Razlika između verzija stranice "Baščaršija"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m šablonizacija using AWB
m brisanje praznih mjesta kod šablona na dnu using AWB
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Sebilj fountain, Sarajevo.jpg|mini|250p|Čuveni Sarajevski sebilj]]
[[Datoteka:Sebilj fountain, Sarajevo.jpg|mini|250p|Čuveni Sarajevski sebilj]]
'''Baščaršija''' je stara [[Sarajevo|sarajevska]] [[Čaršija|čaršija]] i [[Historija|historijski]] i [[Kultura|kulturni]] centar grada. Baščaršija je izgrađena u [[15. vijek|15. vijeku]] kad je [[Isa-beg Ishaković]] osnovao cijeli grad. Riječ Baščaršija potiče od riječi "baš", koja znači "glavna" na [[Turski jezik|turskom]], tako da Baščaršija znači "glavna čaršija". Zbog velikog požara u [[19. vijek|19. vijeku]], današnja Baščaršija je dvostruko manja nego što je nekad bila.
'''Baščaršija''' je stara [[Sarajevo|sarajevska]] [[čaršija]] i [[Historija|historijski]] i [[Kultura|kulturni]] centar grada. Baščaršija je izgrađena u [[15. vijek]]u kad je [[Isa-beg Ishaković]] osnovao cijeli grad. Riječ Baščaršija potiče od riječi "baš", koja znači "glavna" na [[Turski jezik|turskom]], tako da Baščaršija znači "glavna čaršija". Zbog velikog požara u [[19. vijek]]u, današnja Baščaršija je dvostruko manja nego što je nekad bila.


Baščaršija se nalazi na sjevernoj obali rijeke [[Miljacka|Miljacke]], u općini [[Općina Stari Grad Sarajevo|Stari Grad]] Sarajevo. Na Baščaršiji se nalazi nekoliko važnih historijskih objekata, poput [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove džamije]] i [[Sarajevska sahat-kula|sahat-kule]]. Danas je Baščaršija glavna [[Turizam|turistička]] atrakcija grada Sarajeva.
Baščaršija se nalazi na sjevernoj obali rijeke [[Miljacka|Miljacke]], u općini [[Općina Stari Grad Sarajevo|Stari Grad]] Sarajevo. Na Baščaršiji se nalazi nekoliko važnih historijskih objekata, poput [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove džamije]] i [[Sarajevska sahat-kula|sahat-kule]]. Danas je Baščaršija glavna [[Turizam|turistička]] atrakcija grada Sarajeva.
Red 7: Red 7:
[[Datoteka:Bascarsija.jpg|mini|300p|Motiv sa Baščaršije]]
[[Datoteka:Bascarsija.jpg|mini|300p|Motiv sa Baščaršije]]
[[Datoteka:Bascarsijska dzamija Sarajevo 2.jpg|mini|desno|250px|Baščaršijska džamija]]
[[Datoteka:Bascarsijska dzamija Sarajevo 2.jpg|mini|desno|250px|Baščaršijska džamija]]
Prije dolaska [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] najveće naselje na [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]] je bio seoski trg [[Tornik]], koje se nalazilo na raskršću puteva gdje je danas [[Alipašina džamija]]. Baščaršija je nastala godine [[1462|1462.]] kada je [[Isa-beg Ishaković]] izgradio [[Han|han]], a pored njega brojne dućane. U to doba, većina stanovnika Sarajeva je živjela u okolini [[Careva džamija|Careve džamije]]. Zato je Isa-beg Ishaković izgradio most preko Miljacke da bi povezao glavno sarajevsko naselje i novi privredni centar grada, Baščaršiju.
Prije dolaska [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlija]] najveće naselje na [[Sarajevsko polje|Sarajevskom polju]] je bio seoski trg [[Tornik]], koje se nalazilo na raskršću puteva gdje je danas [[Alipašina džamija]]. Baščaršija je nastala godine [[1462|1462.]] kada je [[Isa-beg Ishaković]] izgradio [[han]], a pored njega brojne dućane. U to doba, većina stanovnika Sarajeva je živjela u okolini [[Careva džamija|Careve džamije]]. Zato je Isa-beg Ishaković izgradio most preko Miljacke da bi povezao glavno sarajevsko naselje i novi privredni centar grada, Baščaršiju.


