Razlika između verzija stranice "Bugojno"

Koordinate: 44°03′N 17°27′E / 44.050°N 17.450°E / 44.050; 17.450
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
vraćeno na raniju verziju
Red 58: Red 58:


== Geografija ==
== Geografija ==

Bugojno se nalazi u Srednjoj Bosni, u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] u području gornjeg toka rijeke [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] u dolini koja se zove [[Skopaljska dolina]] između općina [[Gornji Vakuf|Gornji]] i [[Donji Vakuf]]. Površina općine Bugojno je 361 km<sup>2</sup>.<ref name="nasbih-10197" />
Bugojno se nalazi u Srednjoj Bosni, u [[Srednjobosanski kanton|Srednjobosanskom kantonu]] u području gornjeg toka rijeke [[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] u dolini koja se zove [[Skopaljska dolina]] između općina [[Gornji Vakuf|Gornji]] i [[Donji Vakuf]]. Površina općine Bugojno je 361 km<sup>2</sup>.<ref name="nasbih-10197" />

== Kultura ==
=== Nacionalni spomenici ===
{{Glavni|Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Bugojnu}}


== Stanovništvo ==
== Stanovništvo ==

Verzija na dan 26 novembar 2015 u 21:41

Bugojno
(Općina i naselje)
Općina Bugojno
Panorama Bugojna
Panorama Bugojna
Službeni grb Bugojno
Grb
Bugojno nalazi se u Bosna i Hercegovina
Bugojno
Bugojno
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°03′N 17°27′E / 44.050°N 17.450°E / 44.050; 17.450
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
Kanton Srednjobosanski
OpćinaBugojno
Vlada
 • GradonačelnikHasan Ajkunić[1] (nezavisni)
Površina
 • Grad361 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina34.559
 • Općina (gustoća)95,73 /km2
 • Naseljeno mjesto17.202
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj70 230
Pozivni broj(+387) 30
Matični broj108120[2]
Matični broj općine10197
Veb-sajtOpćina Bugojno

Bugojno je grad i središte istoimene općine u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru.[3]

Geografija

Bugojno se nalazi u Srednjoj Bosni, u Srednjobosanskom kantonu u području gornjeg toka rijeke Vrbas u dolini koja se zove Skopaljska dolina između općina Gornji i Donji Vakuf. Površina općine Bugojno je 361 km2.[3]

Kultura

Nacionalni spomenici

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Bugojno

Sastav stanovništva – općina Bugojno
2013.[3]1991.[3]1981.[4]1971.[5]
Osoba34 559 (100,0%)46 889 (100,0%)39 969 (100,0%)31 856 (100,0%)
Bošnjaci19 697 (42,01%)116 214 (40,57%)113 050 (40,97%)1
Hrvati16 031 (34,19%)14 187 (35,50%)12 040 (37,80%)
Srbi8 673 (18,50%)7 458 (18,66%)6 295 (19,76%)
Jugoslaveni1 561 (3,329%)1 815 (4,541%)197 (0,618%)
Ostali927 (1,977%)174 (0,435%)171 (0,537%)
Crnogorci65 (0,163%)58 (0,182%)
Slovenci20 (0,050%)19 (0,060%)
Albanci20 (0,050%)16 (0,050%)
Makedonci16 (0,040%)10 (0,031%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Bugojno

Sastav stanovništva – naselje Bugojno
2013.[6]1991.[6]1981.[4]1971.[5]
Osoba17 202 (100,0%)22 641 (100,0%)16 402 (100,0%)9 329 (100,0%)
Bošnjaci6 878 (30,38%)14 719 (28,77%)13 382 (36,25%)1
Hrvati6 836 (30,19%)4 695 (28,62%)3 447 (36,95%)
Srbi6 809 (30,07%)5 280 (32,19%)2 131 (22,84%)
Jugoslaveni1 449 (6,400%)1 511 (9,212%)173 (1,854%)
Ostali669 (2,955%)89 (0,543%)102 (1,093%)
Crnogorci59 (0,360%)53 (0,568%)
Slovenci19 (0,116%)18 (0,193%)
Albanci18 (0,110%)16 (0,172%)
Makedonci12 (0,073%)7 (0,075%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Obrazovanje

Gimnazija u Bugojnu
  • JU "Centar za predškolsko obrazovanje i vaspitanje",
  • JU "Srednja tehnička škola",
  • "Igraonica FRAMICE" Bugojno,
  • JU "Osnovna škola" Gračanica,
  • JU "Prva osnovna škola" Bugojno,
  • JU "Osnovna škola" Bristovi,
  • JU "Prva osnovna škola" Bugojno (Jaklić),
  • JU "Osnovna škola" Drvetine,
  • JU "Druga osnovna škola" Bugojno,
  • JU "Treća osnovna škola" Bugojno,
  • JU "Osnovna muzička škola" Bugojno,
  • JU "Gimnazija" Bugojno,
  • JU "Srednja stručna škola".[7]

Zanimljivosti

U Bugojnu na lokalitetu Pod nađen je trenutno najstariji pisani spomenik na području Bosne i Hercegovine. Datira iz 6. vijeka p. n. e. i riječ je o "jednoj keramičkoj posudi, nesumnjivo domaće izrade, na kojoj je urezan natpis od tridesetak znakova. Sadržaj tog natpisa nije još pouzdano dešifrovan, ali Radmila Šalabalić, koja se tim bavila, utvrdila je da taj natpis po svojim karakteristikama pripada etrursko-umbrijskom kulturnom krugu. Po njenom mišljenju, u pitanju je prepis s jedne metalne vaze, a sadržaj bi bio posveta jednog trgovca bogovima Janu i Juturni."[8]

Poznate ličnosti

Turističke atrakcije

Crkva Svetog Ante u Bugojnu, poznata je kao jedna od najvećih crkava u Bosni i Hercegovini.

Ajvatovica je poznato dovište muslimana u Pruscu, jednom od najstarijih gradova u Evropi za koji se veže legenda o Ajvaz-dedi. Stari Rimljani pišu o tom gradiću koji se nekad zvao "kastel bianco". U doba Tvrtka Kotromanića Prusac se zvao Biograd.

Sport

U Bugojnu se od 1978. do 1986. održavao šahovski turnir, na kome su učestvovali poznati svjetski velemajstori.

Galerija

Reference

  1. ^ [1]
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 11. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ a b c d "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, općina Bugojno". nasbih.com. Pristupljeno 11. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Bugojno". nasbih.com. Pristupljeno 11. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Ustanove i organizacije u općini Bugojno". opcina-bugojno.ba. Pristupljeno 11. 11. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ Komentar na tekst R. Šalabalić, Archaelogia Iugoslavica, VIII, Beograd, 1967., str. 35 i dalje

Vanjski linkovi