Razlika između verzija stranice "Edmond Halley"

[pregledana izmjena]

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

U redovima

Verzija na dan 7 oktobar 2015 u 11:01

Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. novembar 1656. - Greenwich kraj Londona, 14. januar 1742.), engleski astronom

Bio je profesor geometrije na Oxfordskom univerzitetu te upravitelj Greenwichkog opservatorija. Istakao se radom o stazama planeta, katalogirizirao je 341 zvijezdu južne hemisfere, iznio vlastitu teoriju o kretanju stajačica, izradio kartu vjetrova iznad okeana, prvu meteorološku kartu uopće. Razradio je metodu za određivanje Sunčeve paralakse pomoću prolaska Venere.

Na temelju Newtonove teorije Halley je utvrdio putanju i trajanje ophodnje komete iz 1682, proračunavši da će se na našem nebu ona ponovo pojaviti nakon 76 godina - 1757. To je slavnog astronoma potaknulo da ode proročici koja mu je prorekla da će živjeti duže od stotinu godina. Ohrabren proročanstvom, Halley je nestrpljivo brojao godine. Ali, 86. godina bila je kraj njegovog života. Ipak, budući da je proračun bio tačan i kometa se pojavila tačno u nagoviješteno vrijeme, 1757. u učenjakovu čast i uspomenu, nazvan je Halejevom kometom.

Godine 1690. dizajnirao je Halleyevo zvono, koje je roniocima omogućilo duži ostanak pod vodom.

Najvažnija su mu djela "Katalog južnih zvijezda" i "Pregled astronomije kometa".

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Edmond Halley

@@ Red 21: / Red 21: @@
 '''Edmond Halley''' (Haggerston kraj [[London]]a, [[8. novembar]] [[1656]]. - [[Greenwich]] kraj [[London]]a, [[14. januar]] [[1742]].), [[engleska|engleski]] astronom
-Bio je profesor [[geometrija|geometrije]] na Oxfordskom univerzitetu te upravitelj Greenwichkog opservatorija. Istakao se radom o stazama [[planeta]], katalogirizirao je 341 zvijezdu južne hemisfere, iznio vlastitu teoriju o kretanju stajačica, izradio kartu vjetrova iznad okeana, prvu meteorološku kartu uopće. Razradio je metodu za određivanje Sunčeve paralakse pomoću prolaska Venere.
+Bio je profesor [[geometrija|geometrije]] na Oxfordskom univerzitetu te upravitelj Greenwichkog opservatorija. Istakao se radom o stazama [[planeta]], katalogirizirao je 341 zvijezdu južne hemisfere, iznio vlastitu teoriju o kretanju stajačica, izradio kartu vjetrova iznad [[okean]]a, prvu meteorološku kartu uopće. Razradio je metodu za određivanje Sunčeve paralakse pomoću prolaska Venere.
-Na temelju [[Isaac Newton|Newtonove]] teorije Halley je utvrdio putanju i trajanje ophodnje [[kometa]] iz [[1682]], proračunavši da će se na našem nebu on ponovo pojaviti nakon 76 godina - [[1757]]. To je slavnog [[astronom]]a potaknulo da ode proročici koja mu je prorekla da će živjeti duže od stotinu godina. Ohrabren proročanstvom, Halley je nestrpljivo brojao godine. Ali, 86. godina bila je kraj njegova života. Ipak, budući da je proračun bio tačan i komet se pojavio tačno u nagoviješteno vrijeme, [[1757]]. u učenjakovu čast i uspomenu, nazvan je [[Halejeva kometa|Helijevim kometom]].
+Na temelju [[Isaac Newton|Newtonove]] teorije Halley je utvrdio putanju i trajanje ophodnje [[kometa|komete]] iz [[1682]], proračunavši da će se na našem nebu ona ponovo pojaviti nakon 76 godina - [[1757]]. To je slavnog [[astronom]]a potaknulo da ode proročici koja mu je prorekla da će živjeti duže od stotinu godina. Ohrabren proročanstvom, Halley je nestrpljivo brojao godine. Ali, 86. godina bila je kraj njegovog života. Ipak, budući da je proračun bio tačan i kometa se pojavila tačno u nagoviješteno vrijeme, [[1757]]. u učenjakovu čast i uspomenu, nazvan je [[Halejeva kometa|Halejevom kometom]].
 Godine [[1690]]. dizajnirao je Halleyevo zvono, koje je [[Ronjenje|roniocima]] omogućilo duži ostanak pod vodom.