Razlika između verzija stranice "Lokalizam (lingvistika)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Korekcija
No edit summary
Red 4: Red 4:
U lingvistici, transformacijska gramatika ili transformacijsko-generativna gramatike je generativna gramatika, posebno od prirodnih jezika, koja uključuje korištenje definiranih operacija za tvorbu novih oblika od već postojećih. Ovaj koncept je formulirao [[Noam Chomsky]].
U lingvistici, transformacijska gramatika ili transformacijsko-generativna gramatike je generativna gramatika, posebno od prirodnih jezika, koja uključuje korištenje definiranih operacija za tvorbu novih oblika od već postojećih. Ovaj koncept je formulirao [[Noam Chomsky]].


Prema kraćoj verziji definicije, '''lokalizam''' je:govorna ili kakva druga osobina nekog kraja, dijalektizam (lat.), riječ koja je u upotrebi u jednom lokalnom području, ili lokalna posebnost govora ili djelovanja. <ref>http://www.merriam-webster.com/dictionary/localism.</ref>
Prema kraćoj verziji definicije, '''lokalizam''' je:
{{Citat|govorna ili kakva druga osobina nekog kraja, dijalektizam (lat.), riječ koja je u upotrebi u jednom lokalnom području.}}
ili
{{Citat|lokalna posebnost govora ili djelovanja.}}
<ref>http://www.merriam-webster.com/dictionary/localism.</ref>
Lokalizmi u [[bosanski jezik|bosanskom jaziku]] i specifični za određena govorna područja, a posebno su brrojni u [[bosanski jezik|bosanko-dalmatinskom, istočno-bosanskom dijalekttu]], kojim govore [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]].
Lokalizmi u [[bosanski jezik|bosanskom jaziku]] i specifični za određena govorna područja, a posebno su brrojni u [[bosanski jezik|bosanko-dalmatinskom, istočno-bosanskom dijalekttu]], kojim govore [[Bošnjaci]] i [[Hrvati]].
==Najčešći lokalizmi bosanskog jezika==
==='''A'''===
'''alabuka''' – galama, metež<br>
'''alaliti''' – oprostiti<br>
'''aluga''' – travurina<br>
'''alva''' – poslastica od brašna, ulja, meda, šećera i oraha<br>
'''ambrela''' – kišobran<br>
'''antraga''' – razbacane naoko nevrijedne stvari / nekvalitetna travurina loše za ishranu stoke<br>
'''anjcug''' – odijelo<br>
'''arterac'''/'''anterac''' − duboki arteški, zatvoreni bunar<br>
'''ašik'''/'''ašiklija'''’ – udvarač<br>
'''ašikovanje''' – udvaranje, zabavljanje momka i djevojke<br>
'''avlija''' – dvorište<br>

==='''B'''===
'''ba''' – poštapalica, sažeto bolan<br>
'''babak''' – ojačani stubić u drvenoj ogradi<br>
'''babine'''/'''babinje''' – svečanost kada rodbina i prijatelji dolaze porodilji i novorođenčetu s darovima<br>
'''babinjare''' – žene koje s darovima dolaze posjetiti porodilju i prvi puta vidjeti dijete<br>
'''babura''' – vrsta paprike, baburasti nos<br>
'''badžo'''/'''badženog''' – ženine sestre muž<br>
'''baja''' – [[insekt]]<br>
'''bajat''' – star, pokvaren od dugog stajanja npr. kruh, ustajao<br>
'''bajir''' – brijeg, obala, nizbrdica, strmina<br>
'''bakamiti''' – stavljati rumenilo (na lice)<br>
'''balega''' – goveđi izmet, stajsko đubrivo<br>
'''baška'''/'''obaška''' – posebno, napose, odvojeno, po strani<br>
'''bataliti''' – pokvariti, zanemariti, okaniti se čega<br>
'''becnuti se''' – lecnuti se, trgnuti se<br>
'''begenisati''' – svidjeti se komu ili zagledati se, simpatizirati nekoga ili nešto, zavoljeti<br>
'''belaj''' – nevolja, muka, nesreća, rusvaj, patnja<br>
'''belegija''' – gladilica, kameno oštrilo za kòsu (za travu)<br>
'''beljiti''' – kreveljiti, ali i gledati pozorno široko otvorenih očiju<br>
'''bendati''' – uvažavati<br>
'''bešika'''/'''beša''' – kolijevka<br>
'''beštija''' – životinja ili pokvarena osoba, osobito žena, bludnica, žena nećudorednoga ponašanja<br>
'''biba''' – tuka, pura, purica<br>
'''bilmez''' – priglupa lijenčina<br>
'''biljeg''' – urođeni znak na čovjeku, ben, madež, također i pečat, muhur<br>
'''birićet'''/'''berićet''' – od bereket, dobitak, dobra godina, sreća, blagoslov<br>
'''birićetan''' – blagoslovljen, sretan, plodonosan, obilan, koristan<br>
'''birikati''' – dotjerati se, urediti se<br>
'''bogarati''' – spominjati ime Božje zaklinjujući se, osobito psovati Boga<br>
'''bogoroditi''' – prigovarati uz psovanje<br>
'''bolan''' – jadan (bolan ne bio!) uzvik opomene<br>
'''bratić''' – bratov sin<br>
'''brav''' – ovca, ovan<br>
'''bravetina''' – ovčije meso<br>
'''brenovati''' – kovrčati kosu, prepravljati, uvažavati<br>
'''brunjav''' – nepočešljan, čupav<br>
'''buća''' – [[tikva]]<br>
'''bućkuriš''' – neukusno jelo, splačina<br>
'''budak''' – vrsta jednostranog krampa<br>
'''budža''' – osoba na visokom političkom položaju<br>
'''budžak''' – ugao, kut, ćošak<br>
'''buđav''' – ustajao, sa nitastim gljivicama (buđima), zastario kruh ali i osoba<br>
'''bugija''' – vijavica<br>
'''bukagija''' – okov ili lisice<br>
'''bukal''' – bokal, vrč<br>
'''bukara'''/'''bukarica''' – drvena krigla za vino<br>
'''bundeva''' – tikva<br>
'''bundevara''' – pita tikvenjuša<br>
'''bunjište''' – smetljište<br>
'''buran''' – bunar<br>
''' buranija'''/'''boranija''' – mahune, niži stalež<br>
'''burazer'''/'''buraz''' – [[brat]]<br>
'''burgija''' – svrdlo, bušilica (izvoditi burgije = izvoditi budalaštine)<br>
'''burgijati''' – bušiti burgijom ili istrajavati na pokušaju<br>
'''bus'''/'''busen''' – gruda travnate zemlje (buseni, busenje)<br>
'''butka''' – sirovi ili suhi životinjski but<br>

