Razlika između verzija stranice "Historija Egipta"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m pne ispravka
No edit summary
Red 3: Red 3:
[[Datoteka:Egypt.Hathor.jpg|desno|mini|200px|[[Hathor]]]]
[[Datoteka:Egypt.Hathor.jpg|desno|mini|200px|[[Hathor]]]]


'''Historija Egipta''' je bila duga i bogata zbog toka rijeke [[Nil]] sa svojim plodnim dolinama i [[Delta Nila|deltom]]. Njegova bogata historija također dolazi od njenih stanovnika i vanjskog uticaja. Veći dio drevne historije Egipta bio je misterija sve dok se nisu dešifrirali drevni [[egipatski hijeroglifi]] uz pomoć [[Ploča iz Rossete|ploče iz Rossete]]. [[Velika piramida u Gizi]], kao jedna od sedam svjetskih čuda, još uvijek stoji. [[Svjetionik u Aleksandriji]], jedan od sedam svjetskih čuda, je nestao a [[Aleksandrijska biblioteka]] je jedinstvena već stoljećima.
'''Historija Egipta''' se smatra najdužom kontinuiranom historijom ujedinjene države u svijetu. Dolina [[Nil]]a formira prirodnu geografsku i ekonomsku cjelinu, koju sa istoka i zapada oblikuju pustinje, na sjeveru more a na jugu [[Katarakti Nila]]. Potreba za jedinstvenim autoritetom koji bi upravljao navodnjavanjem uz pomoć Nila je u [[Egipat|Egiptu]] doveo do stvaranje prve [[država|države]] u svijetu oko [[3000. p. n. e.]] Specifične geografske okolnosti su otežavale napade vanjskim narodima i državama, pa je [[Drevni Egipat|faraonski Egipat]] dugo vremena bio nezavisna i samodovoljna država. [[Hiksi]] su bili prvi strani vladari Egipta, ali su se njih drevni Egipćani uspjeli osloboditi. [[Novoasirsko Carstvo]] je također neko vrijeme kontolisalo Egipat, prije nego što su Egipćani ponovno stekli kontrolu.


Ljudska naselja u Egiptu postoje još od 40.000. godine p.n.e. [[Stari Egipat|Stara egipatsk]]<nowiki/>a civilizacija se spojila 3.150. godine p.n.e. političkim ujedinjenjem [[Gornji i Donji Egipat|Gornjeg i Donjeg Egipta]] pod prvim faraonom iz [[Prva egipatska dinastija|Prve dinastije]] [[Narmer|Narmerom]]. Stari Egipat sa faraonima na čelu je trajao sve do osvajanja Egipta od strane [[Ahemenidsko carstvo|Ahemenidskog carstva]] u 6. stoljeću p.n.e.
Međutim, jednom kada je Egipat potpao pod stranu vlast, pokazalo se da se nje teško riješiti, pa je 2.400 godina Egipat uglavnom bio pod vlašću [[Historijske sile|stranih sila]]: [[Nubijsko Carstvo|Nubijaca]], [[Perzijsko Carstvo|Perzijanaca]], [[Antička Makedonija|Makedonaca]], [[Rimsko Carstvo|Rimljana]], [[Bizanstko Carstvo|Bizantinaca]], [[Arapsko Carstvo|Arapa]], [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]], [[Francuska invazija Egipta|Francuza]] i [[Britansko Carstvo|Britanaca]]. Za vrijeme tih 2.400 godina Egiptom su kao nezavisnom državom vladali [[Ptolomejevići]], [[Dinastija Ikhšidid|Ikhšididi]], [[Fatimid]]i, [[Dinastija Ayyubid|Ayyubidi]], [[Mameluk|Mameluci]] i [[Historija Egiptom pod dinastijom Muhammada Alija|Muhammad Ali]]. Osnivači tih dinastija, međutim, nisu bili rodom iz Egipta.


[[Antička Makedonija|Makedonski]] vladar [[Aleksandar Veliki|Aleksandar Velik]]<nowiki/>i je 332. godine p.n.e. osvojio Egipat i srušio Ahemenidsko carstvo uspostavivši [[Helenizam|helenističko]] [[Ptolomejsko kraljevstvo]], čiji je prvi vladar bio jedan od Aleksandrovih bivših generala [[Ptolomej I Soter]]. Ptolomejevi nasljednici su se morali boriti protiv domaćih pobuna i bili su umiješani u strane građanske ratove koji su doveli do pada kraljevstva i njegovog konačnog pripajanja [[Antički Rim|Rimu]]. Smrću [[Kleopatra VII|Kleopatre]] završava nezavisnost Egipta i Egipat postaje jedna od pokrajina Rimskog carstva.
Kada je [[Gamal Abdel Nasser]] ([[predsjednik Egipta]]) (1954–1970) rekao da je prvi [[Egipćani]]n koji upravlja Egiptom od vremena [[faraon]]a [[Nectanebo II|Nectaneboa II]], svrgnutog od strane Perzijanaca [[343. p. n. e.]], samo je malo pretjerivao.


