Razlika između verzija stranice "Hibrid (biologija)"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
No edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
''Ne miješati sa [[Hibridizacija nukleinskih kiselina]]'' |
''Ne miješati sa [[Hibridizacija nukleinskih kiselina]]'' |
||
[[ |
[[Datoteka:Liger.jpg|thumb|Herkules je '''''ligar''''': '''''l'''''av – t'''''igar''''' hibrid.]] |
||
U [[biologija|biologiji]] '''hibrid''' (lat. ''hybrida'', u smislu "potomak pitome krmače i divljeg vepra", "dijete slobodnjaka i [[rob]]ova") je potomak dvije životinje ili biljke različitih linija, [[varijetet]]a, sorti, kultivara, [[vrsta]] ili [[rod]]ova.<ref>{{cite web|title=Hybrid|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/hybrid?show=0&t=1402607220|publisher=Merriam Webster|accessdate=2014-06-12}}</ref> |
U [[biologija|biologiji]] '''hibrid''' (lat. ''hybrida'', u smislu "potomak pitome krmače i divljeg vepra", "dijete slobodnjaka i [[rob]]ova") je potomak dvije životinje ili biljke različitih linija, [[varijetet]]a, sorti, kultivara, [[vrsta]] ili [[rod]]ova.<ref>{{cite web|title=Hybrid|url=http://www.merriam-webster.com/dictionary/hybrid?show=0&t=1402607220|publisher=Merriam Webster|accessdate=2014-06-12}}</ref> |
||
Red 22: | Red 22: | ||
3. Treći tip hibrida, u taksonomskom smislu, nastaje iz ukrštanja [[populacija]], sorti ili [[kultivar]]a unutar jedne vrste, ali to je zapravo ukrštanja, a ne hibrid. Ovo značenje se često koristi u uzgoju biljaka i životinja, gdje se obično proizvode i odabru hibridi, jer oni imaju poželjne karakteristike kojih nije bilo kod roditeljskih jedinki ili populacija. Ovaj međupopulacijski [[tok gena]] često se naziva hibridizacijom. |
3. Treći tip hibrida, u taksonomskom smislu, nastaje iz ukrštanja [[populacija]], sorti ili [[kultivar]]a unutar jedne vrste, ali to je zapravo ukrštanja, a ne hibrid. Ovo značenje se često koristi u uzgoju biljaka i životinja, gdje se obično proizvode i odabru hibridi, jer oni imaju poželjne karakteristike kojih nije bilo kod roditeljskih jedinki ili populacija. Ovaj međupopulacijski [[tok gena]] često se naziva hibridizacijom. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
== Također pogledajte == |
== Također pogledajte == |
||
*[[Mendelovi zakoni]] |
*[[Mendelovi zakoni]] |
||
*[[Hibridizacija nukleinskih kiselina]] |
*[[Hibridizacija nukleinskih kiselina]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
{{Specijacija}} |
{{Specijacija}} |
Verzija na dan 13 august 2015 u 00:28
Ne miješati sa Hibridizacija nukleinskih kiselina
U biologiji hibrid (lat. hybrida, u smislu "potomak pitome krmače i divljeg vepra", "dijete slobodnjaka i robova") je potomak dvije životinje ili biljke različitih linija, varijeteta, sorti, kultivara, vrsta ili rodova.[1]
Prema genetičkoj terminologiji, mogu se razlikovati slijedeće definicije hibrida.[2]
- Općenito , hibrid je sinonim heterozigotnosti: bilo koje potomstvo proizišlo iz ukrštanja dvije genetički različite jedinke.
- Genetički hibrid je nositelj dva različita alela istog gena.
- Strukturni hibrid rezultira iz fuzije gameta koji imju različitu strukturu po najmanje jednom hromosomu, kao rezultat hromosomskih strukturnih abnormalnosti.
- Numerički hibrid nastaje iz fuzije gameta koji imaju različitu haploidne brojeve hromosoma.
- Permanentni hibrid je situacija kada se javlja samo heterozigotni genotip, zbog toga što su sve homozigotne kombinacije letalne.
Iz taksonomske perspektive, hibrid se odnosi na:
- Potomke koji su rezultat interspecijskog parenja između dvije vrste životinja ili biljki.[3]
- Hibridi između različitih podvrsta unutar iste vrste (kao između bengalskog i sibirskog tigra), poznati kao
- intraspecijski hibridi. Hibridi između različitih vrsta unutar istog roda (kao između lavova i tigrova) su poznati kao
- interspecijski hibridi ili križanci. Hibridi između pripadnika različitih rodova (npr. između domaće ovce i koza) su označeni kao
- intergenerični hibridi. Ekstremno rijetko se javljaju i
- interfamilijarni hibridi među nekom domaćom peradi (kokoš – neke rase pataka).[4]
Nije poznat ni jedan hibrid među pripadnicima različitih redova.
3. Treći tip hibrida, u taksonomskom smislu, nastaje iz ukrštanja populacija, sorti ili kultivara unutar jedne vrste, ali to je zapravo ukrštanja, a ne hibrid. Ovo značenje se često koristi u uzgoju biljaka i životinja, gdje se obično proizvode i odabru hibridi, jer oni imaju poželjne karakteristike kojih nije bilo kod roditeljskih jedinki ili populacija. Ovaj međupopulacijski tok gena često se naziva hibridizacijom.
Također pogledajte
Reference
- ^ "Hybrid". Merriam Webster. Pristupljeno 2014-06-12. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Rieger R., Michaelis A., Green M. M. (1991): Glossary of Genetics (5th ed.). Springer-Verlag, Stutgart, ISBN 0-387-52054-6.
- ^ Keeton W. T. (1980): Biological science. Norton, New York, ISBN 0-393-95021-2.
- ^ Ghigi A. (1936): Galline di faraone e tacchini. Milano (Ulrico Hoepli)