Razlika između verzija stranice "Spora"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Red 4: Red 4:
[[Datoteka:Microspore-formation.svg|thumb|400px|Kod biljaka [[mikrospora|mikrospore]], a u nekim slučajevima i megaspore, formiraju se od sva četiri produkta [[mejoza|mejoze]].]]
[[Datoteka:Microspore-formation.svg|thumb|400px|Kod biljaka [[mikrospora|mikrospore]], a u nekim slučajevima i megaspore, formiraju se od sva četiri produkta [[mejoza|mejoze]].]]
==Definicija==
==Definicija==
'''Spore''' ([[grčki jezik|grč.]] σπορά - ''spora'' = sjeme) − u [[biologija|biologiji]] − su jedinice [[bespolno razmnožavanje|bespolnog razmnožavanja]] koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, [[gamet]]i su jedinice [[spolno raznožavanje|spolnog razmnožavanja]]. Spore se formiraju u dijelu [[životni ciklus|životnog ciklusa]] mnogih [[biljka|biljaka]]. [[alga|algi]], [[gljiva]] [[bakterija]], [[paprati]], [[protozoa]] itd.<ref>Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref>
'''Spore''' ([[grčki jezik|grč.]] σπορά - ''spora'' = sjeme) − u [[biologija|biologiji]] − su jedinice [[bespolno razmnožavanje|bespolnog razmnožavanja]] koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, [[gamet]]i su jedinice [[spolno razmnožavanje|spolnog razmnožavanja]]. Spore se formiraju u dijelu [[životni ciklus|životnog ciklusa]] mnogih [[biljka|biljaka]]. [[alga|algi]], [[gljiva]] [[bakterija]], [[paprati]], [[protozoa]] itd.<ref>Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref>


==Pregled==
==Pregled==

Verzija na dan 8 novembar 2015 u 02:16

Spore koje se proizvode u karakterističnom životnom ciklusu
Svježi snijeg djelomično pokriva gruba mahovina Brachythecium rutabulum, koja raste na razrjeđenim hibridima crne topole (Populus nigra x Populus canadensis).
Prikazana je posljednja faza životnog ciklusa mahovine, gdje su vidljivi sporofiti prije disperzije njihovog spora:
kaliptra (1) je priključena na sporangiju (2).
Vrhovi gametofita (3) se mogu dobro uočiti.
Umetak pokazuje okruženje crne topole koja raste na pješčanim ilovačama na obali detaljno označenog područja
Ascusi gljive Morchella elata, koji sadrže askospore
Kod biljaka mikrospore, a u nekim slučajevima i megaspore, formiraju se od sva četiri produkta mejoze.

Definicija

Spore (grč. σπορά - spora = sjeme) − u biologiji − su jedinice bespolnog razmnožavanja koje služe za biološku disperziju i preživljavanje, često dugih perioda, nepovoljnih uvjeta života. Nasuprot njima, gameti su jedinice spolnog razmnožavanja. Spore se formiraju u dijelu životnog ciklusa mnogih biljaka. algi, gljiva bakterija, paprati, protozoa itd.[1][2]

Pregled

Spore su posebna rasplodna tjelašca, koja proizvode neki organizmi, u uobičajenim procesima razmnožavanja i/ili za preživljavanje nepovoljnih životne uvjete, koje uzrokuju različiti abiotski faktori, kao što su: nedostatak hrane, vode ili drugih neophodnih tvari previsoke ili preniske temperature i sl. Spore formiraju bakterije, alge, neke gljive, praživotinje i neke necvijetajuće biljke kao što su paprati.

Spore su prisutne najčešće kod kod jednoćelijskih organizama. Mogu biti:

  • spolne ili
  • nespolne.
    U nespolnim sporama, genetički materijal je identičan roditeljskom, jer nastaju putem mitoze. Obično su omotane debelom zaštitnom ovojnicom, što im omogućuje da prežive dugo vremena, čak i desetljeća, sve do pojave povoljnih uvjeta za život. Kada se oni pojave, iz spora se razvije cijeli diploidni organizam. Bakterijske su spore vrlo otporne, kao, primjerice, spore tetanusa i antraksa, koje mogu u tlu preživjeti mnogo godina. Već su nalažene njihove spore iz 19. stoljeća, koje su preživjele i kuhanje, u trajanju od pet minuta. To je uništavalo bakterije, ali ne i njihove spore. Međutim, proklijale su kada su se stvorili povoljni uvjeti.[3]

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  3. ^ Kornberg A. (1989): For the love of enzymes – The Odyssay of a biochemist. Harvard University Press, Cambridge (Mass.), London,ISBN 0-674-30775-5, ISBN 0-674-30776-3.