==='''C'''===
'''ceba''' – ljuljačka, ljulja<br>
'''cebati''' – ljuljati (se) , njihati se<br>
'''ciburati''' – lijevati, napiti se previše tekućine<br>
'''cedulja'''/'''cedlja''' – potvrda ili kratki zapis<br>
'''ceker'''/'''ceger''' – manja torbeđa s ručkom za nošenje stvari, obično namirnica<br>
'''cicvara''' – jelo od kukuruznog brašna sa dosta kajmaka i masla<br>
'''cigančiti''' – kamčiti, prositi, tražiti više nego ti pripada<br>
'''cimati''' – drmati, treskati, mrdati<br>
'''crljen''' – crven<br>
'''crljenkast''' – crvenkast<br>
'''cugati''' – piti<br>
'''cunjati'''/'''procunjati''' – potajno pretraživati<br>

==='''Č'''===
'''čajo''' – vođa u [[svatovi]]ma, svatovođa<br>
'''čakija''' – sklopivi [[nož]]ić, džepni nož<br>
'''čaklja''' – drvena motka s kukom na vrhu s kojom su se vadili predmeti iz bunara ili nabujale rijeke<br>
'''čakšire''' – hlače, [[pantalone]] osobenog kroja<br>
'''čamati''' – češati (se)<br>
'''čapaliti''' – otimati se, grabiti se, grebati se<br>
'''čaršija''' – [[grad]], [[varoš]], obično centralni dio grada i društvenog života<br>
'''čašav'''/'''čaršaf''' – plahta<br>
'''čekrk''' – naprava za sukanje prediva ili vađenje vode iz bunara ili za premještanje tereta uz velike nagibe<br>
'''čela''' – [[pčela]]<br>
'''čelinjak''' – [[pčela|pčelinjak]]<br>
'''češagija''' – metalna četka kojom se njeguje i čisti krzno domaćih životinja<br>
'''čik''' – [[čikov]], vrsta [[riba|ribe]]<br>
'''čikati''' – izazivati nekoga<br>
'''činija''' – zdjela<br>
'''čista vaga''' – neto težina<br>
'''čivija''' – drveni ili željezni [[klin]]<br>
'''čiviluk''' – vješalica<br>
'''čivka''' – [[čipka]]<br>
'''čorape''' – čarape<br>
'''čunčanje''' – posebno tkanje (pomoću čunka) i izrada ukrasnih i drugih tkanina<br>
'''čvela''' – [[pčela]]<br>

==='''Ć'''===
'''ćaća''' – otac<br>
'''ćage''' – papir i sve što je na papiru napisano, dokument<br>
'''ćalovina''' – nespretnjaković, budalaš<br>
'''ćasa''' – vrsta posude, zdjela<br>
'''ćeif''' – dobro raspoloženje, prohtjev s nasladom<br>
'''ćeifiti''' – uživati<br>
'''ćenifa''' – [[toalet|zahod]], nužnik<br>
'''ćer'''/'''ći'''/'''ćerka''' − kći, kćerka<br>
'''ćeramida''' – vrsta crijepa
'''ćerpić''' − sirova , nepečena cigla<br>
'''ćeza''' − dvopreg<br>
'''ćitati''' – planirati, čitati<br>
'''ćopav''' – šepav, hrom<br>
'''ćorav''' – [[sljepilo|slijep]] na jedno ili oba [[oko|oka]]<br>
'''ćuko''' – [[pas]]<br>
'''ćumez''' − [[kokoš]]injac – neugledan stan, soba<br>

==='''D'''===
'''daća''' – ispraćaj [[mrtvac]]a sa svim obredima i ručkom ili večerom poslije toga<br>
'''dada''' – [[otac]]<br>
'''damar''' – [[nerv]], živa, bilo, puls, imati smisla za nešto<br>
'''dar-mar''' – zbrka, metež, vreva, gužva, [[haos]]<br>
'''de ba!''' – ma daj! Nemoj!<br>
'''deverati''' – teško živjeti, spajati kraj s krajem, otaljavati dugotrajan posao<br>
'''direk''' – [[stub]], [[greda]], oslonac<br>
'''dola''' – u[[dolina]]/udolica<br>
'''Dove''' – blagdan Duhovi<br>
'''dreš''' – vršalica za [[žitarica|žitarice]], preteča [[kombajn]]a<br>
'''dretva''' – isključivo se odnosi na vrlo jak, ne mora biti debeo, konac<br>
'''drkljačiti''' – nositi nešto teško a često nepotrebno<br>
'''drljača''' – [[oruđe]] za ravnanje i sitnenje zemlje nakon oranja<br>
'''drljati''' – drljačom ravnati i sitniti zemlju<br>
'''drvenjaci''' – obuća od drveta osobito dobra za snijeg<br>
'''držalje'''/'''držalja''' – držalica, drška, ručka<br>
'''ducati''' – sisati<br>
'''duda''' – cucla, dojka<br>
'''duduk''' – neznalica, glupak<br>
'''dulum''' – mjera za površinu 100 m², [[dunum]]<br>
'''durati''' – trajati, ne prestajati, trpjeti, podnositi, ustrajati<br>
'''duvar'''/'''duhar''' – [[zid]] (unutrašnji)<br>

==='''Dž'''===
'''džabaluk''' – život bez rada, jeftinoća, besplatno<br>
'''džabe''' – besplatno, poklonjeno, badava, uzalud<br>
'''džada''' – [[cesta]], bijeg, (uhvatio džadu – pobjegao)<br>
'''džezma''' – [[džezva]] posuda za kuhanje kave<br>
'''džigera'''/'''džigerica''' – [[jetra]], jetrica<br>
'''džonjati''' – spavati, drijemati<br>

==='''Đ'''===
'''đe''' – gdje<br>
'''đeram''' – poluga za izvlačenje vode iz [[bunar]]a<br>
'''đever''' − djever
'''đevojka''' – djevojka<br>
'''đorati''' – mijenjati se za nešto, trampiti<br>
'''đozluke'''/'''đoze''' – [[naočale]]<br>
'''đuture''' – sveukupno

==='''E'''===
'''eba'''/'''ebejka''' – nena, [[nana]], [[baka]], baba<br>
'''ege''' – oštrač, turpija<br>
'''elać''', od helać – propast, nesreća, šteta<br>

==='''F'''===
'''fala''' – hvala<br>
'''falinka''' – manjak, nedostatak, mahana<br>
'''fasovati''' – kupiti periodične namirnice, dobiti svoj dio (obično kazne), dobiti batine<br>
'''fasung(a)''' – periodična "korpa" kućnih potrepština<br>
'''firaun''' – ciganin, mangup, nestašno dijete, vragolan<br>
'''firanjga'''/'''foranga''' - [[zavjesa]]<br>
'''fišek''' – [[papir]]nata vrećica šiljastog dna<br>
'''frljaciti''' – baciti "ofrlje", bez hotimičnog usmjerenja<br>
'''frljav'''/'''frljo''' – škiljav, razrok<br>
'''fuglica'''/'''fugla''' – hoblarica, hoblić - [[alat]]ka za hoblanje drveta, oblica<br>
'''fukara''' – siromašni svijet, nitko i ništa, ništavan čovjek<br>
'''funjara''' – ništarija, gad, probisvijet, pokvarenjak<br>
'''friško''' – svježe<br>
'''frtalj''' – četvrt [[kilogram]]a<br>

==='''G'''===
'''gajtan''' – vrpca<br>
'''ganjak''' – [[hodnik]]<br>
'''ganjc novo''' – sasvim novo, nekorišteno<br>
'''gibira''' – opskrba<br>
'''gra''' – [[grah]]<br>
'''granjice''' – sitna grančice za potpaljivanje vatre<br>
'''graorast''' – grahorast, boje pepela sa tačkicama<br>
'''gra(h)orka'''/'''graša''' - [[kokoš]] pepeljasto - sivoga perja s bijelim tačkicama<br>
'''greblje''' – [[groblje]]<br>
'''grecati''' – strugati zagoreni dio hrane sa dna posude<br>
'''griota'''/'''greota''' – grehota, grijeh<br>
'''grudica''' – [[kocka]] [[šećer]]a<br>
'''gruša''' – grušalina, [[kolostrum]], pita sa grušalinom<br>
'''gubica''' – [[usna]]<br>
'''guja''' – [[zmija]]<br>
'''gujavica''' – [[glista]]<br>
'''gula'''/'''guka''' – [[grba]]<br>
'''gumaleza''' – [[ljepilo]] za gume<br>

==='''H'''===
<ref>Za mnoge lokalizme u BiH, posebno ruralne, karakteristično je izostavljanje glasa '''H'''. Zato je veoma malo lokalizama koji počinju tim suglasnikom.</ref>
'''hajran''' – ajran, kiselo mlijeko, mlaćenica<br>
'''hajvan''' – životinja<br>
'''hajvar''' – ajvar<br>
'''hojrat''' – nestaško, nemirko<br>
*inverzija: standard – lokalizam
habanje − '''abanje'''<br>
hadžija − '''adžija'''<br>
hajde − '''ajde'''<br>
halter − '''alter'''<br>
halva − '''alva'''<br>
harmonika − '''armonika'''<br>
hartija − '''artija'''<br>
Hasić − '''Asić'''<br>
Herceg − '''Erceg'''<br>
hibrid − '''ibrid'''<br>
hlad − '''lad'''<br>
hladno − '''ladno'''<br>
hodža − '''odža'''<br>
hohštapler − '''oštapler'''<br>
hokej − '''okej'''<br>
Homeini − '''Omeini'''<br>
hotel − '''otel'''<br>
hrana − '''rana'''<br>
hrapav − '''rapav'''<br>
hrast − '''rast'''/'''rastik'''<br>
hrbat − '''rbat'''<br>
hrđa − '''rđa'''<br>
hrskavica − '''rskavica'''<br>
hrt − '''rt'''<br>
hrzati − '''rzati'''<br>
hurmašice − '''urmašice'''<br>
hvala − '''fala'''<br>

==='''I'''===
'''ibrik''' – najčešće [[bakar|bakrena]] posuda s poklopcem za tople napitke i vodu<br>
'''ićindija'''/'''ekindija''' – [[ikindija-namaz]]<br>
'''inoća'''/'''inaća''' – jedna od dvije ili više žena muškarca<br>
'''insan''' – [[čovjek]], osoba, ljudsko biće<br>
'''išćul''' – izabor po volji<br>
'''iskamčiti''' – jedva izmoliti<br>
'''ispitati''' (se) – pozdraviti se s kime i upitati ga za zdravlje<br>
'''ispljuskati''' – išamarati, "opaliti pljusku"<br>
'''ispotija''' – polahko, lahko<br>
'''izbirikati''' (se) – izvještiti se, uvježbati<br>
'''izdegenečiti''' – istući<br>
'''izuvidati''' – previše zahtijevati, izvolijevati<br>

==='''J'''===
'''ja'''! – da!<br>
'''ja, ba''' – pojačani afirmativni oblik da<br>
'''jabučara''' – pita od jabuka<br>
'''jačmer''' – izraslina trepavivama, mali čir<br>
'''jagma''' – otimanje oko nečega, gužva, navala, grabljenje<br>
'''jagmiti'''/'''jagma''' – otimati se oko nečeg, grabiti<br>
'''jajce''' – [[jaje]]<br>
'''jami ba''' – ma nemoj!<br>
'''jamiti''' – zgrbiti, gramzivo ugrabiti<br>
'''japija''' – drvena građa za kuću<br>
'''jaran'''/'''jaro''' – prijatelj<br>
'''jednoć''' – jedanput, jednom<br>
'''jedrica''' – bubuljica, akna na licu i tijelu<br>
'''jenga''' – djeveruša, udata [[žena]] koja se u svatovima brine za mladenku<br>
'''jere'''/'''jera'''/'''jerak'''/'''jerbo''' – zašto, zbog čega<br>
'''jetrva''' – [[žena]] muževljevog brata<br>

==='''K'''===
'''kabuliti''' – dati nekom nešto drago teška srca<br>
'''kadifa''' – baršun, vrsta platna, kadifuca - cvijet<br>
'''kahpija''' – pokvarenjak, bludnica<br>
'''kajanje''' – vrijeme žalosti ili nošenja crnine za nekim od bliske rodbine<br>
'''kajase''' – uzde, široki remen kojim se upravlja konjem<br>
'''kajati''' – nošenje crnine poslije smrti drage i bliske osobe<br>
'''kaljače'''/'''kaloše''' – gumena obuća za blato<br>
'''kamara''' – gomila<br>
'''kamčiti''' – iznuđivati jadikovanjem<br>
'''kanafa/kanap''' – tanji konop<br>
'''kantar''' – starinska [[vaga]]<br>
'''kapljevina''' – mast koja se cijedila ispod pečenja na ražnju<br>
'''karan/a''' – tužan, žalostan, seksan/a<br>
'''karati''' – grditi, ružiti, prigovarati, šatro: imati seksualni odnos<br>
'''kavedžija''' – onaj koji priprema kahvu, djelatnik u kafani ali i osoba koji uživa pijući kahvu<br>
'''kebati''' – vrebati, loviti, hvatati (ukebao – uhvatio)<br>
'''kecelja''' – pregača<br>
'''kefa''' – [[četka]]<br>
'''kerma'''/'''germa''' – kvas, kvasac<br>
'''kezme''' – dvogodišnje [[svinja|prase]]<br>
'''kezmica''' – mlada [[svinja]] koja se još nije prasila<br>
'''kifla''' – pecivo u srpastog oblika<br>
'''kijamet''' – nevrijeme<br>loš događaj<br>
'''kika''' – [[kosa]] ili uvezan pramen kose<br>
'''kila''' – [[kilogram]]<br>
'''kirija''' – najamnina, zakupnina<br>
'''klanfa''' – produžena željezna spojnica za drvenih greda, željezna kuka, zaklanfati – zabiti, učvrstiti<br>
'''klapiti''' - udariti<br>
'''klašura'''/'''klasura''' – ostaci suhih metlica kukuruza<br>
'''kliberiti''' – smijati se raskalašno, cinično, s porugom<br>
'''kljakav''' – osoba bez jednog od udova, nespretna osoba, nespretnjaković<br>
'''ko biva''' – tobože<br>
'''kobajagi''' – tobože<br>
'''kođoja''' – tobože <br>
'''kofrčiti''' – praviti se važnim<br>
'''kolara''' – mjesto za kola, uglavnom uz štalu<br>
'''koleso''' – okrugli obruč na tabli od peći na drva<br>
'''kolomaz''' – crna mast za podmazivanje točkova na zaprežnim kolima<br>
'''komaljika'''/'''otučak''' – unutrašnji dio kada se skine zrnje s [[kukuruz]]a<br>
'''komati''' – kruniti zrnje s klipa [[kukuruz]]a<br>
'''kompa''' – plovilo niskog gaza za prijevoz preko rijeke, kompanjon<br>
'''kona''' – komšinica, prijateljica, susjeda<br>
'''kopilara''' – djevojka ili udovica koja je rodila vanbračno dijete<br>
'''kopile''' – vanbračno dijete<br>
'''kormaniti''' – upravljati kormilom<br>
'''kosibaša''' – prvi kosac<br>
'''koš''' – objekt za spremanje [[kukuruz]]a, hambar<br>
'''koto''' – [[kotao]], posuda za kuhanje na otvorenoj vatri<br>
'''kova'''/'''kofa''' – kanta<br>
'''kovčalica''' – kopča, napravica za pričvršćivanje<br>
'''kožušak''' – posebno ukrašen kožuh za žensku narodnu nošnju<br>
'''krajčani''' – žitelji jednog kraja, četvrti<br>
'''krcav''' – slabunjav<br>
'''kresa''' – šibica, palidrvce<br>
'''krkače''' – nositi nekoga na leđima<br>
'''krkati''' – previse jesti<br>
'''krmeljko''' – muškarac koji se nije umio<br>
'''krpa''' – marama, rubac, pokrov za glavu<br>
'''krpenjača'''/'''krpara''' – lopta od krpe<br>
'''kubura''' – patnja, muka; vrsta crijepa, kanalica, primitivbo vatreno oružje<br>
'''kuburiti''' – patiti se, mučiti se<br>
'''kucanja''' – [[pas]]ja povorka u sezoni parenja, terevenka, neobuzdano slavlje<br>
'''kūcati se''' – skitati okolo tražeći nekoga za seksualne potrebe (seksati se)<br>
'''kūća''' – iskopana rupica u zemlji za sadnju ili igranje klikera<br>
'''kućara''' – kućica, stan u kojem stanuje župnik<br>
'''kućište''' – mjesto gdje je nekad bila iligdje će biti kuća<br>
'''kudrav'''/'''kudro''' – kovrčav, uvojite kose<br>
'''kufer''' – kofer, kovčeg<br>
'''kulin''' – kulen<br>
'''kurdupiti''' – nespretno sjedati, penjati se, pentrati se, patiti se s nečim<br>
'''kusav'''/'''kus''' – kratak, otkinuta ili ošišana repa, bez repa<br>
'''kutarisati'''– riješiti se nečega ili nekoga<br>
'''kvita''' – podmirenje izmireno, vraćen dug<br>
'''kvitati''' – podmirivati dugove<br>

==='''L'''===
'''labrnja''' – usna ili usta (pogrdno)<br>
'''lače''' – hlače<br>
'''lad''' – hlad<br>
'''lajati''' – prostačiti, ogovarati<br>
'''lajbići''' – grudnjaci<br>
'''landarati''' – hodati okolo bez potrebe<br>
'''laprdati''' – govoriti gluposti<br>
'''larma''' – svađa, galama<br>
'''leđen(j)''' – lavor, umivaonik<br>
'''lilati''' – ljuljati dijete u kolijevci ili krilu, opijati se<br>
'''lopar''' – poklopac, okrugla ravna daska za kruh<br>
'''lopina'''/'''lopindža''' – lopovčina<br>
'''lučevina''' – hladetina<br>
'''lug''' – pepeo<br>
'''lukšija''' – pepeo u vreloj vodi (za pranje rublja i sl.)<br>

==='''Lj'''===
'''ljelja(k)''' – lješnik<br>
'''ljepinja''' – [[lepina]]<br>
'''ljudekati'''/'''ljudovati''' – družiti se i prijateljski razgovarati s ljudima<br>

