanjivanje, ili čak uklanjanje, djeluju nejezičke pojave i procesi poput razvijenosti saobraćaja, migracije, organizovanost školskog sistema, njegovanje standardnog jezika i sl.<ref name="coljle"/> Dijalket je vezan za grupu govornika koja može da bude definirana na tri glavna načina: historijski (u vremenu), geografski (u fizičkom prostoru) i društveno (u socijalnom prostoru)<ref name = "jawmqc">[[Ranko Bugarski]], Jezik u društvu. Beograd, 1996.</ref>. Dijalekti se mogu svrstati u ruralne i urbane, zavisno od teritorije na kojoj ih govore. Osim toga moguće ih je grupisati kao "periferne" oni koji čuvaju stare oblike riječi, i "progresivne" oni koji teže stvaranju jezičnih inovacija. Periferni se obično govore na granicama zemlje, tako da upravo oni lakše stupaju u međujezički kontakt i uticaj jednog jezika na drugi. |
||
== Reference == |
== Reference == |
||
Verzija na dan 15 juni 2015 u 13:54
Dijalekt se definiše kao nestandardni narodni govor. Obično ga govore ljudi određenog područja u okviru jedne jezičke teritorije (na svim nivoima).[1]
Dijalekt se razlikuje od standardnog govora, a može ispoljavati i u usmenom i u pismenom obliku. Koliko će dijalekti biti slični zavisi prvenstveno od broja kontakata koje dvije dvije jezičke zajednice ostvaruju kroz historiju, tako da se dijalekti stapaju ili dalje udaljavaju. Dijalektske razlike mogu nastati ili se uvećati zahvaljujući fizičkim, državnim, ekonomskim, kulturnim, vjerskim, političkim, ideološkim, etničkim, nacionalnim i drugim razgraničenjima. Na njihovo smanjivanje, ili čak uklanjanje, djeluju nejezičke pojave i procesi poput razvijenosti saobraćaja, migracije, organizovanost školskog sistema, njegovanje standardnog jezika i sl.[1] Dijalket je vezan za grupu govornika koja može da bude definirana na tri glavna načina: historijski (u vremenu), geografski (u fizičkom prostoru) i društveno (u socijalnom prostoru)[2]. Dijalekti se mogu svrstati u ruralne i urbane, zavisno od teritorije na kojoj ih govore. Osim toga moguće ih je grupisati kao "periferne" oni koji čuvaju stare oblike riječi, i "progresivne" oni koji teže stvaranju jezičnih inovacija. Periferni se obično govore na granicama zemlje, tako da upravo oni lakše stupaju u međujezički kontakt i uticaj jednog jezika na drugi.
Reference
- ^ a b Milorad Radovanović, Sociolingvistika. Sarajevo, 1997.
- ^ Ranko Bugarski, Jezik u društvu. Beograd, 1996.