Razlika između verzija stranice "Alanin"

Alanin
Alanin
Općenito
Hemijski spoj	Alanin
Druga imena	2-Aminopropanska kiselina
Molekularna formula	C=3H=7N=1O=2
CAS registarski broj	206-126-4
Kratki opis	Bijeli prah
Osobine1
Molarna masa	60,07 g/mol
Agregatno stanje	čvrsto
Gustoća	1.424 g/cm3
Tačka topljenja	258 °C (sublimira)
Rastvorljivost	Rastvorljiv
	1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 18 oktobar 2015 u 00:42

Alanin (al[dehid] + -anin), 2-aminopropionska kiselina – skraćenice Ala i A – je neesencijalna aminokiselina sa. Njekovu ugradnju u proteinski lanac kodiraju tripleti GCU i GCC.^[1]^[2]^[3]

Alanin se javlja u vidu dva enantiomera:

α-alanin – hemijska formula: CH₃CH(NH₂)COOH jedna je od najčeščih aminokiselina koja gradi molkekule proteina. Uključen je u metabolizam šećera i organskih kiselina, a jedan je od glavnih sastojaka svilenog vlakna. U slobodnom obliku se javlja u krvnoj plazmi;

β-alanin – NH₂CH₂CH₂COOH – se javlja kod bakterija u ćelijskom zidu i nekim peptidnim antibioticima. Nije proteogen, ali ulazi u sastav koenzima A i prirodnih peptida. U nevezanom obliku se nalazi u mozgu.

Biosinteza

U procesu biosinteze obično nastaje redukcijskom aminacijom piruvata. Transaminacija je reverzibilna reakcija pa se alanin vrlo lahko stvara od piruvata; zato sudjeluje u metaboličkim putevima glikolize, glukoneogeneze i ciklusa limunske kiseline.

Također pogledajte

Aminokiselina

Reference

^ Doolittle R. F. (1989): Redundancies in protein sequences, in Fasman, G. D., Prediction of Protein Structures and the Principles of Protein Conformation, New York: Plenum, pp. 599–623, ISBN 0-306-43131-9.
^ http://drugsynthesis.blogspot.co.uk/2011/11/laboratory-synthesis-of-l-alanine.html.
^ Nelson, David L.; Cox, Michael M. (2005), Principles of Biochemistry (4th ed.), New York: W. H. Freeman, pp. 684–85,ISBN 0-7167-4339-6.

Vanjski linkovi

Alanine MS spectrum

[1] Doolittle R. F. (1989): Redundancies in protein sequences, in Fasman, G. D., Prediction of Protein Structures and the Principles of Protein Conformation, New York: Plenum, pp. 599–623, ISBN 0-306-43131-9.

[2] ttp://drugsynthesis.blogspot.co.uk/2011/11/laboratory-synthesis-of-l-alanine.html.

[3] Nelson, David L.; Cox, Michael M. (2005), Principles of Biochemistry (4th ed.), New York: W. H. Freeman, pp. 684–85,ISBN 0-7167-4339-6.

[1]

[2]

[3]

@@ Red 19: / Red 19: @@
 [[Datoteka:L-alanine-3D-balls.png|mini|thumb|250px|Prostorna struktura L-alanina]]
-'''Alanin''' (al[dehid] + -anin), 2-aminopropionska kiselina – skraćenice ''Ala'' i ''A'' – je  neesencijalna [[aminokiselina]] sa.  Njekovu ugradnju u [[protein]]ski lanac kodiraju [[triplet]]i CCG i CGC.<ref>Doolittle  R. F. (1989): Redundancies in protein sequences,  in Fasman, G. D., Prediction of Protein Structures and the Principles of Protein Conformation, New York: Plenum, pp. 599–623, ISBN 0-306-43131-9.</ref><ref>http://drugsynthesis.blogspot.co.uk/2011/11/laboratory-synthesis-of-l-alanine.html.</ref><ref> Nelson, David L.; Cox, Michael M. (2005), Principles of Biochemistry (4th ed.), New York: W. H. Freeman, pp. 684–85,ISBN 0-7167-4339-6.</ref>
+'''Alanin''' (al[dehid] + -anin), 2-aminopropionska kiselina – skraćenice ''Ala'' i ''A'' – je  neesencijalna [[aminokiselina]] sa.  Njekovu ugradnju u [[protein]]ski lanac kodiraju [[triplet]]i  GCU i GCC.<ref>Doolittle  R. F. (1989): Redundancies in protein sequences,  in Fasman, G. D., Prediction of Protein Structures and the Principles of Protein Conformation, New York: Plenum, pp. 599–623, ISBN 0-306-43131-9.</ref><ref>http://drugsynthesis.blogspot.co.uk/2011/11/laboratory-synthesis-of-l-alanine.html.</ref><ref> Nelson, David L.; Cox, Michael M. (2005), Principles of Biochemistry (4th ed.), New York: W. H. Freeman, pp. 684–85,ISBN 0-7167-4339-6.</ref>
 Alanin se javlja u vidu dva enantiomera: