Razlika između verzija stranice "Zemnoalkalni metali"

[pregledana izmjena]

[nepregledana izmjena]

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na dan 24 august 2015 u 01:34

Zemnoalkalni metali su elementi IIA grupe periodnog sistema elemenata: berilij, magnezij, kalcij, stroncij, barij i radij. ^[1]

Zastupljenost

Zemnoalkalni metali u prirodi nikada ne dolaze u elementarnom stanju. Uvijek dolaze kao spojevi, u otopljenom stanju ili u mineralima. Najzastupljeniji su kalcijum i magnezijum. Magnezijum je zastupljen u morskoj vodi kao katjion Mg²⁺. Zemnoalkalni metali su zastupljeni u Zemljinoj kori kao krečnjak (kalcijum-karbonat CaCO₃) i dolomit (smjesa kalcijum i magnezijum karbonata). Važan mineral kalcijuma je gips CaSO₄·2H₂O. Berilijum je zastupljen kao mineral beril Be₃Al₂(SiO₃)₆. Kristali berilijuma se nazivaju smaragd i akvamarin.

Fizičke osobine

Zemnoalkalni metali imaju više tačke topljenja, veću gustoću i tvrdoću u odnosu na alkalne metale. Elektronska konfiguracija najvišeg nivoa zemnoalkalnih metala je ns². Elektroni u zadnjem energetskom nivou lahko napuštaju atom i kreću se unutar metalne rešetke. Energija ionizacije zemnoalkalnih metala je niska, ali je nešto viša nego kod alkalnih metala. Zbog toga se zemnoalkalni metali teže oksidiraju nego alkalni metali. Srebrnaste su boje, dobro provode toplotu i elektricitet.

Hemijske osobine

Zemnoalkalni metali se lahko oksidiraju. U spojevima dolaze u oksidacionom stanju +2. Spojevi kalcija, stroncija i barija imaju karakteristike ionskih spojeva. Spojevi berilija su kovalentni. Spojevi berilija sa halogenim elementima ne provode električnu struju u rastaljenom stanju, što ukazuje na njihov kovalentni karakter. Halogenidi ostalih elemenata u grupi su tipični ionski spojevi. Svi hidroksidi zemnoalkalnih metala su slabo topljivi u vodi.

Upotreba

Magnezij-oksid (MgO) se upotrebljava u proizvodnji papira i antacida. Kalcij-sulfat dihidrat je poznat kao gips. Suspenzija barij-sulfata se upotrebljava prilikom rentgenskog snimanja digestivnog trakta.

Vanjski linkovi

http://www.rsc.org/periodic-table

Reference

^ Brady, J.E., Holum, J.R.: Chemistry, John Wiley & Sons, 1993 ISBN 0-471-59979-4

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Zemnoalkalni metali

[1] Brady, J.E., Holum, J.R.: Chemistry, John Wiley & Sons, 1993 ISBN 0-471-59979-4

[1]

@@ Red 3: / Red 3: @@
 == Zastupljenost ==
-Zemnoalkalni metali u prirodi nikada ne dolaze u elementarnom stanju. Uvijek dolaze kao spojevi, u otopljenom stanju ili u [[minerali]]ma. Najzastupljeniji su [[kalcij]] i [[magnezij]]. Magnezij je zastupljen u morskoj vodi kao kation Mg<sup>2+</sup>. Zemnoalkalni metali su zastupljeni u [[zemlja|Zemljinoj]] kori kao [[krečnjak]] (kalcijum-karbonat CaCO<sub>3</sub>) i [[dolomit]] (smjesa kalcij i magnezij karbonata). Važan [[mineral]] kalcija je [[gips]] CaSO<sub>4</sub>·2H<sub>2</sub>O. Berilij je zastupljen kao mineral [[beril]] Be<sub>3</sub>Al<sub>2</sub>(SiO<sub>3</sub>)<sub>6</sub>. [[Kristal]]i berila se nazivaju [[smaragd]] i [[akvamarin]].
+Zemnoalkalni metali u prirodi nikada ne dolaze u elementarnom stanju. Uvijek dolaze kao spojevi, u otopljenom stanju ili u [[minerali]]ma. Najzastupljeniji su [[kalcijum]] i [[Magnezijum karbonat|magnezijum]]. Magnezijum je zastupljen u morskoj vodi kao katjion Mg<sup>2+</sup>. Zemnoalkalni metali su zastupljeni u [[zemlja|Zemljinoj]] kori kao [[krečnjak]] (kalcijum-karbonat CaCO<sub>3</sub>) i [[dolomit]] (smjesa kalcijum i magnezijum karbonata). Važan [[mineral]] kalcijuma je [[gips]] CaSO<sub>4</sub>·2H<sub>2</sub>O. Berilijum je zastupljen kao mineral [[beril]] Be<sub>3</sub>Al<sub>2</sub>(SiO<sub>3</sub>)<sub>6</sub>. [[Kristal]]i berilijuma se nazivaju [[smaragd]] i [[akvamarin]].
 == Fizičke osobine ==