Oko glavnog ulaza formirala se čaršija ''Bazerdžana''. Prema zapadu nastaje čaršija ''Kazaza'', a sa sjeverne čaršija ''Sedlara'' i ''Sarača'' (današnja ulica [[Sarači]]). Možda najznačajnije zgrade koje su izgrađene u ovom periodu su [[Džamije|džamije]]. Čuvenu [[Baščaršijska džamija|Baščaršijsku džamiju]] je izgradio [[Havedža Durak]] [[1528|1528.]] godine. [[Gazi Husrev-beg]] je podigao [[Gazi Husrev-begova džamija|svoju džamiju]] [[1530|1530.]] godine.
Oko glavnog ulaza formirala se čaršija ''Bazerdžana''. Prema zapadu nastaje čaršija ''Kazaza'', a sa sjeverne čaršija ''Sedlara'' i ''Sarača'' (današnja ulica [[Sarači]]). Možda najznačajnije zgrade koje su izgrađene u ovom periodu su [[džamije]]. Čuvenu [[Baščaršijska džamija|Baščaršijsku džamiju]] je izgradio [[Havedža Durak]] [[1528|1528.]] godine. [[Gazi Husrev-beg]] je podigao [[Gazi Husrev-begova džamija|svoju džamiju]] [[1530|1530.]] godine.


Gazi Husrev-beg u Baščaršiji podiže [[Gazi Husrev-begova medresa|medresu]], [[Gazi Husrev-begova biblioteka|biblioteku]], [[hanikah]], [[Gazi Husrev-begov hamam]], [[Gazi Husrev-begov bezistan]], [[Morića han]] i [[Sarajevska sahat-kula|Sahat kulu]], te niz drugih objekata. [[Gazi Husrev-beg]] je ukopan u [[harem]]u njegove džamije, pored koga je i [[turbe (mauzolej)|turbe]] njegovog oslobođenog roba i prvog [[mutevelija|mutevelije]] njegovog [[vakuf]]a [[Murat-beg Tardić|Murat-bega Tardića]].
Gazi Husrev-beg u Baščaršiji podiže [[Gazi Husrev-begova medresa|medresu]], [[Gazi Husrev-begova biblioteka|biblioteku]], [[hanikah]], [[Gazi Husrev-begov hamam]], [[Gazi Husrev-begov bezistan]], [[Morića han]] i [[Sarajevska sahat-kula|Sahat kulu]], te niz drugih objekata. [[Gazi Husrev-beg]] je ukopan u [[harem]]u njegove džamije, pored koga je i [[turbe (mauzolej)|turbe]] njegovog oslobođenog roba i prvog [[mutevelija|mutevelije]] njegovog [[vakuf]]a [[Murat-beg Tardić|Murat-bega Tardića]].
Red 15: Red 15:
Baščaršija je svoj najveći uspon dostigla u drugoj polovini [[16. vijek]]a. Postojalo je 80 raznih vrsta zanata, organizovanih u jake cehovske organizacije. Čaršija je bila podijeljena po ovim zanatima tako da bi u svakoj ulici bili dućani za jedan ili više srodnih zanata (npr. ulice Kovači, Čurčiluk, Kazandžiluk, Sarači...).
Baščaršija je svoj najveći uspon dostigla u drugoj polovini [[16. vijek]]a. Postojalo je 80 raznih vrsta zanata, organizovanih u jake cehovske organizacije. Čaršija je bila podijeljena po ovim zanatima tako da bi u svakoj ulici bili dućani za jedan ili više srodnih zanata (npr. ulice Kovači, Čurčiluk, Kazandžiluk, Sarači...).


