Razlika između verzija stranice "Louis Pasteur"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 141.136.201.118 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika EdinBot
Red 18: Red 18:
|ženski pol =
|ženski pol =
|država za kategoriju=Francuska
|država za kategoriju=Francuska
}}
}}
'''Louis Pasteur''' (Dole, [[27. decembar]] [[1822]]. - St. Cloud, [[28. septembar]] [[1895]].), francuski [[hemičar]] i biolog.

Diplomirao je hemiju u Bezansonu ([[Besançon]]). Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača [[stereohemija|stereohemije]]. Bavio se problemima [[alkohol]]ne i mliječne [[fermentacija|fermentacije]], što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju [[mikroorganizam|mikroorganizmi]] mogu uništiti uticajem topline bila temelj postupka [[sterilizacija|sterilizacije]] nazvanog po njemu [[pasterizacija|pasterizacijom]]. S tim je u vezi i početak antiseptičke metode u hirurgiji, koju je Pasteur primjenio [[1865]]. uvođenjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istraživao je cjepiva protiv zaraznih bolesti. Bio je uvjereni pacifista i patriota te je nakon pruskog bombardiranja [[Pariz]]a zatražio da se njegovo ime briše s spiska počasnih doktora Univerziteta u [[Bonn]]u.

Izolirao je uzročnika [[antraks]]a i primijenio cjepivo protiv te bolesti. Otkrio je i uzročnike porodiljske groznice i kolere peradi. Prvi Pasteurov zavod za istraživanje bjesnoće osnovan je [[1888]].

== Također pogledajte ==
* [[Pasterizacija]]
* [[Pasterizacija]]



Verzija na dan 4 oktobar 2015 u 13:42

Louis

Louis Pasteur (Dole, 27. decembar 1822. - St. Cloud, 28. septembar 1895.), francuski hemičar i biolog.

Diplomirao je hemiju u Bezansonu (Besançon). Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača stereohemije. Bavio se problemima alkoholne i mliječne fermentacije, što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju mikroorganizmi mogu uništiti uticajem topline bila temelj postupka sterilizacije nazvanog po njemu pasterizacijom. S tim je u vezi i početak antiseptičke metode u hirurgiji, koju je Pasteur primjenio 1865. uvođenjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istraživao je cjepiva protiv zaraznih bolesti. Bio je uvjereni pacifista i patriota te je nakon pruskog bombardiranja Pariza zatražio da se njegovo ime briše s spiska počasnih doktora Univerziteta u Bonnu.

Izolirao je uzročnika antraksa i primijenio cjepivo protiv te bolesti. Otkrio je i uzročnike porodiljske groznice i kolere peradi. Prvi Pasteurov zavod za istraživanje bjesnoće osnovan je 1888.

Također pogledajte