==='''M'''===
'''ma ja'''! – pa da<br>
'''madrac''' – podložak za postelj<br>
'''maje''' – žene iz rodbine, susjede i prijateljice koje se brinu o pripremi udavače - mlade<br>
'''maljati''' – mazati lice crvenim papirom koji pušta boju<br>
'''mamlaz''' – glupan, tikvan, budalaš, lijenčuga<br>
'''manirati''' – tražiti nekom mahanu, grešku<br>
'''marisati''' – tući, udarati, mlatiti, halapljivo jesti, krasti<br>
'''marnit'''/'''marnut''' - udariti, tući, ukrasti<br>
'''masat''' – brus, oštrilo, belegija<br>
'''maša''' – ožeg, lopatica kraj ognjišta za pepeo i žar<br>
'''maštrafiti''' – tući, udarati, jesti halapljivo<br>
'''mauna''' – [[mahuna]]<br>
'''medecina''' – [[medicina]]<br>
'''mēlo''' – ostaci hrane koja se posprema za stoku<br>
'''meraja''' – široka livada ili prozračni pašnjak<br>
'''metiljav''' – zaražen metiljima, slabašan, nejak<br>
'''metlište''' – držak metle<br>
'''mijur''' – [[mjehur]]<br>
'''milost''' – svaki dar koji se nosi u posjet<br>
'''minda''' – osoba niskog rasta<br>
'''misari''' – oni koji su prisustvovali svetoj misi<br>
'''mlaviti''' – trti, pretući, iscrpljivati<br>
'''močaga''' – motka, toljaga<br>
'''molovan''' – dotjeran, namazan, lijep<br>
'''mrcina''' – jedan od naziva za lijenčinu ili pokvarenjaka<br>
'''mušema''' - plastični stolnjak<br>
'''muštuluk''' – radosna vijest<br>
'''muur''' − pečat<br>

==='''N'''===
'''nabelajiti''' – nastradati, proći loše, nadrljati<br>
'''nabirikati''' – urediti, dotjerati, naštimati<br>
'''nabrajati''' – jaučući nabrajati za pokojnikom<br>
'''nadoći''' – dignuti se ( npr. tijesto, doći s vremenom)<br>
'''nadoštukati''' - nadodati<br>
'''nafaka''' – ono sto sudbinski doživljava svaki čovjek<br>
'''nagraisati'''/'''naograisati'''/'''nagrebusiti''' – proći loše, nadrljati<br>
'''naići'''/'''nadići''' – dizanje tijesta do određene količine<br>
'''nakiljati''' – dosađivati, vrijeđati<br>
'''namaljati''' – našminkati se<br>
'''namundiriti''' – naljutiti se<br>
'''nakresan''' – prealkoholiziran<br>
'''nalilan''' – prealkoholiziran<br>
'''naperiti''' – ugoditi, urediti, pripremiti sae<br>
'''napoj''' – ostaci hrane ili posebno pravljena hrana za stoku<br>
'''nadovat''' – na dohvat ruke<br>
'''nasaditi''' ([[kokoš]], [[patka|patku]], [[guska|gusku]] i sl.) – staviti na jaja da izlegu mlade<br>
'''naspa''' – nasip uz rijeku<br>
'''navješćivanje''' - oglašavanje djevojke i momka u crkvi prije vjenčanja<br>
'''nazdravo''' – bolest koja se pojavi bez pravo razloga, zaboljeti iz čista mira<br>
'''nazor''' – na silu, jedva<br>
'''nedilja''' – nedjelja<br>
'''neja'''/'''nejma''' – nema<br>
'''ni mi je žao''' – nije mi žao<br>
'''nogara''' – nožica, noga od stola, ženska moga.<br>

==='''Nj'''===
'''njak''' – onako<br>
'''njeko'''/'''njeki'''/'''njaki'''/'''njeka''' – neko, neki, neka<br>
'''nješto''' – nešto<br>

==='''O'''===
'''obadati''' – reagirati na ujed obada ([[insekt]]), zagledati (zaljubiti) se u nešto ili nekoga<br>
'''obilježje''' – dar koji djevojka daje mladiću u zalog da ga neće prevariti i raskinuti zaruke<br>
'''obojak''' – pletena dokoljenica od gležnja do koljena<br>
'''očorapit'''/'''očarapljen'''/'''opičen''' – blesav, šašav<br>
'''oglockati''' – pojesti do zadnje mrvice meso na kosti<br>
'''okopiliti''' – roditi dijete izvan bračne veze<br>
'''opaučiti''' – snžno udariti<br>
'''oplećak''' – bluza<br>
'''(o)putrenjaci''' – opanci ispleteni od tankih kaiša (remenova) kože<br>
'''ora''' – [[orah]]<br>
'''orma''' – konjska oprema<br>
'''orman''' – ormar<br>
'''ornalija''' – ukosnica<br>
'''oroz''' – pijetao<br>
'''ostal'''/'''astal''' – sto<br>
'''ošap'''/'''ošaf'''/'''hošaf''' – sušeno [[voće]], kompot od sušenog voća<br>
'''otarak''' – ručnik<br>
'''otim''' – time<br>
'''oto''' – to<br>
'''ožariti''' – opeći se koprivom<br>
'''očale''' – naočale<br>
'''otpiliti''' – otkačiti (otpisati) nekoga (uz pokret ruke preko trbuha)
'''otračiti''' – obaviti nešto<br>

