Razlika između verzija stranice "Badanj (pećina)"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:Badanj.jpg|mini|Pećinski crteži u pećini Badanj]]
[[Datoteka:Badanj.jpg|mini|Crteži na stijeni pećine Badanj]]
'''Pećina Badanj''' je [[pećina]] u blizini [[Stolac|Stoca]], [[Bosna i Hercegovina]].
'''Pećina Badanj''' je [[pećina]] u blizini [[Stolac|Stoca]], [[Bosna i Hercegovina]].



Verzija na dan 30 august 2015 u 01:34

Crteži na stijeni pećine Badanj

Pećina Badanj je pećina u blizini Stoca, Bosna i Hercegovina.

Pećina se nalazi kod sela Borojevića, šest kilometara zapadno od sjedišta ove općine. To je ustvari polupećina, odnosno udubljenje u stijeni kanjona Bregave, oko 45 metara iznad njenog korita. Arheološkim putem je ovo nalazište datirano u kasni period mlađeg paleolita - kasnog epigravettiena, tj. 13.000 do 12.000 godina p. n. e.[1]

Paleolitsko nalazište je otkriveno 1976. godine koje i danas pobuđuje posebnu pažnju arheologa. Prva arheološka istraživanja tu je obavio Đuro Basler. Uz potkapinu nađena je gravura, i to je prvi nalaz ove vrste na istočnoj obali Jadrana.

Osobito značajno je bilo otkriće graviranog crteža na stijeni, koji predstavlja najstariji spomenik likovne umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Dio crteža je uništen, pretpostavlja se, još za vrijeme paleolitskog doba.[2]

Urezan je u koso položenu površinu velikog uglačanog bloka kamena koji je odlomljen od masiva pećine. Površina mu je oko 30 stepeni nagnuta od zapada prema istoku. Crtež se nalazi u jugozapadnom uglu stijene i predstavlja, vjerovatno, figuru konja gledanog sa desnog boka napadnutog strelicama. Sačuvana je samo zadnja polovina tijela, sa bedrima tipičnim za konja i dijelom trupa, dok je ostatak crteža uništen. Dubina reza je 5 mm.

Gravura konja u Badnju nije bila anatomski savršeno reproducirana figura, što i nije bilo važno za tadašnjeg čovjeka. Za njega je bilo važnije ono što je tim trebalo biti rečeno. Teme su obično bile lovačkog sadržaja. Osnova teme ove umjetnosti bilo je vizuelno ovladavanje životinjama, simbolika nadmoći nad prirodom i svijet magije. Gravure slične ovoj nalaze se u znatnom broju na Siciliji, u Kalabriji i u Apuliji.

Crtež predstavlja konja pogođenog strelicama što je tipski uobičajeno za mediteransku umjetnosti paleolitskog čovjeka čije gravure sadrže prikaz životinje i znakove.[3] Bio je to prvootkriveni takav nalaz na istočnoj obali Jadranskog mora.[2]

Pravni status

Od 2003. je na listi Nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.[2]

Reference

  1. ^ http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5282/UNESCO
  2. ^ a b c Paleolitsko nalazište Badanj u Borojevićima, arheološko područje. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
  3. ^ Basler Đ (1976): Paleolitsko prebivalište Badanj kod Stoca, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, (A), n.s. sv. XXIX /1974. Sarajevo, 1976., 5-18

Vanjski linkovi