[[Egipat (Rimska provincija)|Rimska vlast u Egiptu]] (uključujući i [[Bizantijsko carstvo|Bizantijsku]]) je trajala od 30. godine p.n.e. do 641. godine, sa kratkim zauzimanjem od starne [[Sasanidsko carstvo|Sasanidskog carstva]] između 619. i 629. godine, poznatim kao [[Sasanidski Egipat]]. Nakon [[Arapsko osvajanje Egipta|arapskog osvajanja Egipta]], dijelovi Egipta postaju provincije [[Hilafet|halifata]] za vrijeme muslimanskih dinastija: [[Rashidun halifat|Rashidun halifata]] (362. - 661.), [[Omejadski halifat|Omejadskog halifata]] (661. - 750.), [[Abasidski halifat|Abasidskog halifata]] (750. - 909.), [[Fatimidski halifat|Fatimidskog halifata]] (909. - 1171.), [[Ajubidi|Ajubidskog sultanata]] (1171. - 1250.) i [[Memlučki sultanat|Memlučkog sultanata]] (1250. - 1517.). Osmanlijski sultan [[Selim I]] 1517. godine zauzima Kairo čime Egipat dolazi pod vlast Osmanlijskog carstva.
U ovoj enciklopediji je egipatska historija podijeljena u osam perioda:

* [[Historija Drevnog Egipta]]: [[3100. p. n. e.]] do [[525. p. n. e.]]
[[Egipatski ejalet|Egipat je ostao u sastavu Osmanlijskog carstva]] do 1867. godine, sa kratkom [[Francuska invazija na Egipat i Siriju|Francuskom okupacijom]] od 1798. do  1801. godine. Od 1867. godine Egipat je postao autonomna država pod nazivom [[Egipatski kedivat]]. Međutim, Egipatski kedivat je pao pod britansku kontrolu 1882. godine nakon [[Anglo-egipatski rat|Anglo-egipatskog rata]]. Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i [[Egipatska revolucija 1919|Egipatske revolucije 1919. godine]] osnovana je [[Kraljevina Egipat]]. Ona je bila de facto nezavisna država, ali je Velika Britanija zadržala kontrolu nad vanjskim poslovima, odbrani i drugim pitanjima. Britanska okupacija je trajala sve do 1954. godine [[Sueska kriza|anglo-egipatskim sporazumom]].
* [[Historija Ahemenidskog Egipta]]: [[525, p. n. e.]] do [[332. p. n. e.]]

* [[Historija Ptolemejskog Egipta]]: [[332. p. n. e.]] do [[30. p. n. e.]]
Moderna [[Egipat|Republika Egipat]] je osnovana 1953. godine, uz potpuno povlačenje britanskih snaga iz [[Sueski kanal|Sueskog kanala]] 1956. godine, što je prvi put u 2.300 godina da je Egipat bio potpuno nezavisan i kojim su upravljali egipćani. Predsjednik [[Gamal Abdel Nasser|Gamal Abdel Naser]] je uveo mnoge reforme i stvorio kratkotrajnu [[Ujedinjena Arapska republika|Ujedinjenu Arapsku republiku]] sa [[Sirija|Sirijom]]. U njegovo vrijeme se desio [[Šestodnevni rat]] i stvaranje međunarodnog [[Pokret nesvrstanih|Pokreta nesvrstanih]]. Njegov nasljednik [[Anwar El-Sadat|Anwar Sadat]] je promijenio egipatsku putanju odstupajući od mnogih političkih i ekonomskih načela Naserizma, pokretajući ponovo višestranački sistem i lansirajući ekonomsku politiku [[Intifah|Intifaha]]. On je uveo Egipat u [[Jom Kipurski rat]] 1973. godine kako bi vratio Sinajsko poluostrvo koje je Izrael okupirao Šestodnevnim ratom 1967. godine. To je kasnije dovelo do [[Egipatsko-izraelski mirovni sporazum|Egipatsko-izraelskog mirovnog sporazuma]].
* [[Historija Rimskog Egipta]]: [[30. p. n. e.]] do [[639]]. n. e.

* [[Historija arapskog Egipta]]: [[639]]. do [[1517]]
Nedavna egipatska historija je dominirala događajima nakon skoro trideset godina vladavine bivšeg predsjednika [[Hosni Mubarak|Hosnija Mubaraka]]. Egipat je 2011. godine zahvatila [[Protesti u Egiptu (2011)|revolucija]] u kojoj je svrgnut Mubarak što je rezultiralo dolaskom prvog demokratski izabranog predsjednika u egipatskoj historiji [[Muhammed Mursi|Muhammeda Mursija]]. Nemiri nakon revolucije i sporovi su doveli do [[Egipatski državni udar 2013|egipatskog državnog udara 2013. godine]].
* [[Egipat za vrijeme Osmanlijske vladavine|Historija osmanlijskog Egipta]]: [[1517]]. do [[1805]].
* [[Historija Egipta pod dinastijom Muhammada Alija]]: [[1805]]. do [[1882]].
* [[Historija modernog Egipta]]: od [[1882]].


