Razlika između verzija stranice "Mehmed I"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 15: Red 15:
| Datum smrti =[[26. maj]] [[1421]]
| Datum smrti =[[26. maj]] [[1421]]
|}}
|}}
'''Mehmed I''' (1389. - 26. maja 1421.) je bio [[sultani Osmanlijskog carstva|sultan Osmanlijskog carstva]] od 1413. do 1421. godine. On je bio sin sultana [[Bajazid I|Bajazida I]] i Devlet Hatun.
'''Mehmed I''' (1389. - 26. maja 1421.) je bio [[sultani Osmanlijskog carstva|sultan Osmanlijskog carstva]] od 1413. do 1421. godine. On je bio sin sultana [[Bajazid I|Bajazida I]] i [[Devlet Hatun]].


== Rani život ==
== Rani život ==
Rođen je u Bursi 1389. godine kao sin sultana Bajazida I i jedne od njegovih žena, Devlet Hatun. Mehmed je bio treći sin sultana Bajazida I. Imao je četvoricu polubraće: Sulejmana, Isu, Mustafu i Musu. Mehmed je imao naziv Čelebi, što znači "gospodin".
Rođen je u [[Bursa|Bursi]] 1389. godine kao sin sultana [[Bajazid I|Bajazida I]] i jedne od njegovih žena, [[Devlet Hatun]]. Mehmed je bio treći sin sultana Bajazida I. Imao je četvoricu polubraće: Sulejmana, Isu, Mustafu i Musu. Mehmed je imao naziv Čelebi, što znači "gospodin".


20. jula 1402. godine sultan Bajazit I je poražen u bici kod Ankare od mongolskog vladara Tamerlana. Mehmedova braća (s izuzetkom Mustafe, koji je zajedno sa Bajazidom I zarobljen i odveden u Samarkand) su spašena sa ratišta. Mehmeda je spasio Bajazit paša koji ga je odveo u svoj rodni grad Agru. Mehmed je kasnije Bajazit pašu proglasio velikim vezirom (1413. - 1421.).
20. jula 1402. godine sultan Bajazit I je poražen u [[Bitka kod Ankare|bici kod Ankare]] od mongolskog vladara [[Timurlenk|Timurlenka]]. Mehmedova braća (s izuzetkom Mustafe, koji je zajedno sa Bajazidom I zarobljen i odveden u [[Samarkand]]) su spašena sa ratišta. Mehmeda je spasio [[Bajazit paša]] koji ga je odveo u svoj rodni grad [[Amasija|Amasiju]]. Mehmed je kasnije Bajazit pašu proglasio [[Spisak velikih vezira Osmanlijskog carstva|velikim vezirom]] (1413. - 1421.).


Nakon bitke, Mehmed se borio sa svojom braćom Sulejmanom, Isom i Musom u građanskom ratu poznatom kao Osmanska međuvlada (1402. - 1413.) u kojem ih ubija. Njegov brat Mustafa se nakon skrivanja borio protiv Mehmeda I za vrijeme njegove vladavine u dvije neuspjele pobune.
Nakon bitke, Mehmed se borio sa svojom braćom Sulejmanom, Isom i Musom u građanskom ratu poznatom kao [[Osmanlijski interegnum]] (1402. - 1413.) u kojem ih ubija. Njegov brat Mustafa se nakon skrivanja borio protiv Mehmeda I za vrijeme njegove vladavine u dvije neuspjele pobune.


== Vladavina ==
== Vladavina ==
Nakon pobjede nad braćom, Mehmed se okrunio za sultana u tračkom gradu Edirni koji se nalazi u evropskom dijelu carstva i postaje sultan Mehmed I. Čim je uspostavio svoju vlast, proglasio je Edirne glavnim gradom carstva i osvojio dijelove Albanije, Jandarid emirat i armensku kraljevinu Kilikiji. Zbog mnogih njegovih dostignuća, Mehmed I je poznat kao "drugi osnivač" Osmanskog carstva.
Nakon pobjede nad braćom, Mehmed se okrunio za sultana u [[Trakija (regija)|tračkom]] gradu [[Edirne|Edirni]] koji se nalazi u evropskom dijelu carstva i postaje sultan Mehmed I. Čim je uspostavio svoju vlast, proglasio je Edirne glavnim gradom carstva i osvojio dijelove [[Albanija|Albanije]], [[Jandarid emirat]] i [[Armenska kraljevina Kilikija|armensku kraljevinu Kilikiju]]. Zbog mnogih njegovih dostignuća, Mehmed I je poznat kao "drugi osnivač" Osmanskog carstva.


Odmah nakon što je Mehmed započeo svoju vladavinu, njegov brat Mustafa, koji je bio zarobljen zajedno sa ocem Bajazidom I, se oslobodio i krio u Anadoliji. Ponovo se pojavljuje na sceni i moli Mehmeda da podijele carstvo. Mehmed ga odbija i započinje bitku protiv brata. Nakon poraza, Mustafa bježi u Bizantijski grad Solun, ali nakon dogovora sa Mehmedom I, bizantijski car Manuel II je prognao Mustafu na ostrvo Lemnos.
Odmah nakon što je Mehmed započeo svoju vladavinu, njegov brat Mustafa, koji je bio zarobljen zajedno sa ocem Bajazidom I, se oslobodio i krio u Anadoliji. Ponovo se pojavljuje na sceni i moli Mehmeda da podijele carstvo. Mehmed ga odbija i započinje bitku protiv brata. Nakon poraza, Mustafa bježi u Bizantijski grad [[Solun|Solun,]] ali nakon dogovora sa Mehmedom I, Bizantijski car [[Manuel II, car Bizantije|Manuel II]] je prognao Mustafu na ostrvo [[Lemnos]].

