Razlika između verzija stranice "Historija Srbije"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{U_začetku}}{{Nedostaju_izvori}}
{{U_začetku}}{{Nedostaju_izvori}}
'''Historija Srbije''' se odnosi na historiju današnje Srbije koja počinje doseljavanjem [[Slaveni|Slavena]] na [[Balkansko poluostrvo]] u 6. stoljeću. Oni osnivaju nekoliko država, a prva od njih je bila [[Kneževina Srbija]] na čelu sa dinastijom [[Vlastimirovići|Vlastimirovića]]. Ova kneževina je evoluirala u [[Raška|Veliku Kneževinu]] u 11. stoljeću, a 1217. godine u carstvo na čelu sa dinastijom [[Nemanjići|Nemanjić]]. [[Srpsko carstvo]] zauzima [[Osmanlijsko carstvo]] 1389. godine.
'''Historija Srbije''' se odnosi na historiju današnje Srbije koja počinje doseljavanjem [[Srba|Srbi]] na [[Balkansko poluostrvo]] u početkom [[7. vijek]]a. Srbi osnivaju svoju [[Sklavinija|sklaviniju]] na području Polimlja. Ova sklavinija je evoluirala u kneževinu, a u 11. vijeku njome upravljaju veliki župani. Najpoznatiji od njih Stefan Nemanja rodonačelnik je dinastije [[Nemanjići]]. Godine [[1217]]. u doba Stefana Nemanjića Raška postaje kraljevinom. [[Srpsko carstvo]] formirano je [[1346]]. godine u doba Dušana. Smrću Uroša I. [[1371]]. nestaje Srpsko carstvo. Na njegovim ruševinama razvijaju se oblasti krupnih velmoža kao što su oblasti Nikole Altomanovića, Lazara Hrebeljanovića,braće Mrnjavčević i drugih. Godine [[1402]]. uspostavljena je [[Despotovina]] na čijem čelu je despot Stefan Lazarević.


Srpsko carstvo zauzima Osmanlijsko carstvo i dijeli ga na nekoliko sandžaka. Uspjeh [[Srpska revolucija|srpske revolucije]] protiv [[Srbija u Osmanlijskom carstvu|Osmanlijske vladavine]] 1817. godine označava rođenje [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]], koja je ostvarila de facto nezavisnost 1867. godine i konačno dobila priznanje od strane velikih sila na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. godine. Kao pobjednik u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] 1913. godine, Srbija je povratila [[Vardarska Makedonija|Vardarsku Makedoniju]], Kosovo i [[Raška (region)|Rašku]]. Godine 1918. [[Vojvodina]] je proglasila otcjepljenje od [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i priključila se slavenskoj [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|državi Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Kraljevina Srbija  se pridružila Uniji 1. decembra 1918. godine, a zemlja je nazvana [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]].
Srpsku despotovinu 1459. godine zauzima Osmanlijsko carstvo i dijeli ga na višesandžaka. Uspjeh [[Srpska revolucija|srpske revolucije]] protiv [[Srbija u Osmanlijskom carstvu|Osmanlijske vladavine]] 1817. godine označava rođenje [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]], koja je ostvarila de facto nezavisnost 1867. godine i konačno dobila priznanje od strane velikih sila na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878. godine. Kao pobjednik u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] 1913. godine, Srbija je povratila [[Vardarska Makedonija|Vardarsku Makedoniju]], Kosovo i [[Raška (region)|Rašku]]. Godine 1918. [[Vojvodina]] je proglasila otcjepljenje od [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i priključila se slavenskoj [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|državi Slovenaca, Hrvata i Srba]]. Kraljevina Srbija  se pridružila Uniji 1. decembra 1918. godine, a zemlja je nazvana [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]].


Srbija je dostigla svoje sadašnje granice nakon Drugog svjetskog rata, kada je postala federalna jedinica unutar [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Nakon [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] [[Jugoslovenski ratovi|u nizu ratova]] 1990-ih, Srbija ponovo postaje nezavisna država 5. juna 2006. godine, nakon raspada [[Srbija i Crna Gora|kratke zajednice]] sa Crnom Gorom.
Srbija je dostigla svoje sadašnje granice nakon Drugog svjetskog rata, kada je postala federalna jedinica unutar [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]. Nakon [[Raspad Jugoslavije|raspada Jugoslavije]] [[Jugoslovenski ratovi|u nizu ratova]] 1990-ih, Srbija ponovo postaje nezavisna država 5. juna 2006. godine, nakon raspada [[Srbija i Crna Gora|kratke zajednice]] sa Crnom Gorom.

Verzija na dan 17 oktobar 2015 u 19:07

Historija Srbije se odnosi na historiju današnje Srbije koja počinje doseljavanjem Srbi na Balkansko poluostrvo u početkom 7. vijeka. Srbi osnivaju svoju sklaviniju na području Polimlja. Ova sklavinija je evoluirala u kneževinu, a u 11. vijeku njome upravljaju veliki župani. Najpoznatiji od njih Stefan Nemanja rodonačelnik je dinastije Nemanjići. Godine 1217. u doba Stefana Nemanjića Raška postaje kraljevinom. Srpsko carstvo formirano je 1346. godine u doba Dušana. Smrću Uroša I. 1371. nestaje Srpsko carstvo. Na njegovim ruševinama razvijaju se oblasti krupnih velmoža kao što su oblasti Nikole Altomanovića, Lazara Hrebeljanovića,braće Mrnjavčević i drugih. Godine 1402. uspostavljena je Despotovina na čijem čelu je despot Stefan Lazarević.

Srpsku despotovinu 1459. godine zauzima Osmanlijsko carstvo i dijeli ga na višesandžaka. Uspjeh srpske revolucije protiv Osmanlijske vladavine 1817. godine označava rođenje Kneževine Srbije, koja je ostvarila de facto nezavisnost 1867. godine i konačno dobila priznanje od strane velikih sila na Berlinskom kongresu 1878. godine. Kao pobjednik u Balkanskim ratovima 1913. godine, Srbija je povratila Vardarsku Makedoniju, Kosovo i Rašku. Godine 1918. Vojvodina je proglasila otcjepljenje od Austro-Ugarske i priključila se slavenskoj državi Slovenaca, Hrvata i Srba. Kraljevina Srbija  se pridružila Uniji 1. decembra 1918. godine, a zemlja je nazvana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

Srbija je dostigla svoje sadašnje granice nakon Drugog svjetskog rata, kada je postala federalna jedinica unutar Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Nakon raspada Jugoslavije u nizu ratova 1990-ih, Srbija ponovo postaje nezavisna država 5. juna 2006. godine, nakon raspada kratke zajednice sa Crnom Gorom.

Prahistorija

Neolitska Starčevačka i Vinčanska kultura su dominirali Balkanom prije oko 8.500 godina. Neki naučnici smatraju da prahistorijski Vinčanski znakovi predstavljaju jedan od najstarijih poznatih oblika sistema pisanja (datiraju od 6.000. do 4.000. godine p.n.e.).

Rimska era