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==

Verzija na dan 18 oktobar 2015 u 14:51

Grb Egipta
Historija Egipta
Hronološki

Historija starog Egipta
Perzijski Egipat
Egipat pod Ptolomejevićima
Rimska provincija Egipat
Arapska vladavina u Egiptu
Osmanlijski Egipat
Vladavina Muhameda Alija
Egipat danas

Hathor

Historija Egipta je bila duga i bogata zbog toka rijeke Nil sa svojim plodnim dolinama i deltom. Njegova bogata historija također dolazi od njenih stanovnika i vanjskog uticaja. Veći dio drevne historije Egipta bio je misterija sve dok se nisu dešifrirali drevni egipatski hijeroglifi uz pomoć ploče iz Rossete. Velika piramida u Gizi, kao jedna od sedam svjetskih čuda, još uvijek stoji. Svjetionik u Aleksandriji, jedan od sedam svjetskih čuda, je nestao a Aleksandrijska biblioteka je jedinstvena već stoljećima.

Ljudska naselja u Egiptu postoje još od 40.000. godine p.n.e. Stara egipatska civilizacija se spojila 3.150. godine p.n.e. političkim ujedinjenjem Gornjeg i Donjeg Egipta pod prvim faraonom iz Prve dinastije Narmerom. Stari Egipat sa faraonima na čelu je trajao sve do osvajanja Egipta od strane Ahemenidskog carstva u 6. stoljeću p.n.e.

Makedonski vladar Aleksandar Veliki je 332. godine p.n.e. osvojio Egipat i srušio Ahemenidsko carstvo uspostavivši helenističko Ptolomejsko kraljevstvo, čiji je prvi vladar bio jedan od Aleksandrovih bivših generala Ptolomej I Soter. Ptolomejevi nasljednici su se morali boriti protiv domaćih pobuna i bili su umiješani u strane građanske ratove koji su doveli do pada kraljevstva i njegovog konačnog pripajanja Rimu. Smrću Kleopatre završava nezavisnost Egipta i Egipat postaje jedna od pokrajina Rimskog carstva.

Rimska vlast u Egiptu (uključujući i Bizantijsku) je trajala od 30. godine p.n.e. do 641. godine, sa kratkim zauzimanjem od starne Sasanidskog carstva između 619. i 629. godine, poznatim kao Sasanidski Egipat. Nakon arapskog osvajanja Egipta, dijelovi Egipta postaju provincije halifata za vrijeme muslimanskih dinastija: Rashidun halifata (362. - 661.), Omejadskog halifata (661. - 750.), Abasidskog halifata (750. - 909.), Fatimidskog halifata (909. - 1171.), Ajubidskog sultanata (1171. - 1250.) i Memlučkog sultanata (1250. - 1517.). Osmanlijski sultan Selim I 1517. godine zauzima Kairo čime Egipat dolazi pod vlast Osmanlijskog carstva.

Egipat je ostao u sastavu Osmanlijskog carstva do 1867. godine, sa kratkom Francuskom okupacijom od 1798. do  1801. godine. Od 1867. godine Egipat je postao autonomna država pod nazivom Egipatski kedivat. Međutim, Egipatski kedivat je pao pod britansku kontrolu 1882. godine nakon Anglo-egipatskog rata. Nakon završetka Prvog svjetskog rata i Egipatske revolucije 1919. godine osnovana je Kraljevina Egipat. Ona je bila de facto nezavisna država, ali je Velika Britanija zadržala kontrolu nad vanjskim poslovima, odbrani i drugim pitanjima. Britanska okupacija je trajala sve do 1954. godine anglo-egipatskim sporazumom.

Moderna Republika Egipat je osnovana 1953. godine, uz potpuno povlačenje britanskih snaga iz Sueskog kanala 1956. godine, što je prvi put u 2.300 godina da je Egipat bio potpuno nezavisan i kojim su upravljali egipćani. Predsjednik Gamal Abdel Naser je uveo mnoge reforme i stvorio kratkotrajnu Ujedinjenu Arapsku republiku sa Sirijom. U njegovo vrijeme se desio Šestodnevni rat i stvaranje međunarodnog Pokreta nesvrstanih. Njegov nasljednik Anwar Sadat je promijenio egipatsku putanju odstupajući od mnogih političkih i ekonomskih načela Naserizma, pokretajući ponovo višestranački sistem i lansirajući ekonomsku politiku Intifaha. On je uveo Egipat u Jom Kipurski rat 1973. godine kako bi vratio Sinajsko poluostrvo koje je Izrael okupirao Šestodnevnim ratom 1967. godine. To je kasnije dovelo do Egipatsko-izraelskog mirovnog sporazuma.

Nedavna egipatska historija je dominirala događajima nakon skoro trideset godina vladavine bivšeg predsjednika Hosnija Mubaraka. Egipat je 2011. godine zahvatila revolucija u kojoj je svrgnut Mubarak što je rezultiralo dolaskom prvog demokratski izabranog predsjednika u egipatskoj historiji Muhammeda Mursija. Nemiri nakon revolucije i sporovi su doveli do egipatskog državnog udara 2013. godine.

Također pogledajte

Vanjski linkovi