Međutim, i dalje je Mehmed I bio suočen sa problemima. Prvi problem je bio njegov nećak Orhan kojeg je Mehmed doživljavao kao prijetnju njegovoj vladavini i osudio ga je za izdaju. Osim toga, poslije bitke kod Ankare i građanskog rata, stanovništvo carstva je postalo nestabilno i traumatizirano. Tada je nastao snažan društveni i religijski pokret kojeg je osnovao [[šeik Bedredin]] (1359. - 1420.), poznati muslimanski sufi i harizmatični teolog. Bio je ugledni [[ulema]] čija je majka bila grkinja a otac musliman iz Simavna (Kyprinosa) zapadno od [[Edirne]] (ranije Adrianopolja).

Bedredin je stvorio vjerski pokret u Osmanlijskom carstvu koji promovira suzbijanje socijalne razlike između bogatih i siromašnih. Razvijajući uspješno popularnu društvenu revoluciju i [[sinkretizam]] različitih religija, Bedredinov pokret se počeo širiti i na zapadnu Anadoliju. Šeik Bedredin je 1416. godine započeo pobunu protiv sultana. Nakon četiri godine borbe, zarobio ga je Mehmedov veliki vezir [[Bajazit paša]] i objesio u gradu [[Seres (grad)|Seresu]] u današnjoj [[Grčka|Grčkoj]].
{{Redoslijed|
{{Redoslijed|
|prethodnik =[[Bajazid I]]
|prethodnik =[[Bajazid I]]

Verzija na dan 3 oktobar 2015 u 14:58

Mehmed I
Sultan Osmanlijskog carstva
Vladavina1413 - 1421
PrethodnikBajazid I
NasljednikMurat II
Krunidba1413
SupružnikŞeh-zade Kumru Hâtûn, Emine Hâtûn
DinastijaOsmanlije
OtacBajazid I
MajkaDevlet Hatun
Rođenje1389
Smrt26. maj 1421

Mehmed I (1389. - 26. maja 1421.) je bio sultan Osmanlijskog carstva od 1413. do 1421. godine. On je bio sin sultana Bajazida I i Devlet Hatun.

Rani život

Rođen je u Bursi 1389. godine kao sin sultana Bajazida I i jedne od njegovih žena, Devlet Hatun. Mehmed je bio treći sin sultana Bajazida I. Imao je četvoricu polubraće: Sulejmana, Isu, Mustafu i Musu. Mehmed je imao naziv Čelebi, što znači "gospodin".

20. jula 1402. godine sultan Bajazit I je poražen u bici kod Ankare od mongolskog vladara Timurlenka. Mehmedova braća (s izuzetkom Mustafe, koji je zajedno sa Bajazidom I zarobljen i odveden u Samarkand) su spašena sa ratišta. Mehmeda je spasio Bajazit paša koji ga je odveo u svoj rodni grad Amasiju. Mehmed je kasnije Bajazit pašu proglasio velikim vezirom (1413. - 1421.).

Nakon bitke, Mehmed se borio sa svojom braćom Sulejmanom, Isom i Musom u građanskom ratu poznatom kao Osmanlijski interegnum (1402. - 1413.) u kojem ih ubija. Njegov brat Mustafa se nakon skrivanja borio protiv Mehmeda I za vrijeme njegove vladavine u dvije neuspjele pobune.

Vladavina

Nakon pobjede nad braćom, Mehmed se okrunio za sultana u tračkom gradu Edirni koji se nalazi u evropskom dijelu carstva i postaje sultan Mehmed I. Čim je uspostavio svoju vlast, proglasio je Edirne glavnim gradom carstva i osvojio dijelove Albanije, Jandarid emirat i armensku kraljevinu Kilikiju. Zbog mnogih njegovih dostignuća, Mehmed I je poznat kao "drugi osnivač" Osmanskog carstva.

Odmah nakon što je Mehmed započeo svoju vladavinu, njegov brat Mustafa, koji je bio zarobljen zajedno sa ocem Bajazidom I, se oslobodio i krio u Anadoliji. Ponovo se pojavljuje na sceni i moli Mehmeda da podijele carstvo. Mehmed ga odbija i započinje bitku protiv brata. Nakon poraza, Mustafa bježi u Bizantijski grad Solun, ali nakon dogovora sa Mehmedom I, Bizantijski car Manuel II je prognao Mustafu na ostrvo Lemnos.

Međutim, i dalje je Mehmed I bio suočen sa problemima. Prvi problem je bio njegov nećak Orhan kojeg je Mehmed doživljavao kao prijetnju njegovoj vladavini i osudio ga je za izdaju. Osim toga, poslije bitke kod Ankare i građanskog rata, stanovništvo carstva je postalo nestabilno i traumatizirano. Tada je nastao snažan društveni i religijski pokret kojeg je osnovao šeik Bedredin (1359. - 1420.), poznati muslimanski sufi i harizmatični teolog. Bio je ugledni ulema čija je majka bila grkinja a otac musliman iz Simavna (Kyprinosa) zapadno od Edirne (ranije Adrianopolja).

Bedredin je stvorio vjerski pokret u Osmanlijskom carstvu koji promovira suzbijanje socijalne razlike između bogatih i siromašnih. Razvijajući uspješno popularnu društvenu revoluciju i sinkretizam različitih religija, Bedredinov pokret se počeo širiti i na zapadnu Anadoliju. Šeik Bedredin je 1416. godine započeo pobunu protiv sultana. Nakon četiri godine borbe, zarobio ga je Mehmedov veliki vezir Bajazit paša i objesio u gradu Seresu u današnjoj Grčkoj.