U ova doba izgrađen je čitav niz trgovačkih objekata, poput [[bezistan]]a, hanova, i [[Karavansaraj|karavansaraja]]. Sarajevo je bio važan centar trgovine na [[Balkan|Balkanu]] i imao je tri bezistana (danas još uvijek postoje [[Gazi Husrev-begov bezistan]] i [[Brusa bezistan]]). Postojale su kolonije Mlečana i [[Dubrovnik|Dubrovničana]]. Baščaršija je u to doba imala otprilike 12.000 trgovačkih i zanatskih dućana.
U ova doba izgrađen je čitav niz trgovačkih objekata, poput [[bezistan]]a, hanova, i [[karavansaraj]]a. Sarajevo je bio važan centar trgovine na [[Balkan]]u i imao je tri bezistana (danas još uvijek postoje [[Gazi Husrev-begov bezistan]] i [[Brusa bezistan]]). Postojale su kolonije Mlečana i [[Dubrovnik|Dubrovničana]]. Baščaršija je u to doba imala otprilike 12.000 trgovačkih i zanatskih dućana.
Nakon [[Zemljotres|zemljotres]]a [[1640|1640.]] godine i nekoliko požara [[1644|1644.]] i [[1656|1656.]] godine, Sarajevo su [[1697|1697.]] zapalile i opustošile trupe [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Putopisac [[Evlija Čelebi]] je [[1660|1660.]] godine napisao:
Nakon [[zemljotres]]a [[1640|1640.]] godine i nekoliko požara [[1644|1644.]] i [[1656|1656.]] godine, Sarajevo su [[1697|1697.]] zapalile i opustošile trupe [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]]. Putopisac [[Evlija Čelebi]] je [[1660|1660.]] godine napisao:
::''"U čaršiji ima u svemu hiljadu i osamdeset dućana koji su uzor ljepote. Sama čaršija je veoma privlačna i izgrađena po planu."''
::''"U čaršiji ima u svemu hiljadu i osamdeset dućana koji su uzor ljepote. Sama čaršija je veoma privlačna i izgrađena po planu."''
Do [[19. vijek|19. vijeka]], područje grada Sarajeva se ne širi. Sa [[Austro-Ugarska|austrougarskom]] okupacijom [[1878|1878.]] godine, strani arhitekti su htjeli da Sarajevo pretvore u moderni [[Evropa|evropski]] grad. Pomogao im je veliki požar koji je uništio stari grad osim dijela koji je i dan danas tu. Tako nastaje današnja poznata granica između Baščaršije i ulice [[Ferhadija|Ferhadije]]. Sa oslobođenjem Sarajeva [[1945|1945.]] godine, novi gradski narodni odbor je donio odluku da se čaršija postepeno ruši, smatrajući da stari trgovački centar nema ulogu u modernom gradu.
Do [[19. vijek]]a, područje grada Sarajeva se ne širi. Sa [[Austro-Ugarska|austrougarskom]] okupacijom [[1878|1878.]] godine, strani arhitekti su htjeli da Sarajevo pretvore u moderni [[Evropa|evropski]] grad. Pomogao im je veliki požar koji je uništio stari grad osim dijela koji je i dan danas tu. Tako nastaje današnja poznata granica između Baščaršije i ulice [[Ferhadija|Ferhadije]]. Sa oslobođenjem Sarajeva [[1945|1945.]] godine, novi gradski narodni odbor je donio odluku da se čaršija postepeno ruši, smatrajući da stari trgovački centar nema ulogu u modernom gradu.


== Karakteristike ==
== Karakteristike ==
Red 55: Red 55:
{{commonscat|Baščaršija}}
{{commonscat|Baščaršija}}
{{sarajevska naselja}}
{{sarajevska naselja}}

{{Sarajevo}}
{{Sarajevo}}



Verzija na dan 23 juni 2015 u 00:43

Čuveni Sarajevski sebilj

Baščaršija je stara sarajevska čaršija i historijski i kulturni centar grada. Baščaršija je izgrađena u 15. vijeku kad je Isa-beg Ishaković osnovao cijeli grad. Riječ Baščaršija potiče od riječi "baš", koja znači "glavna" na turskom, tako da Baščaršija znači "glavna čaršija". Zbog velikog požara u 19. vijeku, današnja Baščaršija je dvostruko manja nego što je nekad bila.