==='''P'''===
'''(po)kljukuša''' – jednostavno jelo od rijetkog tijesta od brašna, vode i soli<br>
'''pajdašiti''' – prijeteljevati<br>
'''pajdovati''' – poseban proces u mljevenju brašna<br>
'''paklo''' – paketić, zamotuljak<br>
'''palija'''/'''pala''' – štap, toljaga<br>
'''paljetkovanje''' – poslije obranog žita slobodno skupljanje ostataka na svim njivama<br>
'''panjkati''' – klevetati, olajavati<br>
'''parica''' – vrsnica u godinama<br>
'''parokija''' – svećenička škola<br>
'''patrice''' – krunica<br>
'''pečenica''' – pečenje na ražnju<br>
'''pečenjak''' – mladi klip [[kukuruz]]a<br>
'''pesinav'''/'''peksin''' – prljav<br>
'''piljiti''' – buljiti u nešto<br>
'''pinđiriš'''/'''pinđur''' – prženo jelo spravljeno od luka, paprike, rajčice i patlidžana
'''plaćkat''' – pljačkati<br>
'''plajvaz''' – [[olovka]]<br>
'''planjka''' – fino obrađena daska<br>
'''plao'''/'''plaho''' – puno, jako<br>
'''plej''' – pleh, lim<br>
'''pleskati se''' – udarati se dlanovima po stražnjici i pokazivati je onome s kojim se svađaju (žene)<br>
'''pletara''' – veća boca opletena prućem ili plastikom<br>
'''pljevac''' – naprava za čupanje korova iz pšenice<br>
'''po''' – pola<br>
'''poasiti'''/'''pohasiti se''' – oholiti se, osiliti<br>
'''pobro''' – pobratim, prijatelj<br>
'''podmiriti se''' – kupiti potrebne namirnice<br>
'''podneski''' – podnevni<br>
'''podnimiti se''' – nasloniti glavu na dlan ruke naslonjene na lakat<br>
'''pofajn''' – polijepo<br>
'''pofala''' – pohvala<br>
'''pōla''' – okrugla drvena zdjela kojom se prenosio kukuruz ili pšenica<br>
'''pōle''' – prvi polaznik na [[pravoslavlje|pravoslavni]] [[Božić]]<br>
'''poletuša''' – osoba koja ima sklonost raznositi vijesti (ugrabiti [[muštuluk]])<br>
'''pomada''' – svaka krema za lice<br>
'''ponediljak''' – ponedjeljak<br>
'''porađivati''' – pospremati kuću<br>
'''posvećenje''' – jelo koje se nosi na veliku subotu na posvećenje u crkvu<br>
'''povukodlačiti''' – pretvaranje zle duše u spodobu koja plaši ljude noću<br>
'''praćak'''/'''prakljača''' – pljosnata drvena naprava kojom se udaralo rublje pri pranju na [[potok]]u<br>
'''pregača''' – ukrašeni odjevni dio narodne nošnje, zaštitni odjevni predmet<br>
'''presličak''' – gornji dio preslice na koju se stavlja kudjelja<br>
'''prćija''' – miraz
'''priglavak''' – vrsta pletene čarape do gležnja<br>
'''prika''' – prijak/prijatelj, muški član obitelji povezanih udajom ili ženidbom<br>
'''prikipiti''' – jako se uzrujati<br>
'''priko''' – preko, prijeko<br>
'''prikobacit''' – preskočiti, prebaciti<br>
'''prikosaviše''' – više nego previše
'''prilaz''' – drveni prijelaz između dva dvorišta ili dvije ograđene parcele<br>
'''primenka''' – nadimak<br>
'''prinos''' – poklon u naturi prigodom svadbi ili daća<br>
'''pritereziti''' - prevagnuti<br>
'''privrat''' – nasilna uspostava nove vlasti<br>
'''privrata''' – palačinka<br>
'''prolopoviti''' – pokvariti se, postati (veći) lopov<br>
'''prošnja''' – prosidba<br>
'''prova'''/'''proja''' – [[hljeb]] od [[kukuruz]]nog brašna, [[proha]]<br>
'''prstenovanje''' – zaruke momka i djevojke<br>
'''pucavice''' – [[kukuruz]]ne kokice<br>
'''pūla'''/'''pūlica''' – [[dugme]]<br>
'''puljati''' – izbacivati vodu<br>
'''pusula''' – papirić sa napisanom nekom dozvolom ili porukom<br>
'''pušćani list''' – prastari primitivni način pismenog jednostranog razvoda braka (pravo muškarca<br>
'''pušćat'''/'''pusćat''' – pustiti<br>

==='''R'''===
'''radijon''' – [[radio]]<br>
'''rajsnegla''' – okrugla pribadača manje jačine (za papir i sl.)<br>
'''rama''' – ram, okvir<br>
'''ranka''' – prvo sezonsko voće, obično [[šljiva]]<br>
'''ranjenik''' – domaća životinja koje se hrani cijelu godinu za pravljenje zimnice<br>
'''rasad(a)''' – povrće i cvijeće za presađivanje, sadni materijal, presadnice
'''raspust''' – školski praznik<br>
'''raspušćenica'''/'''pušćenica''' – razvedena žena<br>
'''rast''' – hrast, hrastić<br>
'''razbiguz''' − poledica, klizavica<br>
'''razbiīt''' – razbijen<br>
'''razor''' – razdjelnik dva sloga oranice<br>
'''rena''' – rerna, pećnica, zatvoreni dio štednjaka<br>
'''riljati''' – kopati, raditi dugo i naporno<br>
'''rospija''' – zla [[žena]] sumnjivog morala, drolja; nemoralna osoba <br>
'''rosuljak''' – nedozreo plod, tek propupan cvijet<br>
'''ršum''' – galama, nered, vika<br>
'''rubina''' – košulja<br>
'''rudīca''' – materijal za pletenje čarapa, kapa, rukavica<br>
'''ruvo''' – ruho: namještaj, odjeća i druga roba udavače<br>

==='''S'''===
'''sād''' – sadnice povrća<br>
'''safun''' – sapun<br>
'''salauka'''/'''salaukovina''' – bura, oluja, nevrijeme, nepogoda<br>
'''sandžija''' - žiganje, probadanje u određenim dijelovima tijela<br>
'''santrač''' - drveni dio plota<br>
'''satljik''' - stara mjera za zapreminu (satljik rakije)<br>
'''satrica''' - svježe jelo od mladoga luka, sira i kajmaka<br>
'''saura''' – sova<br>
'''sećija''' – ležaj smješten uza zid i prikriven ćilimom ili ponjavom<br>
'''sepet''' - pletena korpa od drveta<br>
'''serbez''' - biti u miru, miran<br>
'''sic'''/'''cic''' – sjedalo na biciklu<br>
'''sićo''' – vrsta sitnijea [[grah]]a<br>
'''sikira''' - [[sjekira]]<br>
'''sinija''' - [[sofra]], niski sto na kojem se razvija pita i objeduje<br>
'''siroma''' - siromah<br>
'''sirutka''' – [[surutka]]<br>
'''sjàjna''' – bremenita ovca<br>
'''sjajna baga''' – svitac, svjetlac<br>
'''sjetovati''' - savjetovati<br>
'''skastiti''' – namjeravati nešto, odlučiti<br>
'''skemlija''' - mala prenosiva stolica<br>
'''(s)kliza''' – staza za skijanje, spust na snježnom ili ledenom nanosu<br>
'''skobiti se''' – susresti se<br>
'''smandrljati''' – skotrljati se, napraviti na brzinu bilo kako
'''smok'''/'''prismoka'''/'''topa''' – mliječni proizvodi, osobito kajmak i sir<br>
'''sofra''' – postavljeni (tradicijski) niski sto za jelo<br>
'''sojisati''' – činiti veliki pritisak da neko nešto učini<br>
'''solenica'''/'''solanik''' - zdjelica za so<br>
'''somot'''/'''samet''' – tkanina (samt ili baršun)<br>
'''spandžati se''' – združiti se s nekim (često) u nemoralu i kriminalu; početi ljubavnu vezu<br>
'''spjerine''' - ostaci od obroka spravljeni za životinje, napoj, splačine, spirine<br>
'''saura''' – sova<br>
'''sreda'''/'''srida''' – sredina<br>
'''stan''' - razboj, drvena naprava za tkanje<br>
'''starosvat''' - stari svat, uz kuma jedan od svjedoka na vjenčanju i bitna osoba u svatovskoj hijerarhiji<br>
'''starosvatica''' - supruga starog svata<br>
'''steona''' – izraz za bremenitu kravu<br>
'''stog''' – plast sijena ili slame složen oko drvenoga stuba (stožine)<br>
'''stojser''' − veoma dubok snijeg
'''stora''' – zavjesa<br>
'''strnjak'''/'''strnjik''' – strnište, njiva poslije žetve strnih [[[žitarica]]<br>
'''struga''' – zagorjeli dio hrane, najčešće mlijeka; ulaz u tor za stoku ili u ograđenu njivu<br>
'''struka''' - nanizani dukati na platnenu ogrlicu<br>
'''sud''' – posuda<br>
'''suknuti''' - hitro pobjeći; slagati<br>
'''suknjara''' – donja ponjava<br>
'''sulinar'''/'''sulunar''' – metalna dimovodna cijev<br>
'''sumlja''' – sumnja<br>
'''suprasna''' – krmača koja ce se oprasitisaura – sova<br>
'''surlati''' – raditi sve po svojoj volji<br>
'''svaja''' - svastika, ženina sestra<br>
'''svedno''' – svejedno<br>
'''svezač''' – dio narodne nošnje<br>
'''svjetlica''' – munja<br>