Baščaršija se nalazi na sjevernoj obali rijeke Miljacke, u općini Stari Grad Sarajevo. Na Baščaršiji se nalazi nekoliko važnih historijskih objekata, poput Gazi Husrev-begove džamije i sahat-kule. Danas je Baščaršija glavna turistička atrakcija grada Sarajeva.

Historija

Motiv sa Baščaršije
Baščaršijska džamija

Prije dolaska Osmanlija najveće naselje na Sarajevskom polju je bio seoski trg Tornik, koje se nalazilo na raskršću puteva gdje je danas Alipašina džamija. Baščaršija je nastala godine 1462. kada je Isa-beg Ishaković izgradio han, a pored njega brojne dućane. U to doba, većina stanovnika Sarajeva je živjela u okolini Careve džamije. Zato je Isa-beg Ishaković izgradio most preko Miljacke da bi povezao glavno sarajevsko naselje i novi privredni centar grada, Baščaršiju.

Oko glavnog ulaza formirala se čaršija Bazerdžana. Prema zapadu nastaje čaršija Kazaza, a sa sjeverne čaršija Sedlara i Sarača (današnja ulica Sarači). Možda najznačajnije zgrade koje su izgrađene u ovom periodu su džamije. Čuvenu Baščaršijsku džamiju je izgradio Havedža Durak 1528. godine. Gazi Husrev-beg je podigao svoju džamiju 1530. godine.

Gazi Husrev-beg u Baščaršiji podiže medresu, biblioteku, hanikah, Gazi Husrev-begov hamam, Gazi Husrev-begov bezistan, Morića han i Sahat kulu, te niz drugih objekata. Gazi Husrev-beg je ukopan u haremu njegove džamije, pored koga je i turbe njegovog oslobođenog roba i prvog mutevelije njegovog vakufa Murat-bega Tardića.

Baščaršija je svoj najveći uspon dostigla u drugoj polovini 16. vijeka. Postojalo je 80 raznih vrsta zanata, organizovanih u jake cehovske organizacije. Čaršija je bila podijeljena po ovim zanatima tako da bi u svakoj ulici bili dućani za jedan ili više srodnih zanata (npr. ulice Kovači, Čurčiluk, Kazandžiluk, Sarači...).

U ova doba izgrađen je čitav niz trgovačkih objekata, poput bezistana, hanova, i karavansaraja. Sarajevo je bio važan centar trgovine na Balkanu i imao je tri bezistana (danas još uvijek postoje Gazi Husrev-begov bezistan i Brusa bezistan). Postojale su kolonije Mlečana i Dubrovničana. Baščaršija je u to doba imala otprilike 12.000 trgovačkih i zanatskih dućana. Nakon zemljotresa 1640. godine i nekoliko požara 1644. i 1656. godine, Sarajevo su 1697. zapalile i opustošile trupe Eugena Savojskog. Putopisac Evlija Čelebi je 1660. godine napisao:

"U čaršiji ima u svemu hiljadu i osamdeset dućana koji su uzor ljepote. Sama čaršija je veoma privlačna i izgrađena po planu."

Do 19. vijeka, područje grada Sarajeva se ne širi. Sa austrougarskom okupacijom 1878. godine, strani arhitekti su htjeli da Sarajevo pretvore u moderni evropski grad. Pomogao im je veliki požar koji je uništio stari grad osim dijela koji je i dan danas tu. Tako nastaje današnja poznata granica između Baščaršije i ulice Ferhadije. Sa oslobođenjem Sarajeva 1945. godine, novi gradski narodni odbor je donio odluku da se čaršija postepeno ruši, smatrajući da stari trgovački centar nema ulogu u modernom gradu.

Karakteristike

Arhitektura

Dućani

Restorani

Značajni objekti

Zanimljivosti

Također pogledajte

Vanjski linkovi