==='''Š'''===
'''šarage''' – zadnji dio zaprežnih kola<br>
'''šargija''' – muzički instrument, tambura četiri žice<br>
'''šećerlama''' – vrsta dugačkog (obično šarenog) bombona<br>
'''šega''' – šala<br>
'''šejtan''' – vrag, đavo; vragolasta osoba<br>
'''šenica''' – [[pšenica]]<br>
'''šeper''' – pruće ili tanke drvene šipke<br>
'''šeset''' - šezdeset<br>
'''šićar''' – korist, dobitak
'''šifon''' – tanje pamučno (industrijsko) platno<br>
'''šifonjer''' – ormar za odsjeću<br>
'''šigicanje''' – raskalašno prekoketno, bučno ponašanje<br>
'''šiljoguz''' – osoba koja pri hodu uvrće "šiljatom" stražnjicom<br>
'''šiš''' – metalna alatka u kojoj se prži kafa na otvorenoj vatri; rašlje za nizanje ulovljene ribe<br>
'''šišulja''' – pšenica koja nema osje; suprotno: brkulja<br>
'''škatul(j)a''' – kutija (najčešće škatulja cigara – kutija cigareta)<br>
'''škipati''' – namigivati<br>
'''šklojo'''/'''šklopac''' – vrsta noža, čakija<br>
'''šlajbok'''/'''šlajbak'''/'''šlajpek''' – novčanik<br>
'''šlajer''' – mladin ukrasni veo na glavi na vjenčanju<br>
'''šlauf''' – gumeno crijevo, unutarnja guma točka<br>
'''šlifer''' – platnena navlaka za pokrivač<br>
'''šlinganje''' – posebna tehnika veza i izrada crteža na tkanini<br>
'''šliper'''/'''šljever''' – drvena greda, podloga za tračnice<br>
'''šljaga''' – vrsta kartaške igre, šamarčina<br>
'''šljoka'''/'''šljokica''' – sitni svjetlucavi ukrasi na odjeći<br>
'''šnala''' – ukosnica<br>
'''šoder'''/'''šodor''' – sitniji riječni kamen, šljunak<br>
'''šota''' – obliji dio jajeta<br>
'''špajz''' – ostava<br>
'''špice''' – košpice bundeve ili koštičavog voća<br>
'''špiljak''' − tanki okrugla kamena pločica
'''štagalj''' – štala, staja<br>
'''štemati''' – postepeno razbijati zid ili beton, posebnom alatkom<br>
'''štender''' – metalni stub za struju na kućama<br>
'''štran(j)ga''' – debelo uže - povodac za stoku ili u zaprezi<br>
'''štreka''' – [[željeznica|željeznička]] pruga, brava<br>
'''šušanj''' - suho lišće listopadnog drveća<br>
'''šuška''' – [[kukuruz]]ovina oko klipa<br>
'''šuškara''' - ležaj od šuške<br>
'''švaler''' – ljubavnik<br>

==='''T'''===
'''tabati''' – tući, batinati<br>
'''tabla''' – dio peći na kojoj se kuha<br>
'''tablić'''/'''tablanet''' – kartaška igra<br>
'''tal''' – miraz, nasljedstvo, ali i dogovor o podjeli plijena<br>
'''talašika''' – strugotina drveta nakon hoblanja; beznačajne stvari i osobe<br>
'''tanjurača'''/'''tanjirača''' – oruđa za usitnjavanje oranice<br>
'''tapanje''' – polagano i tiho hodanje<br>
'''taze''' – novo, svježe<br>
'''testa''' – cesta<br>
'''tevabija''' – rodbina<br>
'''tevsija''' – tepsija<br>
'''tišljer'''/'''tišler''' – [[stolar]]<br>
'''tkànica''' – šareni ženski pojas<br>
'''tociljanje''' – glačanje, kretanje
'''toič'''/'''otoič'''/'''otolič''' – malo prije<br>
'''tonja'''/'''tlja''' – vlaga, plamenjača<br>
'''torav''' – prljav<br>
tota – vrsta niske peradi lijepog perja<br>
'''tragače'''/'''civare''' – drvena nosila<br>
'''tralja''' – krpa za pranje podova<br>
'''trenica''' – pilenica (daska), ribež
'''trešnjo''' – sorta [[grah]]a
'''trganje''' – berba ljetine, osobito [[kukuruz]]a
'''trulja''' – tkane staze i ponjave<br>
'''tuberan''' – [[tuberkuloza|tuberkulozni]] bolesnik<br>
'''tude'''/'''tute''' – tu<br>
'''tufna''' – tačkica (na odjeći)<br>
'''tumbanje''' – grubo premještanje
'''tunja'''/'''tkunja''' – dunja<br>
'''tunjo''' – slabašni mlitavko
'''tupi''' – demagoški i dosadno "objašnjava"<br>
'''turiti''' – staviti, gurnuti<br>
'''tušiti'''/'''dušiti''' – gušiti<br>

==='''U'''===
'''učepiti'''/'''očepiti''' – stati nekom na nogu, uraditi nekom nešto grubo<br>
'''učkur''' – usukani gajtan, za vezanje gaća (umjesto gume)<br>
'''uferčiti''' – razumjeti, shvatiti nešto<br>
'''ufitiljiti''' – dotjerati se, smršaviti<br>
'''ujati'''/'''hujati''' – srditi se, postati vrlo ljutit i nesnošljivo neposlušan<br>
'''ujdurma''' – smicalica, podvala<br>
'''ukopnici''' – ljudi koji kopaju grob i ukopavaju rahmetliju/pokojnika<br>
'''ular''' – povodac za konje<br>
'''unter''' – podsuknja<br>
'''upušćati''' – upustiti nekog da radi sto hoće, zapustiti<br>
'''urija''' – pašnjak, livada, neiskorištavana ledina<br>
'''usćaviti'''/'''ušćaviti'''/'''ušćuti''' se – usmrdjeti se<br>
'''ušara''' – vrsta sove<br>
'''ušur''' – najamnina za izvršenu uslugu, najčešće u naturi<br>
'''utaban''' – utrven put<br>
'''utrniti''' – ugasiti (svjetlo)<br>
'''utrnjen''' – ugašen<br>
'''uzovnici''' – uzvanici<br>
'''užižiti''' - pokvariti se(grah), zaraziti žiškom<br>

==='''V'''===
'''vaki''' – ovakav
'''vala''' – doista, zaista
'''valov''' – drveno korito za hranjenje životinja<br>
'''valja''' – treba, mora, dobro<br>
'''vamo'''/'''vam''' – ovamo (aj vam – dođi ovamo)<br>
'''vangla'''/'''fangla''' – zidarski alat za uzimanje maltera<br>
'''vas''' – sav<br>
'''vašar'''/'''vašer''' – sajam, pazar, razbacane stvari<br>
'''verem''' – tuga, žalost, jadi<br>
'''veštet''' – radionica (stolarska, bravarska i sl.)<br>
'''viđati'''/'''viđeti''' – vidjeti<br>
'''vještura''' – vještica<br>
'''vode(k)''' – ovdje<br>
'''vrbak''' – vrbova šumica<br>
'''vrtiguz''' - vrckasta, koketna žena<br>
'''vuda''' − ovuda<br>
'''vude''' – ovdje<br>

==='''Z'''===
'''zabremzati''' – zakočiti<br>
'''zacuriti''' – zadjevojčiti se<br>
'''zaduva''' – zaduha, astma<br>
'''zafijariti'''/'''zafrljaciti''' – baciti nešto daleko, odoka<br>
'''zakjučer''' – prije tri dana<br>
'''zaksutra''' – za tri dana<br>
'''zauvar'''/'''zauhar''' – isplativo, korisno<br>
'''zejtin'''/'''zejtan''' – ulje<br>
'''zeljo''' – [[grah]] zelenkasto-žute boje<br>
'''zemička''' – okruglasto pecivo<br>
'''zerdalija'''/'''zerda''' – sorta [[šljiva|šljive]], džanarika<br>
'''zijan''' – šteta, gubitak<br>
'''zimnjake''' – voće koje dozrijeva u sezono jesen-zima<br>
'''zjalav''' – čovjek koji priča "zjale" - koješta, blesan<br>
'''zolufi'''/'''zulufi'''/'''solufi''' – produžena traka kose između lica i ušiju<br>
'''zube'''/'''zubača''' – drljača, naprava sa klinovima za sitnjenje i ravnanje oranice.<br>
'''zujara'''/'''zundara''' – [[muha]] koja oblijeće i zuji

==='''Ž'''===
'''žara''' – kopriva<br>
'''žemička'''/'''žemlja'''/'''žema''' – okruglo pecivo<br>
'''žemska'''/'''ženska''' – žena
'''ženskinje''' - ženske osobe<br>
'''žiga''' – komadić žara iz vatre<br>
'''žilje''' – biljne žile<br>
'''živika'''/'''živica''' – živa ograda, obično od trnja, grmlja ili ukrasnog šiblja<br>
'''živinče''' – životinja<br>
'''žmariti''' – previše pušiti<br>
'''žmurka'''/'''žmirka'''/'''žmira''' – igra skrivača<br>
'''žvalje'''/'''žvale''' – bolest uglova usta: metalna šipka za konjska usta, prilikom zauzdavanja; pogrdno: [[usta]].<br>
<ref>http://www.bazik.info/index.php/razglednica/iskaznica/kultura/rjecnik/102-najcesce-koristeni-lokalizmi-u-nasem-govoru.</ref>


==Reference==
==Reference==
{{reference}}
{{reference}}

==Također pogledajte==
==Također pogledajte==
*[[Posvojenica]]
*[[Posvojenica]]
*[[Lingvistika]]
*[[Lingvistika]]

[[Kategorija:Lingvistika]]
[[Kategorija:Lingvistika]]
[[Kategorija:Etimologija]]
[[Kategorija:Etimologija]]

Verzija na dan 2 august 2015 u 21:33

Lokalizam (lat. locus = mjesto, smještaj ; lokalni = mjesni, prostorni, svojstven određenom mjestu) – u ligvistici – se odnosi na mjesno ograničenje upotrebe specifičnih elemenata u lingvističkoj strukturi. Ograničenja se odnose na lokalno određeni raspon u kojem se pravila mogu primijeniti na određenu strukturu. Teorije transformacijske gramatike koriste sintaktičke lokalizme, uz ograničenja o izboru, sintaktičke obavezne forme i sintaktičke promjene.

U lingvistici, transformacijska gramatika ili transformacijsko-generativna gramatike je generativna gramatika, posebno od prirodnih jezika, koja uključuje korištenje definiranih operacija za tvorbu novih oblika od već postojećih. Ovaj koncept je formulirao Noam Chomsky.

Prema kraćoj verziji definicije, lokalizam je:govorna ili kakva druga osobina nekog kraja, dijalektizam (lat.), riječ koja je u upotrebi u jednom lokalnom području, ili lokalna posebnost govora ili djelovanja. [1] Lokalizmi u bosanskom jaziku i specifični za određena govorna područja, a posebno su brrojni u bosanko-dalmatinskom, istočno-bosanskom dijalekttu, kojim govore Bošnjaci i Hrvati.

Reference

  1. ^ http://www.merriam-webster.com/dictionary/localism.

Također pogledajte

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Lokalizam_(lingvistika)&oldid=2618871"